Kome god smo ovih dana postavili neko pitanje vezano uz uvođenje snižene stope PDV-a, uglavnom su nas upućivali na samo jednu osobu - ministra turizma Ivana Heraka, čovjeka iz Vlade koji je prvi put javno zatražio smanjenje PDV-a. To je čak uvjetovao svojom ostavkom. Samo dva dana nakon te Herakove izjave, dogodilo se ono u što je malo tko mogao povjerovati. Glasnogovornik HDZ-a Ivica Ropuš doista je najavio uvođenje niže stope. Unatoč oštrom protivljenju iz Ministarstva financija. Herak se pak sasvim dobro snašao u ulozi »dežurnog krivca« koji beskompromisno proziva one koje smatra odgovornima za neke propuste.
- Naravno, odluka o PDV-u se prije svega tiče gospodarstva. To je i politička odluka, tako da je iluzorno u Ministarstvu financija, čak i na razini visoke operative, tražiti te informacije. Radi se o jednoj dobro promišljenoj gospodarskoj odluci, ali koju donosi apsolutno sâm politički vrh stranke.
 

• Kako to da, kad je riječ o PDV-u, svi upućuju na Heraka?
- Neka se svaki resorni ministar na neki način odredi prema PDV-u, ali što se turizma tiče tu je neprijeporno da treba sniziti stopu. Neprijeporno je da će on u turizmu biti snižen jer je teško naći sektor koji za to ima jače argumente od turizma, koji je izložen međunarodnoj konkurenciji. Primjerice, Malta ima samo pet posto PDV-a na smještaj. Očekujemo povećanje turističkog prometa u idućoj godini za 20 do 25 posto u odnosu na ovu godinu. Smanjenjem PDV-a pojačat ćemo turističku potražnju.
• Koliko će smanjenjem PDV-a zapravo kod nas turistička ponuda pojeftiniti?
- Pa, to više ne ovisi o nama, već o turističkim trgovačkim društvima koja će sama odlučiti hoće li ostati na istoj razini cijena i smanjenjem PDV-a pojačati svoju kumulativnost i to kroz investicije i povećanje kvalitete turističkog proizvoda, ili će pak smanjiti cijene.
• Koja je varijanta po Vašem mišljenju bolja?
- Teško je to komentirati i ne bih se usudio.
• Neki tvrde da bi zapravo za turizam, ali i za mnoge druge grane, više značilo ukidanje poreza na dobit?
- Apsolutno se ne bih složio. Naravno, da možemo razmotriti i druge mjere, pa tako i porez na dobit i to ne samo njegovo ukidanje, već i oslobađanje plaćanja poreza na dobit onih koji ostvarenu dobit u turizmu reinvestiraju. Međutim, moram reći da ponajprije do same dobiti treba doći i da je skidanje PDV-a jedan od puteva da se dođe do te dobiti. Nije PDV jedini problem hrvatskoga turizma. Imamo mi i drugih problema. Jedna stvar na kojoj ću inzistirati u Vladi je izjednačavanje visine komunalnih naknada na razini lokalnih samouprava. Smatram da bi morali propisati najveću visinu komunalne naknade koja je često opterećujući faktor hrvatskog turizma, pogotovo nautičkog. Zahvaljujući različitim odlukama lokalne samouprave o visini komunalne naknade, turistički subjekti su u pojedinim destinacijama u potpuno različitim pozicijama za ostvarivanje dohotka i dobiti. S druge strane moram reći da ove najave oko smanjenja PDV-a i u nekim drugim sektorima, mogu predstavljati ohrabrenje za turizam.
• Zna li se išta konkretnije koliko bi mogla biti ta snižena stopa?
- Deset do 12 posto prema nekim našim razmišljanjima. Čak moram reći da pokušavamo korigirati stopu s obzirom na sredstva namijenjena za ovogodišnju turističku promidžbu. Činjenica je, da na razini nacionalne promidžbe moramo ići sa znatno većim sredstvima.
• Deset ili dvanaest posto?
- To je teško reći, to je sad pitanje računica. U svakom slučaju možda i 11 posto s time da bi taj jedan posto pokušali usmjeriti na nacionalnu promidžbu. Moramo ići na apsolutno drugi način promidžbe, koristiti pritom televiziju za plaćene reportaže, intervjue... To je puno skuplji nastup, ali puno efikasniji i to mora biti, ne samo turistička kampanja, nego kampanja za promjenu imagea Hrvatske.
• Manji PDV znači i manji prihod u proračunu. Kako ga nadoknaditi?
- Nema manjih prihoda u proračun. Sedam posto gotovo već i dajemo kroz sredstva kojima se povećava konkurentnost. Tu je povećanje turističkog prometa i povećanje konkurentnosti. To su tri faktora koji ukazuju da proračun neće biti oštećen, barem što se turizma tiče. Morat ćemo se pozabaviti i politikom kamatnih stopa, pa se u Ministarstvu zalažemo za propisivanje administrativne visine kamatne stope hrvatskog bankarskog sustava. Visina kamatne stope je odlučujući faktor u poražavajućim rezultatima turističkog sektora.
• Je li u redu da ista stopa bude i za turizam i za hranu?
- Sada me pitate teška pitanja. Inače, pitanje PDV-a je pitanje visine državnoga proračuna. Mi nećemo niti za kunu oštetiti državni proračun ovim promjenama, dapače. Međutim, da bismo mogli definirati stopu za hranu ili za turizam, morali bismo krenuti od optimalne visine hrvatskoga državnoga proračuna. Dakle, moramo reći koliko najviše može koštati funkcioniranje države. Treba pritom uzeti u obzir da 25 do 30 posto hrvatskog državnog proračuna čine tzv. netipični rashodi poput primjerice troškova razvojačenih branitelja. Ali, moje je mišljenje da državni proračun može biti značajnije manji. Značajnije manji proračun znači i značajnije manje stope.
• Dakle, država može funkcionirati i s manje novca...
- Apsolutno može i to se može postići na dva načina Prvo je racionalnije trošenje državnoga novca, i to odgodom određenih velikih investicija za druga vremena. Primjerice, krupnu infrastrukturu ne možemo graditi iz državnoga proračuna. Tu je i pitanje efikasnosti državnog sektora. Svaki plaćeni državni službenik s plaćom od tisuću i pol, dvije ili tri tisuće kuna mora biti puno efikasniji.
• Je li rješenje manjak novca nadoknaditi povećanjem trošarina?
- Apsolutno da je i to teško komentirati, no s njime bih se suglasio, jer se povećanjem trošarina opterećuje platežniji razred, i svakako oslobađanje elementarnih namirnica nižim slojevima društva stvara uvjete za jedan kvalitetniji život. Naravno, prijeti opasnost ako poskupi benzin, to se može riješiti nekim administrativnim mjerama. Ali, ništa nećemo učiniti ako se sa smanjenjem PDV-a ne budu smanjile i cijene. Temeljni učinak smanjenja PDV-a je smanjenje cijena i time povećanje potrošnje. Dakle, da ljudi bolje žive, da se poveća potrošnja čime će biti zadovoljni i trgovci i proizvođači. Najveća greška bi bila da cijene ostanu iste.
• Kada bi Vlada trebala raspravljati o smanjenju PDV-a?
- Riječ je o političkoj odluci najviše razine. Teško je reći kada će biti na Vladi, kakve će biti stope i u kojim sektorima, te od kada će se primjenjivati.
• Ima li smisla sniženu stopu uvoditi prije kraja ove godine jer bi to značilo i novi rebalans proračuna?
- U svim tim težnjama i razmišljanjima moramo voditi računa o temeljnoj činjenici da ne smijemo ugroziti punjenje državnoga proračuna. Što se turizma tiče, mogu ustvrditi da je nama dovoljno da se nova stopa počne primjenjivati od 1. siječnja 2000. godine. Ova turistička sezona je uostalom gotova.
• Jeste li Vi i Ropuš bili u nekakvom dogovoru?
- Ne, nismo bili u dogovoru. To je, moram reći za mene bilo ugodno iznenađenje. Došao sam na granični prijelaz pozdraviti ljude koji ulaze u Hrvatsku i na neki način sam to spontano rekao. Ako moje kolege u Vladi i u politici ne bi uvažili argumente koje sam iznio, onda doista na tom mjestu nemam što tražiti. Onda ministar može biti i netko drugi. To možda politički nije bilo previše mudro, ali je bilo hrabro. Tada se počeo okretati kotač koji se vjerojatno i prije vrtio negdje iza zavjese. Mislim da je u HDZ-u vladala jedna permanentna pozitivna borba između onih kojih su bili za promjenu PDV-a i onih koji nisu, i čini se da je moje razmišljanje ubrzalo neke procese koji su bili pred vratima. Mislim da je ovo, u smislu postizanja željenog gospodarskog socijalnog stanja, dobar potez. Uz to, ako hoćete to je i politički odličan potez, jer mislim da je oporbi praktički jedini gospodarski argument izbijen iz ruke. Vidi se to i po njihovim žestokim reakcijama. Tek se sada vidi da je to bio pun pogodak.
• Jeste li u međuvremenu o tome razgovarali s ministrom Škegrom?
- Razgovarali smo u četvrtak za ručkom, no ne oko toga. Vicepremijeru Škegri treba u svakom slučaju skinuti kapu, jer je resor kojeg on vodi najteži resor. U Hrvatskoj je raširena olimpijska disciplina izbjegavanje poreza, izbjegavanje obveza prema državi. U turizmu imamo najmanje 20 posto gostiju neprijavljenih, čak možda i više - 30, 40, pa i 50 posto!? Ja sam u Saboru prilikom uvođenja PDV-a, uvođenje podržao, ali sam zagovarao dvije stope. Inače je ministar Borislav Škegro značajan čimbenik u Vladi. U hrvatskoj politici ljudi u ponekad dobivaju predznake koji potpuno odudaraju od onoga što zapravo ti ljudi znače u funkcioniranju Vlade.
• Niste li mu malo srušili koncepciju, jer je on dva tjedna prije Ropuševe i Vaše najave, rekao da se u PDV neće dirati?
- U politici je sve podložno promjenama. Punjenje državnog proračuna ne može biti jedini kriterij za ocjenu određene politike. To sam rekao i predsjedniku Tuđmanu na razgovoru na Brijunima, kad mi je rekao da se proračun dobro puni. Rekao sam da je to je točno, dodajući: »Ali Predsjedniče, treba vidjeti i kako žive oni koji ga pune. I o tome moramo isto tako razmišljati«. Dakle, treba naći kompromis između dobrog funkcioniranja države i kvalitete života onih koji pune proračun.
• Jeste li zadovoljni raspletom situacije koja je nastala nakon vikenda obilježenog kolonama za trajekt za Pag?
- Pa, osobno sam intervenirao zbog činjenice što je i javnost percipirala da je ministar turizma kriv za prometni kolaps više nego ministar pomorstva, prometa i veza, koji je tih nekoliko dana mudro šutio. Nisam znao da će moja izjava pokrenuti takvu lavinu, ali žao mi je ponajprije zbog činjenice što Lužavec dolazi iz mojih krajeva. Nadam se da će vrh HDZ-a kompenzirati odlazak čovjeka iz Istre i Rijeke. Ali, smatram da je Željko Lužavec trebao odgovarati za pogrešku koju je učinio. Ne znam je li trebao biti smijenjen ili ne, ali je svakako trebao odgovarati. To je politika.
• Kako ste zadovoljni rezultatima sezone?
- Pojedini ljudi koji rade u turizmu, a usput se pomalo žele baviti politikom, pokušavaju na neki način ovu sezonu ocijeniti neuspješnom. Prognoze svih relevantnih turističkih čimbenika prije 31. svibnja su bile - minus 50 posto. Mi ćemo doći na minus 15 posto, ili bit će spašeno oko 10 milijuna noćenja. Time moramo biti prezadovoljni. A to što je to daleko od naših mogućnosti, je priča za jedna druga vremena.
• Planirate li voditi hrvatski turizam i u sezoni 2000.?
- Apsolutno. Ne samo u 2000. već i u 2003. godini.

Boris Orešić