Nacionalno vijeće Hrvatske demokratske zajednice imenovalo je Nikicu Valentića za šefa odbora za odnose s drugim strankama, udrugama i sindikatima, što zapravo znači da će bivši premijer biti jedan od glavnih kreatora HDZ-ove izborne kampanje. Otkad je prije gotovo četiri godine napustio premijerski položaj, Nikica Valentić nije često nastupao u javnosti, a razgovor za Vjesnik je njegov prvi veliki politički intervju u ovoj godini.

• Kako ocjenjujete stanje u hrvatskom gospodarstvu?
- Često znam reći kako ne volim davati intervjue, ne samo zato što se ne volim previše eksponirati, nego i zato što u jednom intervjuu ne možete ni približno ozbiljno odgovoriti ni na jedno pitanje, a kamo li na čitav niz pitanja.
Dakle, bio bi nam potreban cijeli Vjesnik da se ozbiljno odgovori na vaše pitanje. Ali, jasno mi je što su novine i koje su odgovornosti osoba koje su javno eksponirane, a ja sam bio i još uvijek sam na neki način eksponiran. Situacija nije jednostavna. Bilo bi nerealno reći da je dobra, jer nekoliko ključnih pokazatelje upozoravaju da je situacija vrlo ozbiljna.
Smatram da je glavni problem javna-osobna potrošnja koja je probila sve realne granice.
Ova hrvatska privreda ne može podnijeti sadašnju razinu javne i osobne potrošnje.
To znači da, iako nije popularno reći, naše gospodarstvo ne može financirati sadašnje plaće. Prema tome, smatram da je to ključni problem hrvatske ekonomije. Potrošnja se mora svesti u granice koje su motivirajuće za gospodarstvo.
 

• Rekli ste da je javna potrošnja previsoka. Gdje vidite rješenje?
- Mora se smanjivati javna potrošnja. To nije lako. Prava koja su imitirana i koja su s pozicije svakog korisnika opravdana, nemaju uporišta u realnoj ekonomiji.
• Činjenica je, međutim, da je Vlada nedavno povećala plaće u onim djelatnostima koje se financiraju iz državnog proračuna. Neki analitičari stoga predviđaju da bi u Hrvatskoj za nekoliko mjeseci moglo doći do devalvacije i inflacije.
- Prije svega, u Hrvatskoj neće doći do gospodarskog kolapsa. Svi katastrofičari koji to prognoziraju već nekoliko godina nemaju uporišta za takve tvrdnje. To ne znači da se ne trebamo zabrinuti nad stanjem u kojem se nalazimo.
Stalno je bila prisutna rasprava o tome je li za Hrvatsku dobra mala, srednja ili visoka inflacija. Problem je u tome što se inflacija ne može kontrolirati. Osobno mislim da bi dobro došlo malo više inflacije. Međutim, kao što rekoh, nju je nemoguće kontrolirati.
Mislim da će i ova Vlada, koja ima mandat još tri mjeseca, zadržati fiskalnu, a da će Hrvatska narodna banka zadržati monetarnu stabilnost te da neće doći do inflacije. Vlada koja dođe nakon izbora morat će se uhvatiti u koštac s realnim problemima o kojima govorim.
• Neki analitičari tvrde da je HDZ namjerno napravio ovakvu situaciju i da sve probleme želi jednostavno prebaciti na postizbornu vladu.
- To su potpuno neozbiljne ocjene. U prvom redu, HDZ uopće ne kani izgubiti izbore, to je prva stvar koju vam mogu reći. Dapače, HDZ želi dobiti izbore. A i da kani izgubiti, suludo je da bi netko želio unaprijed priznati greške i poraz.
• Koje su glavne točke HDZ-ovog gospodarskog programa s kojim će nastupiti u predizbornoj kampanji?
- Glavnina izbornog programa biti će vezana uz gospodarsko-socijalnu politiku. Sigurno je da ćemo upozoriti na potrebu da se smanji potrošnja premda je svakom jasno da u izbornoj godini ni jedna vlada ne želi ići na drastično rezanje. Mislim da će HDZ i tu priznati jednu realnost i da će u svom izbornom programu upozoriti na to.
Također mislim da će se ozbiljno razmotriti dvogodišnja primjena PDV-a i da će se na temelju egzaktne analize i procjena napraviti prijedlog ukupne politike. Što je najvažnije, posvetit ćemo veliku pozornost svim socijalnim problemima. Kad smo kod socijalnih problema, onda moramo biti svijesni da se socijala može financirati iz rasta proizvodnje, iz realne ekonomije. Moramo stvoriti uvjete za investiranje, za rast proizvodnje, za smanjivanje poreza i doprinosa, a to znači rezanje nekih prava, što je najbolnija točka. Nitko ne želi dopustiti da mu se diraju njegova stečena prava.
• Znači li to smanjenje plaća i nekih socijalnih davanja?
- Kad se steknu određena prava, onda nije lako dirati ta prava. Sigurno da plaće realno ne mogu rasti.
• Ekonomisti tvrde da bi se plaće trebale smanjivati. Budući da je teško smanjivati plaće, neki predlažu devalvaciju kao pogodno rješenje?
- Kad vam kažem da plaće ne mogu rasti sigurno da iz toga možete izvesti zaključak da bi one trebale padati. Ukoliko ne bude jedna korelacija između rasta proizvodnje i plaća, inflacija će to »ošišati« Mislim da plaće ipak neće padati, ali će država morati smanjivati troškove, time će omogućiti smanjivanje poreza i doprinosa, čime se mogu stvoriti uvjeti za investiranje i rast proizvodnje. Na taj se način mogu održati ove plaće koje su previsoke za ovu razinu proizvodnje.
• Mnogi vas smatraju najuspješnijim hrvatskim premijerom. Čak i vaši kritičari vam priznaju da ste ljudima ulijevali sigurnost i znali ih motivirati. Stječe se dojam da je trenutačno u Hrvatskoj, uz gospodarsku recesiju, jedan od najvećih problema upravo manjak optimizma i motivacije.
- Mogu reći da sam vrlo realan čovjek, čovjek iz naroda, iz obične ličke obitelji. Cijeli sam život u poslu koji ne može biti realniji. U građevinarstvu sam proveo desetak godina, sad sam ponovo u građevinarstvu. Znači, to mi je stvorilo jednu sigurnost. Znate, treba imati petlje stalno ispočetka ući u blato. Kad završimo jedan objekt, čim se počne postavljati mramor, mi odlazimo u novo blato. Kad sam došao u Vladu želi sam, prije svega, biti realan.
Drugo, nema izgubljenih bitaka. Koliko god je loše, uvijek ima izlaza, a motivacija je barem 30 posto uspjeha. Morate ljude motivirati da umjesto defetizma, koji ih vuče prema izgubljenosti, tu energiju usmjere prema pozitivnom cilju. Mislim da mi je to dosta dobro uspijevalo, ali to nije dovoljno. Uz to, morate stvoriti realne pretpostavke, a mi smo tada uspjeli šok terapijom zaustaviti inflaciju. Nakon toga smo uspjeli zadržati fiskalnu i monetarnu stabilnost i, ono što ne tajim, a to često mnogi pogrešno shvate, nisam podilazio raznim interesnim skupinama. Moja vlada je imala teške pregovore sa sindikatima, ali nikada nisam dopustio da se dijele nerealne plaće.
• Za razliku od premijera Zlatka Mateše koji je nedavno popustio sindikatima i povećao plaće korisnika proračuna?
- Taj dio ne mogu i ne želim komentirati. Premijer Mateša ima jednu drugu situaciju. U vrijeme rata imali smo jednu pozitivnu energiju koju je moja Vlada uspješno iskoristila. U miru su se ambicije povećale. Međutim, uvijek će biti sukoba između interesnih grupa i mogućnosti države.
• Činjenica je da se mi nalazimo u gospodarskoj krizi, te da se što prije mora naći rješenje kako pokrenuti stvari na bolje?
- Svi smo svjesni gdje su problemi. Gotovo se uopće ne razlikuju ljudi u Vladi niti oporbeni stručnjaci. Za rješenje treba politički konsenzus, a predizborna kampanja je loše vrijeme za sve radikalnije zahvate, opet u interesu najugroženijih struktura. Mnogi misle da je netko velik zagovornik socijalnih prava ako se bori za velike plaće i mirovine. Inflacija je po definiciji jedini porez na svijetu za koji nije potrebna odluka parlamenta.
• Smatrate li da ova Vlada malo podilazi nekim interesnim skupinama? Čini mi se malo neobično da svaka propala tvrtka može očekivati pomoć, ako njeni radnici dođu na Markov trg.
- Svaka Vlada mora biti vatrogasac, neka više neka manje. Ova vlada ima vrlo tešku ulogu. Ona je prva poslijeratna vlada koja je trebala provesti, možda najteži dio posla , a to je restrukturiranje. Drugo, nije uspjela u takvim okolnostima ograničiti neke zahtjeve. Treće, dobila je nesređen bankarski sustav u koji su se transferirali golemi novci iz proračuna.
• Vlada je mogla kontrolirati stanje u bankarskom sustavu.
- Nije imala nikakve mehanizme.
• Imala je Hrvatska narodna banka?
- Da. To je jedna od glavnih ingerencija HNB.
• Činjenica je da zbog tih propusta nitko nije snosio nikakvu odgovornost, čak ni političku.
- Postoji u pravu jedno pravilo koje kaže da nema duga koji ne dospijeva i roka koji ne dostiže. Dakle, sve će doći na naplatu.
• Potpredsjednik Vlade dr. Jure Radić najavio je dovršetak autoceste Zagreb-Split do 2004. godine. Je li to realan rok?
- To je prerealan rok. Ona se može i ranije završiti.
Mislim da je minimalan rok tri godine koliko treba da se izgradi tunel kroz Kapelu.
• Jesu li osigurana sredstva?
- Da.
• Ima mišljenja da je to u ovom trenutku prekrupan zalogaj za Hrvatsku.
- Koja je alternativa?
• Možda brza autocesta.
- Brza autocesta ne rješava trajno probleme. Drugo, ona izolira nekoliko važnih dalmatinskih gradova. Treće, najprirodniji pravac ceste je preko Like. Govorim ne samo zato što sam Ličanin.
• Hoće li HDZ na izborima nastupiti jedinstveno? Svako malo možemo čitati o podjelama i raskolima.
- Sigurno će nastupiti jedinstveno. Svaka stranka ima svoja unutarnja gibanja, ali izbori su uvijek nešto što dodatno motivira i ujedinjuje.
• Kako ste vi doživjeli izbore unutar HDZ-a na Bjelolasici?
- Kao iskusan čovjek to sam doživio kao dio političke dinamike, kao test što misle ljudi u vrhu HDZ-a, htjeli smo vidjeti kako će na to reagirati birači. Na kraju su proradile i ljudske taštine.
• Je li nakon Bjelolasice ojačana Šeksova pozicija u HDZ-u?
- Ni ojačana niti oslabljena.
• Postoji li u HDZ-u komitet sedmorice, kao što su pisale jedne dnevne novine?
- Ne, to su potpuno netočne informacije.
• Kako se moglo dogoditi da ministar Mate Granić, jedan od najpopularnijih HDZ-ovih političara, nije odmah ušao u koordinaciju, najvažnijeg tijela Glavnog izbornog stožera?
- Ne znam kako se to moglo dogoditi. Na kraju je ušao.
• Ali tek naknadno, što je izazvalo razne špekulacije.
- To su sve bile poluinformacije.
• Nedavno je Vladimir Šeks rekao da će HDZ priznati svoje greške. Možete li nabrojati neke?
- Bilo je prevelikog popuštanje raznim grupama što je rezultiralo prevelikom javnom i osobnom potrošnjom. I u moje doba se nije moglo dati toliko novca za plaće i mirovine, trebalo je više novca ulagati u privredu. Svi zajedno smo podilazili pritiscima.
Druga greška je što u zakonu o privatizaciji nismo ograničili nekontrolirana preuzimanja poduzeća. Treća greška je slaba kontrola banaka.

Dražen Ćurić