O ulozi medija u predstojećim izborima, prognozi izbornih rezultata vladajuće stranke, osobnom angažmanu u politici poslije izbora, u intervjuu za »Nedjeljni Vjesnik« govori Vesna Škare-Ožbolt, predsjednikova savjetnica za politička pitanja. Potvrdila su se, naime, očekivanja da će u sklopu izbornog stožera HDZ-a upravo Škare-Ožbolt biti postavljena na čelo Odbora za odnose s medijima. Odgovarajući na pitanje u čemu će se sastojati rad tog odbora kaže:

- Rad Odbora uglavnom će se odnositi na kontakte s domaćim medijima, na izradu izbornih promidžbenih projekata koji će biti realizirani u Odboru za provedbu promidžbe. Odbor će usko surađivati i s Odborom za odnose s vanjskim medijima, a sve će dakako, kao i cijela promidžbena strategija stranke, biti verificirano od strane Odbora za koordinaciju.

• Kakvu kampanju sprema vladajuća stranka i zna li se već sad koliko će to koštati?
- Naša kampanja bit će pozitivno usmjerena na sve ono što se postiglo. Nemamo namjeru voditi prljavu i negativističku kampanju prema drugim strankama. Koliko će to koštati? Zasigurno neće biti pretjerivanja. Naše je mišljenje da kampanja mora biti primjerena gospodarskom trenutku. Novcem se nećemo razbacivati.
• Mediji su se, otkako je počela neslužbena predizborna kampanja, uključili u navijačku utrku. Hoće li oni odigrati ulogu stranačkih servisa u ovo predizborno vrijeme?
- To bi bilo vrlo loše. Mediji, bilo da se radi o elektronskim ili tiskanim, ne bi smjeli biti stranački servis već bi trebali korektno prenositi stajališta svih koji sudjeluju u izborima. Dakle, moraju biti odgovorni za ravnopravni i fer odnos tijekom izbora, a ne pristajati biti instrument za promicanje nečijih stranačkih interesa.
 

• Koliko su po Vašem viđenju mediji u nas slobodni? Dijelite li ih i Vi na državotvorne i neovisne?
- Mediji su danas u Hrvatskoj slobodni i to je jedno od najvećih postignuća hrvatske demokracije. A drugo je pak pitanje koliko su mediji i njihov daljnji razvoj ovisni i vezani za tržište.
Ne dijelim medije na državotvorne i nezavisne. Danas je gotovo 90 posto medija u Hrvatskoj privatizirano, i svaki nezavisni medij ovisi o svom vlasniku.
• U današnjim se medijima kontinuirano raspliću mnoge afere koje se plasiraju kao ciljane indiskrecije pojedinih osoba ili institucija. Javnost stječe dojam da u tome sudjeluju i HDZ-ovi ljudi. Što Vi mislite o tome?
- Afere u medijima, kojima je cilj političko podmetanje u svrhu obračuna s političkim suparnicima ili konkurentima govore o razini političke kulture koja se promiče. Mislim da bi se u zaustavljanje takvog trenda trebali uključiti i sama novinarska struka i Hrvatsko novinarsko društvo.
• Unatoč tome što nacionalna televizija ne krije da ima financijskih poteškoća, upravo je predstavljena shema »3 puta 24«. Što mislite o uvođenju triju programa i 72-satnog programa?
- Čini mi se da je to vrlo ambiciozan korak. Osobno mi se sviđa velika količina programa koji se nudi, posebno ako takva tri neprekidna programa ulaze u nepromijenjenu cijenu TV pretplate od 45 kuna. Očekujem da će biti puno kvalitetnijeg programa nego do sada, onakvog programa koji će HTV činiti javnom televizijom u pravom smislu riječi.
• Kako komentirate novost uvođenja šest sati vjerskog programa, čime je javnost prilično šokirana?
- Čini mi se da je tu došlo do nesporazuma. Koliko znam nije riječ o šest sati religijskog programa već o programu »Blagdansko jutro« koje ide nedjeljom u trajanju od šest sati, u sklopu kojeg je dva sata igranog filma, jedan sat dokumentarne serije, crtani film i program religijskog sadržaja... Dakle, nije riječ o šest sati vjerskog programa.
• Slažete li se s ocjenama da je HTV »presudno oružje« u dobivanju izbora?
- Ne, uopće se s tim tvrdnjama ne slažem. Svjesna sam znatnog utjecaja televizije, ali nitko ne bi smio upasti u zamku da taj utjecaj precjenjuje.
• Sudeći prema Vašem političkom angažmanu, mogli bi biti angažirani kao izborni kandidat u Vukovarsko-srijemskoj županiji?
- O tome će odlučiti predsjednik stranke. Vidjet ćemo...
• Kakve rezultate u Podunavlju očekujete?
- Očekujem dobre izborne rezultate jer, ako je itko napravio nešto u toj županiji, onda je to HDZ-ova politika.
• S obzirom na promašenu pretvorbu, afere oko gospodarskog i inog kriminala, loše gospodarsko stanje u zemlji, što sada oporbene stranke koriste kao predizborne argumente protiv vladajuće stranke - koje poteze HDZ još kani povući u predizbornoj kampanji da pridobije razočarane birače, ili one koji se namjeravaju okrenuti drugim strankama?
- Nije točno da je cijela pretvorba loše napravljena i da je promašena. Postoje i jako dobri primjeri pretvorbe. Točno je da postoje afere oko gospodarskog kriminala, no one se rješavaju. Budimo realni, sve te bolesti tranzicije prošli bismo puno ranije da nismo imali rata.
Sada to prolazimo s nekoliko godina zakašnjenja jer je ratno razdoblje te sve procese odgodilo ili usporilo. Promašaje i kriminal ne branim, već osuđujem i kao predstavnik vladajuće stranke također tražim da se krivci kazne i da se svi promašeni primjeri pretvorbe raščiste.
A što se tiče predizborne kampanje i daljnjih poteza HDZ-a, to ćemo uskoro obznaniti kroz predizborni program budućeg gospodarskog razvitka Hrvatske.
• Je li u tom kontekstu smanjenje PDV-a dovoljno snažan potez ili tek kozmetički zahvat?
- To nije nikakav kozmetički zahvat, mi smo to najavljivali i prije. Upravo posljednja dva proračuna, za koje je vezana stopa PDV-a, bila su u prvom redu razvojna i socijalna. Treba biti svjestan da su naši prijašnji proračuni bili ratni, a dva posljednja i obnoviteljski, a upravo je PDV to i isfinancirao.
• Svi govore o slobodnim i poštenim izborima a istodobno smo svjedoci raznih javnih pritisaka izvana za koje mnogi kažu da su u funkciji željenog rezultata. U kom smislu javni pritisci izvana mogu utjecati na rezultate izbora?
- Vjerujem da su hrvatski narod i hrvatski građani dovoljno politički zreli da neće nasjesti nikakvim manipulacijama koje se plasiraju u svrhu »željenih rezultata«.
• Koliko na izborne rezultate mogu utjecati zategnuti odnosi Hrvatske s Haaškim sudom?
- Nadam se da to pitanje uopće neće morati biti predmet predizborne kampanje.
• Svijet Hrvatskoj prijeti sankcijama zbog prolongiranja izručenja Mladena Naletilića Tute. Može li vladajuća stranka uoči izbora riskirati sankcijama?
- HDZ-ova politika nije i neće biti izazivanje sankcija. Odluka o izručenju Naletilića Tute je u djelokrugu Vrhovnog suda. S jedne strane traži se neovisno sudstvo, a s druge strane traži se da se vrši politički utjecaj na to isto sudstvo.
• Hoće li Tuta i kada biti izručen Haagu i treba li to ubrzati s obzirom na prijetnje sankcijama?
- Odluku o izručenju Tute donosi hrvatski sud i odluka je u rukama samostalnog pravosudnog sustava. Ako sud donese odluku o izručenju Tute, ona će biti izvršena.
• Što će se dogoditi s HDZ-om u slučaju da: izgubi izbore, ne bude imala apsolutnu većinu, ili pak da dobije solidan broj glasova i bude najjača stranka u parlamentu? Hoćete li Vi u svakoj od tih varijanti i dalje ostati u politici?
- Mislim da HDZ neće izgubiti izbore jer od svih stranaka ima najstabilnije biračko tijelo. A što se mene tiče, moj ostanak u politici ne ovisi niti o jednoj od tih varijanti. U politici ću ostati dok budem smatrala potrebnim, jer svoj život i ambicije nisam vezala isključivo uz politiku.
• S obzirom na mnoge propuste, kako procjenjujete izborne šanse HDZ-a?
- S obzirom na spomenute propuste i nespomenute uspjehe kojih je bilo daleko više, mislim da će HDZ proći daleko bolje nego što neke ankete i stranke predviđaju. Ako me pitate za postotke, oni će biti na razini prošlih izbornih uspjeha, dakle, iznad 40 posto, točnije 42 do 45 posto što znači da će odnos snaga u Saboru biti sličan današnjem.
• Kome će u slučaju lošijih rezultata HDZ ponuditi suradnju, s obzirom da oporbene stranke ističu kako im je zajedničko upravo nekoalirati s HDZ-om?
- HDZ je uvijek nudila, i nudit će i u buduće, suradnju sebi srodnim strankama, pokazujući time da ne želi sama sudjelovati u vlasti. Međutim, cijela oporbena politika svela se isključivo na to da se sruši HDZ. Po tom kriteriju dolazi do neprincipijelnih koalicija u kojima se povezuju stranke koje ni po čemu nisu srodne, ne mogu imati ni zajednički program, a kamoli zajedničke birače, pa se logično postavlja pitanje kakva bi to Hrvatska bila u kojoj bi tako različite i programski suprotne stranke vladale?
• Ankete pokazuju doista dramatičan pad HDZ-ovog rejtinga. Koliko su one mjerodavne i koliko mogu biti u službi očekivanih rezultata?
- Zapljusnuti smo raznim anketama, a teško je reći koliko su stručne. Ima i onih stručnih, dakako, ali na djelu je, po meni, rat anketama protiv HDZ-a kojima je svrha djelovati na potencijalno neopredjeljene birače. Treba podsjetiti da je od prvih demokratskih izbora, pa na svakim sljedećim izborima, HDZ-u prognoziran daleko manji uspjeh nego što je ostvario. Prisjetimo se prvih izbora kada su ankete davale HDZ-u samo osam posto glasača, ali i izbora '92. za predsjednika Republike kada je Predsjednik dobio 28 posto više nego što su ankete prognozirale. Ili, prisjetimo se izbora za Zastupnički dom '95. kad je po nekim anketama HDZ dobio daleko manji broj glasova nego li je kasnije ostvario, ili nekih anketa iz '97. uoči izbora za Županijski dom Sabora, kada se HDZ-u prognozirao katastrofalni poraz, a dogodilo se upravo suprotno...
Oni koji naručuju i objavljuju ankete nastoje stvoriti sindrom koji se stručno zove »band waggen« sindrom - sindrom vagona u kojemu se nalaze muzičari koji putuju i sviraju od grada do grada, a priključuju im se oni koji vole takvu glazbu, ali i oni koji je iz znatiželje dolaze slušati.
• Je li vladajuća stranka naručila istraživanje o svojoj popularnosti?
- Jest, i uskoro ćemo to i objaviti.

Miroslava Rožanković