Preostalo je vrlo malo vremena do izbora za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora i na tu prvorazrednu političku temu Nedjeljni će Vjesnik iz tjedna u tjedan razgovarati s istaknutim hrvatskim političarima. Ove nedjelje naš je sugovornik dr. Ivić Pašalić, savjetnik Predsjednika Republike za unutarnju politiku.

• Nagađa se o izborima prije odnosno poslije Božića. Kada će zapravo biti?
- Sasvim izvjesno je da će izbori biti u prosincu. Koji će točni datum biti u prosincu još je preuranjeno govoriti jer još ništa nije definitivno odlučeno.
• Kako komentirate protivljenje hrvatskih biskupa izborima u božićnom vremenu?
- Svakako da za stav hrvatskih biskupa treba imati puno razumijevanje i očito da imaju valjane razloge kad su progovorili i svojim priopćenjem se očitovali o mogućim terminima održavanja izbora. No, valja imati pri tome na umu da mandat ovog Sabora završava 27. studenoga. Stoga je kraj prosinca ili prva polovica siječnja vrijeme kada se izbori moraju dogoditi. Ne možemo pomaknuti izbore za travanj ili za neko drugo vrijeme i siguran sam da će se pri određivanju konačnog datuma imati i te kako osjećaja za stajališta hrvatskih biskupa. S druge strane, razmišljali smo o tome kako onim hrvatskim državljanima koji imaju privremeno boravište u mnogim zemljama Europe i prekooceanskim zemljama, a dolaze u vrijeme božićnih blagdana doma, omogućiti da iskoriste svoje pravo glasa. Nema nikakvih drugih motiva u vezi s datumom održavanja izbora.
 

• Ako oporba ne pristane na prijedlog izbornog zakona stručne skupine, hoće li HDZ ići s nekim novim prijedlogom ili će sam usvojiti postojeći model?
- Mi ćemo u osnovi ostati kod ovog prijedloga izbornog zakona. Zainteresirani smo i stalo nam je da se izborni zakon donese konsenzusom, jer je konsenzus o izbornom zakonu već bio postignut u svibnju ove godine kada su HDZ i glavne opozicijske stranke, potpisale sporazum. U ovom prijedlogu zakona koji se nalazi u saborskoj proceduri ne nalazi se ništa što bi izlazilo izvan okvira tog sporazuma. Opozicija je zbog svojih političkih razloga praktično odustala od sporazuma, no vjerujem da će imati dovoljno osjećaja za odgovornost jer bi svima nama trebalo biti u interesu da pripreme za izbore i sami izbori budu pripremljeni maksimalno fer i pošteno. Za jednu opću atmosferu i te kako bi bilo korisno da u Saboru sve stranke glasuju za ovaj zakon.
Ako pak ne bude sporazuma, mi razmišljamo i o nekim alternativnim rješenjima i ako neće biti konsenzusa jasno da će ovaj zakon, da li u ovom ili nekom malo promijenjenom obliku, biti donijet voljom parlamentarne većine.
• Znači, špekulacije o tome kako će se u slučaju da oporba ne bude htjela pristati na konsenzus ići s radikalnim izmjenama izbornog zakona ne stoje?
- Moguće su neke korekcije u smislu broja izbornih jedinica, ali držim da nećemo ići u nikakve radikalne promjene.
• Lista za dijasporu ostaje s tzv. nefiksnom kvotom?
- To pitanje je povezano s mogućnošću dopisnog glasovanja. Ako bude konsenzus, sasvim sigurno da mi ostajemo pri ovoj varijanti nefiksne kvote i ne vjerujem da ćemo ići u neka druga rješenja.
• Ako oporba ne prihvati dopisno glasovanje?
- Ako se ne prihvati dopisno glasovanje, i ako se uistinu u parlamentu stvori takva atmosfera u kojoj će opozicija zadržati alibi stav, to znači da ništa ne prihvaća, da ne želi ići s nama u dogovor i da unaprijed stvara poziciju koja može dovesti u pitanje i svu demokratsku proceduru uoči i tijekom izbora, naravno da imamo pravo, vratiti se na neka naša početna gledišta oko izbornog zakona. Zaboravlja se da smo mi učinili velike ustupke i da smo u želji da dođe do sporazuma, prihvatili one promjene izbornog zakona koje sasvim sigurno u nekim drugim okolnostima ne bismo prihvatili. Rekao bih da je do dana glasovanja, a izborni zakoni će biti prihvaćeni na idućoj sjednici Zastupničkog doma, na neki način sve otvoreno, i da je sve moguće s time da je naša želja da izborno zakonodavstvo bude u Saboru prihvaćeno konsenzusom.
• Međutim, oporbena šestorica konsenzus uvjetuju dogovorom oko HTV-a?
- Kad je riječ o HTV-u na vrijeme smo rekli da je nemoguće napraviti takve radikalne promjene kakve traži oporba, a to znači da u sastavu Vijeća HRT-a zastupnici budu praktična neznatna manjina. Takvih uzora nigdje na svijetu nema. U želji da i tu pronađemo rješenje, javno smo ponudili, i u saborskoj proceduri se već sada nalazi, pravilnik kojim se regulira zastupljenost svih stranaka u vrijeme kampanje. Mislim da je to sasvim dovoljan regulatorni mehanizam i da bi sve stranke trebale biti zadovoljne s ponašanjem Hrvatske televizije. O tome će biti prilike temeljito raspraviti u parlamentu i bilo bi najbolje da se onda izborno zakonodavstvo i Pravilnik donesu u paketu.
• Ne predviđate mogućnost kohabitacije, dakle, da oporba dobije natpolovičnu većinu u parlamentu i formira Vladu?
- Ja čvrsto vjerujem u izbornu pobjedu HDZ-a.
• U slučaju drukčijih izbornih rezultata, dio medija spekulira kako se navodno neće predati vlast, te se u tom kontekstu spominjala i vojska?
- Takve priče i napisi spadaju u plašenje birača što je potpuno neprimjereno demokratskoj atmosferi i ozbiljnim pripremama za izbore. Očito se u nedostatku drugih argumenata i kvalitetnih programa, boljih nego što je to program HDZ-a, pribjegava starim metodama, a to znači optuživanje HDZ-a da je nedemokratska stranka, da neće prihvatiti rezultate izbora. Naravno, da za tako nešto nema nikakve osnove.
• Dakle, Vi mislite da unatoč tome što neke stranke šestorice govore kako neće ni pod koju cijenu koalirati s HDZ-om, nakon izbora, tako neće biti?
- To Vam mogu sa sigurnošću reći, samo treba sačekati postizborno vrijeme.
• Vjerojatno bi sada bilo nezgodno spominjati moguće partnere?
- Načelno mogu reći da računamo na sve stranke šireg političkog centra. Ja vas uvjeravam da će atmosfera nakon izbora biti bitno drugačija nego što je to prije izbora. Uostalom, naša predviđanja o neprirodnoj koaliciji šestorice su se pokazala točnima. Neovisno o tome što se na različite načine pokušava skrojiti fronta protiv HDZ-a ipak je u konačnici logično da će stranke sličnih programskih opredjeljenja nakon izbora biti bliže nego što je to danas. Ako pogledate koalicije na lokalnim razinama, a lokalne razine ipak daleko više održavaju uobičajeni život, onda ćete vidjeti da je koalicija SDP-a i HSLS-a vrlo malo. Tamo gdje su nastale bile su rezultat nametanja iz političkih centrala. Ono što se na terenu spontano događalo je nešto sasvim drugo. Tu su koalicije HDZ-HSS, HDZ-HSLS, ili pak HSS, HNS i HSLS-a, a nemate niti jednu koaliciju između SDP-a i HSLS-a a da ona nije bila nametnuta iz političke centrale.
• U emisiji HTV-a Ante Čović, profesor etike s Filozofskog fakulteta, Vas je optužio da ste stvorili paralelni sustav vlasti?
- Vjerojatno su gospodinu Čoviću glavni izvori pisanje Nacionala i drugog žutog tiska. Što reći o nekome tko bi sebe trebao držati intelektualcem, ako si dopušta zlorabiti otvoreni ekran na način da se obračunava sa mnom, a da nemam mogućnost odgovora ili reakcije na njegove teze. Ja ne bježim i nikad nisam bježao niti od javnog dijaloga, niti od bilo kakvih vrsta razgovora, i u jednom neposrednom sučeljavanju osoba i argumenata držim da se mora i može o svemu razgovarati. A takav tip emisije gdje voditelj emisije dopušta gostu obračunavati se s nekim osobno a da optuženi ne može ništa reći u svoju obranu, je nešto što je potpuno nedemokratski i neuobičajeno. Vjerujem i nadam se da se to neće dogoditi drugim osobama.
• U kakvim ste odnosima s gospodinom Vladimirom Šeksom nakon sada već famozne ankete u kojoj je dobio više glasova od Vas?
- Rekao bih da je ta anketa bila jedna nesretna improvizacija. Imao sam razloga misliti da je ona tendenciozno pripremljena a osobito tendenciozno javnosti interpretirana. Inače, Šeks i ja se u većini pitanja politički slažemo. Držim da smo uistinu proteklih desetak godina imali vrlo dobre odnose, rekao bih, prijateljske. No predizborna nervoza je prirodna stvar i ona nije očito mogla zaobići ni HDZ.
• A Mate Granić, Nikica Valentić?
- I s Granićem i s Valentićem imam iznimno dobre i korektne odnose. Nas politički u javnosti ponekad svrstavaju u neke različite grupacije ali ja mogu reći da su to ljudi s kojima rado razgovaram o svim bitnim političkim pitanjima.
• Je li ministar Borislav Škegro 'prebolio' uvođenje nulte stope PDV-a?
- Jest, koliko ja znam. Škegro je 'prebolio' uvođenje nulte stope PDV-a osobito nakon uspješne privatizacije Hrvatskih telekomunikacija.
• Što mislite o ideji i prijedlogu novog izbornog zakona u BiH, prema kojem bi predstavnike Hrvata birali i Srbi i Bošnjaci, kao i obratno?
- Sasvim je sigurno, ako bi se išlo u donošenje takvog izbornog zakona, da će to iz temelja ugroziti mirovni proces u BiH. Štoviše, smatram da bi takav izborni zakon, ako bi se uzeo ozbiljno u razmatranje, sam po sebi značio kraj Daytonskog sporazuma.
• Je li HDZ možda trebao provesti proces tzv. lustracije, čišćenja državnog aparata od suradnika komunističkih tajnih službi?
- To je pitanje na koje nije nimalo lako odgovoriti. Tim više što je politika naše stranke nacionalna pomirba, povezivanje svih onih koji žele činiti dobro u procesu stvaranja hrvatske države. I na tom programu je nastala Hrvatska koja je bila duboko podijeljena 1990. odnosno od krvavog Drugog svjetskog rata pa do prvih demokratskih izbora. Takva politika dala je itekakvog ploda.
Činjenica je da je bilo puno ljudi koji su bili vezani uz prošli režim, ali su od 1990., pa naovamo i te kako djelatno radili u hrvatskom interesu. I tu je potpuno nebitno što su radili prije 90-ih, jer ovo su bila prijelomna vremena. No rekao bih da je uz takvu pretežitu većinu postojao i krug ljudi koji nikad iskreno nisu prihvatili Hrvatsku i koji nisu radili ništa dobro u procesu stvaranja hrvatske države, nego su na ovaj ili onaj način opstruirali taj proces. Oni koji su bili agenti kojekakvih službi su jednim dijelom to i ostali do dana današnjeg i kad bi bilo moguće naći neke objektivne kriterije po kojima bi se moglo vrednovati nečije ponašanje, osobno bih bio vrlo sklon primijeniti ono što su primijenile druge postkomunističke zemlje. To znači da bi takvim ljudima trebalo vrlo jasno dati do znanja da ne mogu raditi ono što su radili u nedemokratskom režimu. Tim više što je teško ne vidjeti i u političkom životu i u medijima sve agresivniju prisutnost onih za koje se i te kako dobro zna da su radili za kojekakve službe. Kad ti ljudi danas postaju glasnogovornici demokracije, a na način da dovode u pitanje sve što je u Hrvatskoj stvoreno, pa i hrvatsku samostalnost, onda mislim da se približavamo vremenu u kojem bi neka rješenja u vezi s lustracijom, ipak valjalo primijeniti.
• Ima jedan paradoks. U dijelu medija koje najžešće napadaju HDZ i Predsjednika najčešće se pojavljuju gotovo stenogrami sa sjednica HDZ-a i državnog vrha?
- Svojevremeno sam to nazvao fenomenom medijskog reketa a držim da je riječ o tome da dio medija osobito žutog tiska ili tiska koji je vrlo blizak političkom žutilu, živi od dobivanja povjerljivih informacija i pretakanja u senzacionalističke naslove. Tu treba biti potpuno otvoren. Mnogo tih novina ne bi postojale, jer bi na tržištu nestale, da nemaju svoje suradnike i doušnike i u redovima HDZ-a i u redovima vlasti.
Njihove metode su poznate. Određenim osobama daju do znanja kako će ih, ako im ne daju neku povjerljivu informaciju, medijski linčovati. Neki političari, osobito ako je to kombinacija slabosti i ambicioznosti, postaju taoci takove situacije. Kao opomena takvima ide se đonom na neke druge ljude, i onda ih se iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, iz broja u broj želi diskreditirati. To treba služiti kao škola onima kolebljivima koji su se usudili iskočiti iz tog tzv. medijskog reketa.
• Nije moguće da se takvo ponašanje ne može razotkriti?
- Nešto se zna a u ovih proteklih godina ljudi su se dosta izviještili. Isto tako je problem što učiniti u takovim situacijama. Ako se ide represivno onda će to biti dokaz nedemokracije a s druge strane ako se uopće ne reagira, onda to pokazuje neozbiljnost vlasti.
Teško je dokazati, je li u nekom kontaktu političara i bilo kojeg novinara bio uobičajen, normalan razgovor ili brifing, ili je bio razgovor u kojem je došlo do odavanja najosjetljivijih tajni.
To je moguće otkriti metodama koje primjenjuju službe, a onda se tu nalazimo na vrlo skliskome terenu gdje postoji s jedne strane mogućnost zloporabe službi, a s druge strane, ako službe ne reagiraju, dolazimo do stanja koje je potpuno izvan kontrole.
Tako se zatvorio krug sastavljen od nekih novinara a isto tako i neodgovornih pojedinaca koji se poigravaju s povjerljivim podacima.

Marko Barišić