Osnivanje Hrvatskog radničkog saveza zasigurno je jedan od najsnažnijih predizbornih poteza Hrvatske seljačke stranke. Tim više jer na njegovo čelo dolazi Mario Iveković, poznati sindikalni lider, koji bi mogao HSS-u donijeti dosta radničkih glasova. Iako je HRS zamišljen kao nadsindikalna i nestranačka udruga, Zlatko Tomčić ne krije zadovoljstvo što je uspio nagovoriti Ivekovića da se prihvati vodstva nove radničke udruge.

• Što znači osnivanje Hrvatskog seljačkog saveza i kakav je odnos HSS-a i Hrvatskog radničkog saveza?
- Prije svega mora se shvatiti da je Hrvatski radnički savez jedno pozitivno nasljeđe na našim prostorima u borbi za realizaciju radničkih prava, za etabliranje radnika kao jednog od najznačajnijih sastavnica radno aktivne populacije u jednoj državi, pa tako i u Hrvatskoj, na tragu traženja ukupne socijalne ravnoteže i pravednosti. Ako Hrvatski radnički savez promatramo u tom svjetlu, sa njegovim pozitivnim nasljeđem, ako ga promatramo kroz činjenicu da je smetao ekstremistima i da je bio upravo zabranjivan u ono vrijeme kada su na ovim prostorima vladale nekakve ekstremističke ideologije, dakako da je to i razdoblje poslije Drugog svjetskog rata, onda moramo prihvatiti činjenicu da je i danas, u novoj hrvatskoj državi, potrebna jedna asocijacija koja će nadstranački i nadsindikalno, kao udruga građana, boriti se za jednu sveopću radničku solidarnost i za pozicioniranje radništva na ono mjesto koje mu objektivno pripada.
No, odmah da posve jasno raščistimo jednu stvar, inicijativa koju je pokrenula HSS nije vezana ni za kakve uskogrudne i sebične interese naše stranke. Bez ikakvih aspiracija da HSS usmjerava rad HRS, nego naprosto želimo pomoći radništvu da ojača poziciju u hrvatskom društvu.
 

• Nisam ni rekao da će HSS kontrolirati HRS. Međutim, činjenica je da je Jurićev Savez samostalnih sindikata blizak SDP-u. Sada će HRS na čelu s Ivekovićem, koji je neosporno jedan od najpoznatijih i najpopularnijih radničkih lidera, biti bliži HSS-u?
- Mogu reći da mi u HSS-u želimo da sindikati djeluju na način na koji djeluju u razvijenom demokratskom svijetu, gdje su stvari očito postavljane po nekakvim pravilima. U nas je očito da ta pravila u potpunosti ne važe.
Sama činjenica da se pojedini sindikati vezuju za pojedine stranke, ne ulazim uopće u to za koju stranku, dovoljno govori o tome da postoji jedna dezorijentacija na sindikalnoj sceni. Zašto se SSSH postavio na zadnje noge kada su čuli za ovu inicijativu? Mogu reći da smo mi krajnje iznenađeni, jer HRS nije konkurencija ni jednom sindikatu. HRS ima pretenzija da bude nadsindikalna i nadstranačka organizacija i da stvori jednu snažnu mrežu radničke solidarnosti i da poveže sindikate uistinu na istom cilju bez međusobnog nadmudrivanja oko vlasničkih odnosa i oko političkih utjecaja. Kada je Mario Iveković, čovjek koji ima istančano i vrlo suptilno profiliran osjećaj za radničku solidarnost, za borbu za narušena radnička prava, prihvatio kandidaturu za predsjednika Radničkog saveza , onda je logično da to pomalo ljulja iz sadašnjeg sindikalnog sna, pogotovo one koji su mislili da imaju diskreciona prava na organiziranje i odlučivanje.
• Ima li Ivekovićev potez i ideološku pozadinu budući da SSSH ima socijalističku hipoteku, dok je na drugoj strani Iveković bliži demokršćansko-konzervativnoj opciji.
- Svaka rasprava oko hipoteka pojedinih sindikata, u ovom smislu kako vi govorite, svaka analiza pojedinaca u sindikatima s aspekta socijalističkog nasljeđa ili pripadnosti nekom drugom svjetonazoru, potpuno je irelevantna za radnička prava u ovom trenutku. Osobno Ivekovića doživljavam kao čovjeka koji se u potpunosti stavio svoju intelektualnu i moralnu snagu, pa ako hoćemo i obitelj, u borbu za radnička prava. Onima koji nisu spremni na taj način zastupati radničke interese smeta što se Iveković opredijelio za jednu ovakvu inicijativu koja, očito, po mišljenju velikog broja radnika, ima velike perspektive. Radništvo je ovog trenutka nezadovoljno kako sindikati zastupaju njihove interese.
• Hoće li ovaj potez ojačati HSS?
- Moguće je očekivati određene pozitivne efekte, no to nije bila naša temeljna namjera. I sva ova javna polemika koja se ovog momenta vodi u medijima, čak bih rekao i određenim nesmotrenim i trapavim potezima pojedinaca iz Saveza samostalnih sindikata, zapravo tjeraju, na neki način, vodu na mlin HSS. Mi smo htjeli u potpunosti ostati u zavjetrini, mi smo potpuno htjeli ostati anonimni, osim u ovom dijelu gdje smo dali logističku i moralnu podršku ovom projektu.
• Hoće li osnivanje HRS pogoršati odnose između HSS i SDP-a?
- Ne vidim ni jednog razloga zašto bi se to moglo dogoditi. Ako SDP, a ja vjerujem da je to tako, doživljava sindikalnu scenu i pravo na organiziranje sindikalne scene onako kako to doživljava i HSS.
• Gospodin Iveković je govorio o borbi protiv korupcije, mita, nepravilnosti u pretvorbi itd. Kako će u tom smislu postupati HSS ako poslije izbora budete participirali u vlasti?
- Nema nikakve dvojbe da su brojni postupci u vlasničkoj transformaciji, dakako tu podrazumijevam i pretvorbu i privatizaciju i nemušte i nekorektne zakone, zapravo generirali najveći dio problema sa kojima se danas Hrvatska susreće. Takav proces je direktno generirao urušavanje gospodarstva, gubitak radnih mjesta, porast socijalno ugroženih, ako hoćemo i smanjenje međunarodnog ugleda Republike Hrvatske. Svaki od ovih elemenata možemo dakako posebno analizirati i nema nikakve dvojbe da ćemo se mi, ako nakon parlamentarnih izbora dođemo u poziciju da služimo ovom narodu i državi, pozabaviti jednom vrlo detaljnom, ali brzom analizom učinaka svega što je vlasnička transformacija učinila. Nema nikakve dvojbe da ćemo raditi određene rezove. Tu dolazimo do temeljnog pitanja da li poništenje ili revizija privatizacije. Iz jednostavnog razloga što svaka buduća vlast mora voditi računa o pravnoj sigurnosti.
Mislim da generalno poništenje pretvorbe privatizacije ne dolazi u obzir, ali smatram da jedna detaljna revizija pretvorbe dolazi u obzir i da se zapravo kroz tu reviziju moraju identificirati svi oni nezakoniti i amoralni postupci.
Na temelju toga se mora doći do poništenja određenih pretvorbi, do povratka na nultu poziciju, pa i do, ako hoćete, i krivične i političke odgovornosti onih koji su to činili. Dakako u onom kvantumu koliko se dokaže odgovornost pojedinaca i određenih grupa.
• Za one za koje se dokaže da su sudjelovali u velikim makinacijama u pretvorbi i privatizaciji moguća je kaznena odgovornost?
- O tome govore hrvatski zakoni, ne trebaju govoriti hrvatski političari.
• Vaša stranka je inicirala osnivanje koalicije četiriju stranaka, takozvane četvorice. Jeste li imali dvojbe kada ste sklapali koaliciju s IDS-om odnosno smatrate li da bi koalicija s njim mogla u jednom dijelu vašeg biračkog tijela izazvati animozitet?
- Priča o IDS-u nije priča od jučer, ona je počela samim stvaranjem hrvatske države i stvaranjem IDS-a kao političke stranke. Ona je počela jednom trapavom HDZ-ovom politikom prema Istri, ne prema IDS-u, nego prema Istri. S pokušajem da se disciplinira Istru dekretima iz Zagreba i misionarskim ulogama pojedinaca iz Zagreba. Očito je da takav postupak tadašnje hrvatske politike stvarao sve veći animozitet u Istri prema postupcima hrvatske vlasti i išao na ruku jačanju IDS-a. Nikad nisam imao dvojbi da su postojala razdoblja i elementi politike IDS-a koji nisu u skladu s našom HSS-ovom politikom. Međutim, vodeći računa o izuzetno visokom postotku podrške koju IDS ima u Istri, imajući u vidu jedan izuzetno visoki postotak na referendumu za osamostaljenje Hrvatske, imajući u vidu najuspješniju mobilizaciju u Domovinskom ratu, osobno držim da je opravdano pokušati odbaciti one neopravdane optužbe na račun IDS, pokušati stvoriti jedno čvršću povezanost Istre s preostalim dijelovima domovine. To su bile naše pobude i mislim da i u IDS-u nailazimo na pozitivne odgovore u tom smislu. Dakako da i oni, kao i svi drugi, imaju neke nesmotrene poteze.
• Možete li nabrojiti neke stavove IDS-a o kojima nemate dobro mišljenje?
- Ne bih se u ovom momentu upuštao u to, jer sa IDS-om želim graditi zajedništvo, i suradnju, a ne analizirati njihove promašaje. Dobar dio njihovih promašaja je iza njih.
• Što mislite o napisima dr. Ive Banca o Bruni Bušiću. Pitam vas stoga jer je Ivo Banac član Liberalne stranke, dakle vaš koalicijski partner?
- Na političkoj sceni je vrlo lako stvoriti situaciju u kojoj nitko nikom ne vjeruje i situaciju u kojoj je svatko protiv svakoga. Dr. Ivo Banac ima pravo na svoje mišljenje i ja kao čelnik jedne mirotvorne stranke, stranke koja svoju politiku bazira na toleranciji i dijalogu, nemam baš nikakve potrebe komentirati njegove izjave.
• Znači li to da se slažete s njim?
- Nemam nikakve potrebe to komentirati.
• Kakva je sada situacija u HSS-u? Kao što je poznato, HSS je imao vrlo neugodnu epizodu sa izborima za zagrebačku Gradsku skupštinu? Postoji li i sad mogućnost da na vrhu HSS-ove izborne liste dođu krtice HDZ-a?
- Rijetko novinarima dijelim lekcije, pa nemam namjeru ni ovoga puta. Svaki put kada se ovako u seriji ponavljaju pitanja, koja nisu afirmativnog nego provokativnog karaktera, sugeriram da se vratimo afirmativnom razgovoru, a ne provokativnom. Međutim, odgovorit ću vam na ovo pitanje. Epizoda koju vi spominjete bila je vrlo gorko iskustvo za HSS. Ona nije generirana iz samoga HSS-a, ona je generirana iz onih centara moći koje mogu podmirivati ljudske potrebe na razno-razne načine. Ne mislim da se HDZ, kao najmoćnija stranka u financijskom, materijalnom, organizacijskom smislu i utjecaju na razno-razne državne i paradržavne službe, odrekao te tehnologije utjecaja na račun drugih stranaka. Nije se odrekao.
Mi smo doživjeli pljusku, mi smo popili gorku pilulu sa zagrebačkom epizodom. Pokušavamo i pokušali smo uvjeriti biračko tijelo u Zagrebu da su to stvari koje nisu bile direktno ovisne o nama nego o nekim postupcima izvan nas. Koliko smo uspjeli u tome pokazat će na koncu i ovi izbori koji su pred nama.
• Ovih dana se dosta piše o lustracijskom zakonu. Kakav je stav HSS-a glede tog pitanja?
- Negativan. Hrvati trebaju konačno prestati kopati po vlastitoj prošlosti koja je opterećena koječim. Kopanje po prošlosti neće nam otvoriti perspektive budućnosti i bilo bi dobro da se taj zakon nije pojavio u saborskoj proceduri.
Ako se već pojavio bilo bi dobro da ga se odbije, da ga se skine s dnevnog reda, jer to ovog momenta, pred parlamentarne izbore, ni u kom slučaju neće stvoriti poželjnu demokratsku atmosferu i ozračje da se ti izbori održe uistinu u jednoj tolerantnoj atmosferi, atmosferi poštenja punih sloboda i tako dalje. Oni koji to rade, bojim se da rade iz svojih krajnje sebičnih interesa, možda i u svojoj političkoj nemoći.
• Mislite da to radi cijeli HDZ ili samo neke njegove frakcije?
- Puno sam puta o politici HDZ-a vrlo jasno govorio. Ne smatram da u HDZ-u postoji jedinstvenost političkih mišljenja, oni su vrlo različitih političkih opcija i političkih svjetonazora. No oni imaju jednu kvalitetu, pod navodnicima, da funkcioniraju savršeno stegovno, nemilosrdno i do sada su u tome vrlo dobro uspijevali. Kod njih, koliko ja znam, nije bitno što tko misli, nego je bitno što Predsjednik kaže. I mislim da će i u pitanju lustracije, opet biti presudna zapravo riječ njihovog predsjednika i Predsjednika države.
• HSS nakon izbora neće surađivati s HDZ-om?
- To smo rekli, to smo napisali, to smo potpisali.

Dražen Ćurić