Hrvatska banka za obnovu i razvitak prethodnih je godina kroz svoje programe uspješno poticala razvoj hrvatskog gospodarstva. Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev u razgovoru za Vjesnik objasnio je da se ta institucija prilagodila uvjetima globalne gospodarske krize te da pomaže hrvatskom gospodarstvu u takvim otežanim uvjetima.

• Kako doživljavate krizu? Smatrate li da je kriza izazov ili vrijeme za predaju?
- Ne smijemo se predati, trebamo se boriti. Kao što je to inače u životu, imate uspone i padove, pa je tako i u gospodarskom poslovanju. Postoje razdoblja boljeg poslovanja i većih mogućnosti i rasta te ovakvih vremena kao ovo današnje kada rast nije baš osobit, ima poteškoća u poslovanju i postoje problemi naplate i podmirenja obveza. Sve što proživljavamo u Hrvatskoj, proživljava čitav svijet. Radi se o jednoj zaista velikoj gospodarskoj i financijskoj krizi i ona, nažalost, neće završiti s ovom godinom. Zasigurno je da ćemo njene posljedice osjećati i u sljedećoj godini. To vrijeme krize ili sporijeg rasta može se iskoristiti u pozitivnom smislu. Provjeriti mogućnosti ušteda, novih iskoraka i promjena u ponašanju i poslovanju. U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak ponajprije nastojimo smanjiti naše troškove gdje god možemo, dok smo u sklopu našeg djelovanja i potpore hrvatskom gospodarstvu ove godine uveli nekoliko novih programa, za koje smatramo da su u ovom trenutku najpotrebniji hrvatskom gospodarstvu.
 

• Koji su to programi?
- Kako je najveći problem gospodarstva nedostatak novca za obrtna sredstva te likvidnost, uveli smo nekoliko novih kreditnih programa upravo u toj sferi. To je ponajprije program kreditiranja proizvodnje kojim smo kreditirali obrtna sredstva za proizvođače jer smatramo da su oni u posebno teškoj situaciji u odnosu na ostale gospodarstvenike. Uveli smo i program kreditiranja trajnih obrtnih sredstava s rokom otplate do pet godina, uz jednu godinu počeka, što je u ovim uvjetima zaista primjeren rok. Za turističko gospodarstvo smo prije turističke sezone uveli program pripreme za nju, a tu je i najnoviji program kreditiranja likvidnosti. U sklopu postojećih programa također smo napravili izmjene, osobito u programima kreditiranja izvoznika i poticanja hrvatskog izvoza. Znatno je promijenjena i struktura financiranja HBOR-a u odnosu na prethodne godine. Prethodnih godina smo imali mnogo više odobrenih kredita za investicije, dok je ove godine više sredstava uloženo u obrtnu sferu. Posebno je zanimljiva struktura, bolje rečeno odnosi kreditiranja pojedinih skupina gospodarstvenika. Više od 75 posto naših kredita u prvih devet mjeseci ove godine išlo je u poticanje izvoza u sklopu kredita hrvatskim izvoznicima. Oko 14 posto kredita išlo je za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, što se odnosi na odobrenja po našim posebnim programima za malo i srednje poduzetništvo.
Za financiranje izvoza u prvih devet mjeseci ove godine odobreno je više od četiri milijarde kuna kredita i to je povećanje od oko 21 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za potrebe malih i srednjih poduzetnika tijekom prvih devet mjeseci ove godine po svim programima odobreno je 760 kredita u iznosu 2,2 milijarde kuna.
• Nedavno ste potpisali ugovor o kreditu sa Svjetskom bankom u iznosu 100 milijuna eura u svrhu poticanja izvoza, jeste li počeli plasirati te kredite izvoznicima?
- Ta su sredstva namijenjena isključivo izvoznicima i turizmu kao jednoj posebnoj djelatnosti izvoza. Sve smo pripremili za plasman. Sporazum i jamstvo prošli je tjedan ratificirao Sabor.
• Kada će početi taj program?
- Već su izabrane poslovne banke i potpisani su ugovori. Sve je spremno za početak tog kreditnog programa i financiranje izvoznika tim sredstvima.
• Rekli ste da je 75 posto plasmana HBOR-a ove godine išlo izvoznicima. Jesu li se povećali i zahtjevi za osiguranjem izvoza, s obzirom na gospodarsku krizu u zemljama partnerima?
- Osiguranje izvoza u prvih devet mjeseci ove godine iznosilo je oko 1,6 milijardi kuna, što je povećanje za oko 14 posto u odnosu na prethodnu godinu. U ovim uvjetima rizik naplate je mnogo veći i logično je da su izvoznici osiguravali svoj izvoz više nego prethodnih godina.
• Jeste li imali slučajeva u ovoj kriznoj godini da se izvoznici nisu mogli naplatiti i da je HBOR morao isplatiti nastalu štetu?
- Isplatili smo oko milijun i četiristo pedeset tisuća kuna štete, što je povećanje od oko dva posto u odnosu na prošlu godinu. Dakle, bilo je povećanja, ali ono nije znatno više od odštete koju smo platili prethodne godine.
• O kojim je zemljama riječ, jesu li to zemlje Europske unije ili su to rizičnije zemlje?
- Većina odšteta koje isplaćujemo našim izvoznicima odnosi se na zemlje Europske unije, gdje je vrlo nizak politički rizik, ali je visok poslovni rizik.
• Kolika je potražnja za kreditima HBOR-a?
- Velika je potražnja za svim kreditima koje smo uveli, bilo da se radi o kreditiranju likvidnosti ili trajnih obrtnih sredstava. Velika je potražnja malih i srednjih poduzetnika, kao i velikih gospodarskih sustava.
• Više puta ste naglašavali da je ove godine prioritet HBOR-a poticanje izvoza, poljoprivrede te malog i srednjeg poduzetništva. Kakav je plasman kredita poljoprivrednicima?
- I ove smo godine nastavili s kreditiranjem poljoprivrednika u sklopu operativnih programa Vlade Republike Hrvatske. To su programi koje HBOR provodi u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. Nastavili smo kreditnu aktivnost prema poljoprivrednicima, kako za stočarstvo (govedarstvo i svinjogojstvo), tako i za ratare, odnosno kreditne programe podizanja višegodišnjih nasada - vinograda, maslinika, voćnjaka. Imamo posebne programe za izvorne hrvatske proizvode, primjerice kulen, kao i za povrćarstvo.
• Nedavno ste na susretu s malim i srednjim poduzetnicima rekli da ste zatrpani molbama za odgodu plaćanja već izdanih kredita, kako to rješavate?
- Ima dosta zahtjeva za odgodu plaćanja i produljenje počeka. Svim zahtjevima jednostavno nećemo moći udovoljiti. Dakle, svaki pojedinačni zahtjev provjeravamo i utvrđujemo ima li zaista objektivnih razloga za odgodu. Ako utvrdimo da ima, a u mogućnosti smo dati odgodu, onda ti i činimo. Moramo voditi računa i o izvorima sredstava, je li riječ o našim izvorima ili o izvorima međunarodnih financijskih ustanova, pri čemu smo ograničeni za produljenje roka ili odgodu plaćanja.
• HBOR sufinancira i projekte gospodarstvenika koji se javljaju na natječaje pretpristupnih fondova Europske unije, kakva je tu situacija?
- Od 49 odobrenih programa, HBOR je financirao 26. Gledamo li to u postotku, to je oko 67 posto odobrenih kredita u iznosu oko 230 milijuna kuna. Uveli smo i novi program kreditiranja sukladno novom programu pretpristupnog fonda IPARD. I dalje ćemo nastojati podržati sve dobre projekte koji se natječu za pretpristupne fondove.
• Gotovo je kraj godine, možete li ocijeniti kakva će biti ova godina, jeste li zadovoljni kreditnim plasmanima gospodarstvu?
- Zadovoljni smo poslovanjem i radom u ovoj godini. Naime, krajem 2008. najavili smo moguće smanjenje naših kredita za oko 25 do 30 posto i na svu sreću to se nije dogodilo. U prvih devet mjeseci 2009. u odnosu na prethodnu godinu kreditni plasmani pali su svega 7,8 posto. Držimo da je to veliki uspjeh. To smo ostvarili zahvaljujući potpori Vlade i našoj dosadašnjoj uspješnoj suradnji s međunarodnim financijskim ustanovama. Osigurali smo veliki kredit u iznosu 250 milijuna eura od Europske investicijske banke, zatim 100 milijuna od IBRD-a i 30 milijuna eura od KfW-a, Njemačke razvojne banke. Zahvaljujući tim sredstvima uspjeli smo osigurati gotovo istu razinu u kreditiranju koju smo imali u 2008. godini.

Iva Kekez