Premijerka je prije mjesec dana zatražila očitovanje o aferama o stanju u Hrvatskim autocestama. Vi ste od unutarnje kontrole i Nadzornog odbora zatražili izvještaj. Jesu li vama odgovorili?

- Tražio sam od unutarnje kontrole da napravi izvještaj o svim točkama koje su se spominjale u medijima. Očekujem taj izvještaj što prije. Pa ću vidjeti iz perspektive interne kontrole o čemu se tu radi. Do danas ništa nisam dobio.

Zašto im treba tako dugo da vam pošalju izvještaj?

- To očekujem ovih dana, pa ću shodno tome donijeti odluke.

Ipak, na temelju onoga što se pisalo u medijima i onoga što vi znate, smatrate li da u HAC-u ima kriminala ili ne?

- Na to pitanje ne mogu odgovoriti. Ne znam. Da nešto znam, bio bih prvi koji bi to prijavio. Na kraju krajeva, takvu smo situaciju imali u jednom drugom javnom poduzeću, a zahvaljujući Upravi, pa i meni, te smo stvari raskrinkali.

A je li Uprava HAC-a za sada sigurna?

- Ne samo Uprava HAC-a, i uprave ostalih javnih poduzeća su mirne dok rade svoj posao. Ali isto tako, ukoliko ocijenimo da je potrebno, donijet ćemo odluke o smjeni.

Mario Lovrinčević, jedan od članova Uprave HAC-a, tvrdi da u HAC-u nema afera. Slažete li se s njim?

- Činjenica je da afera, barem po onom što se vidi u medijima i po onome što govore predstavnici sindikata, ima. Sad treba vidjeti jesu li te afere stvarne, kolike su. Teško je decidirano reći - nema afera.

Jeste li vi osobno inicirali neke istrage na temelju onoga što je objavljeno u medijima?

- Apsolutno. Inicirao sam, i čekam odgovore. Gledajte. Ja sam ministar u čijem je resoru čitav niz javnih poduzeća: Hrvatske željeznice, Jadrolinija, Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, Odašiljači i veze, Hrvatske pošte, sve zračne luke, Croatia Airlines,morske i riječne luke. Nije normalno, i ja to ne prihvaćam, kad se u nekoj firmi nešto dogodi, da je kriv Kalmeta. Ne može Kalmeta biti kriv.

Nema zapovjedne odgovornosti. Sustav je postavljen tako da svatko odgovara za ono što čini. Ja sam odgovoran za svoj dio posla i ne želim odgovarati ni za čiji nemar, neodgovornost... Po tome bi ispalo da sam odgovoran za nasukavanje onog tamo broda. To jednostavno ne prihvaćam jer to nije istina.

Državni tajnik Zdravko Livaković podnio je ostavku. U javnosti je protumačeno da ostavkom Livaković štiti vas?

- Ma ne treba on mene štititi. Moja su najveća zaštita moj rad i moji birači koji me stalno biraju i moja stranka. To je moja zaštita i moja snaga. Što se tiče Livakovića, to je isključivo njegova odluka i nije bilo nikakvih pritisaka s moje ili bilo čije strane. Znam da za njegovu ostavku postoje obiteljski razlozi o kojima ne želim govoriti. Taj čovjek je vrlo pošteno i stručno radio svoj težak posao. Radio je posao u kojem postoji milijun interesa i u kojem si svakome za nešto kriv. Iz državne uprave može otići uzdignute glave. S njegovim odlaskom državna uprava izgubila je kvalitetan kadar.

Jeste li vi ikad razmišljali o odlasku?

- Ne. Dok moja stranka i birači u mene imaju povjerenje, ne razmišljam o odlasku.

Tko će naslijediti Livakovića?

- Nasljednika još nemam. Tražim ga.

Pojavile su se informacije da su Livakoviću stizale prijetnje iz građevinskih krugova jer se zalagao za raskidanje ugovora o građenju vrijednih sedam milijardi kuna.

- Mislim da je i građevinarima žao što je Livaković otišao. Odluka o raskidanju ugovora nije odluka Zdravka Livakovića. To je odlučilo Povjerenstvo za ceste. Odlučeno je da se dionice Dubrovnik - Doli, Sisak - Buševec i za Vc koridor ne grade i da se nađu novi izvori financiranja. Mislim pritom na EIB i EBRD. Do kraja sljedeće godine mogli bismo imati dogovor i potom bi se išlo na novi međunarodni javni natječaj.

Zašto su onda ti ugovori uopće potpisani?

- To je bilo početkom godine. Povjerenstvo za ceste je odlučilo da se s Ministarstvom financija nađe model financiranja. Kako je financijska situacija bila sve teža, nismo mogli realizirati projekte i morali smo tražiti nove izvore financiranja.

Nameće li građevinski lobi u Hrvatskoj što će se graditi?

- Ne. Meni nitko ništa ne nameće niti može. Što će se i kako graditi u domeni je Vlade i Povjerenstva za ceste i nitko sa strane ne može utjecati na to što će se graditi.

Jeste li ponekad iznenađeni cijenama koje se postigne na natječajima?

- O cijenama gradnje stalno se priča. No, institut međunarodnog javnog natječaja je institut koji se svagdje priznaje i cijena koja se na natječaju postigne jedina je relevantna. Međutim, ipak se često miješaju kruške i jabuke. Bio sam u Rijeci gdje se gradi dionica Dirač - Orehovica, i to samo jedan trak u dužini od 8 kilometara. Cijena je milijardu kuna! Katastrofa od dionice - vijadukt-tunel-most... Kilometar autoceste ne može svagdje biti isti.

No, problematičnim se čini ugovaranje dodatnih radova ili primjerice enormna cijena za bojenje tunela Mala Kapela.

- Zakonom su predviđena moguća dodatna ugovaranja na pojedinim projektima, a je li na nekim projektima bilo zloporabe, pokazat će nalaz unutarnje revizije i unutarnje kontrole.

Primjerice, dionica Dubrovnik - Doli. Za 25 kilometara autoceste potpisano je šest ugovora o građenju. Čak su isti konzorciji potpisali ugovore za dionice koje se nadovezuju jedna na drugu. Je li vam to sumnjivo?

- To su tehničko-tehnološka pitanja. Na to mogu odgovoriti u HAC-u.

Prije nekoliko tjedana održana je sjednica Povjerenstva za ceste na kojoj se razgovaralo o gradnji prometnica sljede- ćem razdoblju. Javnost ne zna što je dogovoreno.

- Donesen je izmijenjeni plan građenja za razdoblje 2009. -2012. Visina investicija u tom četverogodišnjem planu za 60 posto je smanjena u odnosu na prošli četverogodišnji plan. HAC će za građenje i održavanje imati između šest i sedam milijardi, a ukupno za sve autoceste u državi za investicije i održavanje će se izdvojiti desetak milijardi kuna. Hrvatske ceste će u sljedeće četiri godine potrošiti oko šest milijardi kuna. Dakle, smanjuje se opseg radova, produljuju se rokovi, a za neke dionice traže novi izvori financiranja.

Što će se graditi?

- Dionica od Jankomira do Buševca, gradit će se autocesta prema Vrgorcu i pokušat ćemo sagraditi do Ploča, a gradit će se Podravski ipsilon za koji je bio predviđen rok završetka nakon 2012. godine. Gradit će se i tunel Sv. Ilija, gdje će se napraviti prokop, a onda će se najvjerojatnije malo pričekati. To je ono što će graditi HAC. Hrvatske ceste gradit će u smanjenom opsegu...

Ljude najviše zanima Pelješki most.

- Most će se graditi do 2015. Sljedeće godine osigurat će se 100 milijuna kuna, 2011. još 100 milijuna. Nadamo se da će nakon toga situacija biti bolja i da će se moći izdvojiti više sredstava da bi se most mogao završiti 2015. Radovi neće stati, ali će opseg biti smanjen.

U Hrvatskim željeznicama promijenili ste upravu. Je li se što otada promijenilo?

- To je tvrtka od strateškog interesa za Hrvatsku i njezino gospodarstvo. Na žalost, u nju se već desetljećima nedovoljno investira. Ona se mora razvijati u dva smjera, a to su restrukturiranje i snažan investicijski ciklus. Uprava na restrukturiranju radi, a investicijski će ciklus, nažalost, morati pričekati zbog nedostatka sredstava. Afere u javnim poduzećima krenule su iz HŽ-a, ali zato što smo mi to otkrili i prijavili. Kad kažem mi, mislim na Upravu, Nadzorni odbor. I ondje je mnogo toga raščišćeno. Imaju dobar menadžment koji vuče dobre poteze. Povučeno ih je mnogo, o čemu, jasno, javnost manje zna. Dobra je i atmosfera unutar tvrtke, za razliku od HAC-a, gdje je ona katastrofalna zbog međuljudskih odnosa, odnosa uprave i sindikata i slično.

Kroz subvencije je u HŽ kroz proračun utrošeno više od 10 milijardi kuna. Dokle je to otišlo?

- Nema ni jedne željeznice koja se u Europi ne subvencionira. U odnosu na subvencije u 2008., sljedeće ćemo godine dotacije iz proračuna za željeznice smanjiti za 700 milijuna kuna. Naravno, osjetit će se to na planu modernizacije. Loše će se odraziti, ali takva je situacija. Tražit će se alternativni izvori financiranja i uštede.

S koliko će se novca sljedeće godini subvencionirati Željeznice?

- S nešto više od dvije milijarde kuna.

Percepcija javnosti je da je iz HAC-a i HŽ-a nestao veliki novac. Je li njime financiran HDZ?

- Ma kakvi, nije, to odgovorno tvrdim.

Zadovoljni ste i s Hrvatskom poštom, gdje ste na čelu Nadzornog odbora?

- Ako se ikim mogu pohvaliti, mogu s Hrvatskom poštom, gdje sam na čelu NO-a, kao i u HŽ-u. No, nadam se, ne još dugo. Apsolutno podržavam ideju predsjednice Vlade da se iz nadzornih odbora izvuku političari i da tamo dođu stručnjaci birani putem javnog natječaja. Dakle, Pošta je jako dobar primjer javnog poduzeća koje se uspješno restrukturira, čija uprava izvrsno surađuje sa sindikatima. Poslovanje je odlično. Prošle godine zabilježen je gubitak od 50 milijuna kuna, a u prvih devet mjeseci ove godine ostvarena je operativna dobit od 128 milijuna kuna. Pošta se dobro pozicionira za buduću potpunu liberalizaciju.

Spomenuli ste izlazak iz nadzornih odbora. Kada bi se to moglo dogoditi?

- Mislim da nema razloga da se to ne realizira odmah početkom godine. Podupirem taj prijedlog i zagovaram ga.

Zašto se tek sada ide u taj proces?

- I to je jedan od dokaza premijerkine odlučnosti. Pazite, neće svi biti za to. Ali to pokazuje da premijerka ima viziju, čvrstinu. I da nema nikakvih razloga da politika bude u nadzornim odborima. Ja bih se spasio da nisam u Željeznicima.

Je li unutar stranke usuglašena takva odluka?

- U stranci se jednom razgovaralo o tome i još će se razgovarati. No, stranka će, vjerujem, dati punu podršku premijerki.

U posljednjih nekoliko mjeseci otkriveno je, a i procesuirano mnogo kriminalnih slučajeva u javnim tvrtkama. Bi li se ti slučajevi otkrili, a neki i procesuirali da je Ivo Sanader i dalje premijer?

- Bi. Nije otkrivanje tih slučajeva vezano uz to tko je premijer, već kad su otkriveni. NA primjer HŽ.

Znači, Sanader nije štitio korupciju?

- Ne. Ma kakvi.

Ipak, dio vaših stranačkih kolega smatra da istrage treba zaustaviti jer su usmjerene protiv HDZ-a.

- HDZ-u je prvom u interesu da se sve ono što ne valja istraži i da se stvari izvedu na čistac, i da oni koji rade protiv zakon za to odgovaraju. Najbolji je primjer za to otkrivanje kriminala u HŽ-u.

U čemu je razlika između Kosor i Sanadera?

- Jako sam dobro surađivao s bivšim premijerom Sanaderom. Jako dobro surađujem sa sadašnjom premijerkom. Koja je razlika? Meni je s njom ugodnije surađivati, vjerojatno i zato što smo godinama bili kolege u Vladi.

U kom smislu? Sada se čini da ste vi ministri opušteniji, a u vrijeme premijera Sanadera bili ste u grču?

- Ma nismo bili u grču. Ali on je muškarac. Njegov se stil razlikovao od stila sadašnje predsjednice. Ona je žena, što ne znači da je manje odlučna. Dapače.

Biste li vi, da ste premijer, potpisali ovakav Arbitražni sporazum sa Slovenijom.

- Apsolutno, bez razmišljanja, jer je u njemu sve onako kako treba biti. Ništa se ne prejudicira i ništa se nikome ne daje.

Zašto to Sanaderu nije uspjelo?

- Ne znam, ali bitno je da je sada uspjelo.

Autor: Krešimir Žabec