Kako biste ocijenili trenutnu političku situaciju u Hrvatskoj, pitali smo Vesnu Pusić, potpredsjednicu Hrvatske narodne stranke.

- Mi smo u teškoj situaciji prije svega zato što je došlo do sukoba institucija države i političkog ponašanja ljudi koji državu vode.

• Što bi konkretno trebalo učiniti?
- U prvom redu trebalo bi jasno reći o čemu se radi i u kakvom je stanju Predsjednik države. Ako Predsjednik države potpisuje zakone i u stanju je izvršavati tu funkciju, onda to treba prestati mistificirati. Ako Predsjednik države nije u stanju vršiti funkcije koje su propisane Ustavom, Vlada bi trebala na Ustavnom sudu inicirati postupak utvrđivanja sposobnosti Predsjednika da vrši funkcije predsjednika države.
• Mnoge je iznenadila Vaša izjava da Hrvatskoj nije bitna stabilna vlada. Što ste pritom htjeli reći?
- Pitanje je bilo može li opozicija osigurati stabilnu vladu? Moj je odgovor na to bio - može. Ali ni nestabilna vlada ne bi bila nikakva tragedija. Naravno da bi bilo bolje da vlada bude stabilna i da funkcionira. Međutim, sama činjenica da je vlada stabilna nije jamstvo ničega, pa tako ni činjenica da se vlada mijenja nije tragedija.
• Kako bi po Vašem mišljenju trebala izgledati ta oporbena vlada o kojoj govorite?
- Opozicija je potpisala sporazum po kojemu svih šest stranaka formira izvršnu vlast. I prema tome svi će sudjelovati u toj budućoj vladi.
• Dakle, svaka će stranka dobiti barem jednog ministra...
- U najmanju ruku. U svakom slučaju to znači da će šest stranaka koje će činiti parlamentarnu većinu sjesti zajedno i na temelju dogovora sastaviti vladu u kojoj će biti ljudi iz tih stranaka ili ljudi koje stranke predlože a koji možda i nisu u strankama.
• A ako su ti ljudi iz HDZ-a?
- Moje je mišljenje, a mislim da je to i univerzalno mišljenje u šestorki, da HDZ-ovi ministri i ugledni stranački funkcionari ne mogu sudjelovati u vladi nakon izbora ako današnja opozicija pobijedi.
• Kakvi su odnosi HNS-a i ostalih stranaka četvorke s HDZ-om?
- HDZ je trenutno preokupiran svojom unutrašnjom situacijom pa uglavnom nema ni strategije ni komunikacije s današnjom opozicijom. Po mom mišljenju ne bi bilo loše da postoji neka komunikacija o mirnoj, normalnoj predaji institucija vlasti.
• Vjerujete li u mirnu predaju vlasti u slučaju da oporba dobije izbore?
- Vjerujem.
• Kakav je odnos vaše stranke, odnosno četvorke sa SDP-om i HSLS-om?
- Mi funkcioniramo zajednički unutar šestorke. Kao što ste vidjeli, šefovi naših stranaka idu zajedno u Bruxelles, prema tome zajedno nastupaju u uspostavljanju najbitnijih međunarodnih kontakata. De facto su u tom smislu vjerojatno odnosi sada harmoničniji nego ikada između te dvije grupacije. Držimo se potpisanih dokumenata, odnosno toga da je pred nama zajednički posao u parlamentu i koalicija u parlamentu.
• Zalažete li se za promjenu Ustava?
- Zalažemo se za reduciranje predsjedničkih ovlasti i povećavanje ovlasti parlamenta, iako ja to ne bih nazvala promjenom Ustava. To je fino uštimavanje Ustava. Predsjedničkim se sustav u svim zemljama početnicama u demokraciji pokazao lošim, odnosno lošijim od parlamentarnog sustava.
• Kakav izborni uspjeh predviđate svojoj stranci i cijeloj oporbi?
- Ako izborni rezultati budu u skladu s pokazateljima anketa, šestorka ima odlične šanse da dobije dvije trećine. Rekla bih da će SDP-HSLS dobiti između 35 i 40 posto glasova, a stranke građanskog centra (HNS, IDS, HSS i LS) između 25 i 30 posto glasova.
• Planirate li, ako osvojite vlast, provesti reviziju pretvorbe?
- Postoji konsenzus o reviziji pretvorbe u šestorki. Provest ćemo reviziju pretvorbe i preispitati ustavnost zakona na temelju kojih je pretvorba provedena. No veliki se dio šteta koje su nastale pretvorbom naprosto neće moći nadoknaditi. Cijela procedura ima dvije funkcije: jedna je da se eventualno spasi što se spasiti dade, i drugo, da se definitivno prekine s tom vrstom političkog diletantizma u pretvorbi.
• Da osvojite vlast, gdje biste rezali državne troškove?
- Sigurno na vojsci. Svima mora biti potpuno jasno na kakvu se strategiju i na koje vrijeme računa. Svi moraju biti svjesni da se na smanjenje državnih troškova pristaje kako bismo za godinu dana imali šanse pokazati neke rezultate i kako bismo za dvije godine mogli pokazati ozbiljne rezultate u pravcu oporavka gospodarstva.

Boris Orešić