ZAGREB, 13. ožujka - S Matom Šimićem, predsjednikom Zajednice povratnike Hrvatske, razgovarali smo o problemima povratka i obnove nakon što je Vlada, po prijedlogu proračuna za ovu godinu, namijenila za te potrebe samo 530 milijuna kuna, upola manje nego lani. Na povratak, međutim, čeka još 47.000 prognanika.

• Predlažete Vladi i Saboru da za obnovu osigura 964 milijuna kuna, 45 posto više od predviđene svote. Hoće li taj prijedlog proći u Saboru?
- Ako bude imalo sluha za sve što su ti ljudi proživjeli u ratu i u devet godina progonstva, prihvatiti će se prijedlog Upravnog odbora Zajednice prognanika Hrvatske (ZPH). Ako ostanemo na 530 milijuna za obnovu, bojim se da se evidencija Ureda za prognanike i izbjeglice neće smanjiti ni za jednog povratnika. A njih je na skrbi sada 92.000 od kojih je 47.000 prognanika.
• Vaše su prijedloge za povećanje proračuna za obnovu predstavnici Klubova zastupnika SDP-a, HDZ-a i HSS-a već podržali. Znači li to da je povećanje sredstava gotova stvar, jer će vas podržati i njihovi zastupnici, dakle većina?
- Ovisi koliko će u tome uspjeti uvjeriti svoje zastupnike. No, treba u to uvjeriti i Vladu, a ja nisam veliki optimist i mislim da je to i dalje neizvjesno. Moram ponovno istaći da sam razočaran time što se na našu izvanrednu sjednicu u petak nije odazvao ni premijer Ivica Račan niti netko od njegovih bližih suradnika budući da je premijer bio doista zauzet toga dana. Da se odazvao netko u njegovo ime, dalo bi to drukčiji ton našoj raspravi, a moglo bi se očekivati i konkretniji rezultat. Ovako su naši prijedlozi, zbog neodaziva premijera ili nekog drugog iz Vlade, pod velikim upitnikom.
 

• Što ćete učiniti, ako prijedlog ne prođe u parlamentu?
- Dio naših prognanika nagovješćuje radikalnije istupe, kao što su okupljanje na Markovu trgu i izlazak na ulice. Drugi dio te populacije smatra da je najbolje da nam ponude nekakvu alternativu, primjerice mogućnost ostanka u nekim drugim dijelovima Hrvatske, gdje ima prostora. To bi značilo nepovratak u svoje prijašnje mjesto, što znači da će nekad oslobođeni krajevi, koji su proglašeni i područjima posebne državne skrbi, samo moći vapiti za ljudima.
• Sve češće se čuju prigovori da je Zajednica povratnika HDZ-ova udruga i da prognanike, zapravo, bivša vladajuća stranka huška na prosvjede.
- Nikada nisam bio opterećen stranačkom pripadnošću. Mislim da je ZPH cijelo vrijeme svog postojanja, gotovo sedam godina, uvijek govorio samo u interesu prognanika, stradalnika Domovinskog rata. Dakle, ta je tvrdnja, bez obzira od koga dolazila, bez ikakvog utemeljenja. I dok je HDZ bio na vlasti, mi smo ga uvijek kritizirali, ali ne bez razloga, nego da bismo ukazali na propuste vladajuće strukture. Na propuste ukazujemo i sada.
• A tko je krivac za to što nema novca za obnovu, prijašnja ili sadašnja vlast?
- Bez obzira na mnoštvo prigovora i nezadovoljstva prijašnjom vlašću, moramo priznati da se u doba HDZ-ove vlasti obnavljalo. Bilo je to nedostatno, bilo je i propusta i problema, ali bilo je i obnove. Ako ostanemo na 530 milijuna kuna, predviđenih za obnovu ove godine, odgovorno tvrdim - neće se završiti ni program obnove od lani, bez obzira na optimizam nekih ljudi iz Ministarstva obnove, javnih radova i graditeljstva.
• Ministar Radimir Čačić je ovih dana izjavio da bi moglo doći do favoriziranja povratka Srba (koji će financirati međunarodna zajednica, op. aut.), ako Hrvatska smanji svotu za povratak i obnovu. Slažete li se?
- Ako su točne informacije o tome da je za to već osigurano 55 milijuna dolara i da će američka vlada osigurati još 15 milijuna, sasvim je izvjesno da je će biti znatno veći povratak Srba, nego drugih nacionalnih manjina i prognanih Hrvata.
• Na čemu Vlada može uštedjeti da bi namaknula novac za obnovu?
- Možda će zvučati smiješno, no nova vlast se hvali da je najviše dala za kulturu, znanost i umjetnost. Nemam ništa protiv kulture, umjetnosti, znanosti ili bilo čega drugoga što može pridonijeti poboljšanju života građana Hrvatske. Ali, u Ustavu jasno piše da je obveza vlasti da ravnomjerno razvija sva područja RH. Moramo znati da je u našoj državi velika razlika između nekad okupiranih i slobodnih područja. Ako ne bude obnove, istočna Slavonija je, primjerice, mrtvo područje, gase se i malo poduzetništvo i obrt, gasi se život u oslobođenim krajevima. Nije moje da sugeriram, ali siguran sam da se može uzeti novac raznim drugim načinima i drugim ministarstvima. Čast kulturi, ali mislim da ljudi očekuju od nove vlasti da najprije riješi elementarne probleme, pa tek onda da razvija kulturu, umjetnost i znanost.

Miroslava Rožanković