ZAGREB, 26. ožujka - Nakon tjedan dana maratonskih rasprava popraćenih s više od 400 amandmana zastupnika, Sabor je u četvrtak navečer prihvatio Vladin prijedlog državnog proračuna za ovu godinu. Donošenje državnog proračuna i proračunska politika u narednim godinama te najnoviji »slučaj« Istarske banke bili su tema razgovora s ministrom financija dr. Matom Crkvencom.
• Kako komentirate najnovija zbivanja u Istarskoj banci? Hoće li Vlada sanirati tu banku?
- Teškoće u Istarskoj banci imaju dugu povijest, one nisu nastale s ovom Vladom, niti ih ona u ovom trenutku može riješiti »čarobnim štapićem«. Na upozorenja o teškoćama u Istarskoj banci, potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ja razgovarali smo s čelnim ljudima te banke. No, u međuvremenu je HNB, prema odredbama Zakona o bankama, imenovala privremenog upravitelja. Sada je, međutim, upravo Vlada predmet napada. Problemi Istarske banke su duboki, a vezani su uz loše upravljanje i vođenje, privatizaciju, Kutlu... Veoma susjećam s ljudima, štedišama koji su najveće žrtve. Upravo su oni, što zbog loše poslovne politike banke, što zbog poteza koji nemaju veze s ovom Vladom, u velikim problemima. Mi bismo, naravno, mnogo više voljeli da, umjesto stečajeva banaka, uspješnije banke preuzimaju manje uspješne jer se to, uostalom, odražava i na proračun. Međutim, za zbivanja u Istarskoj banci ova Vlada nije odgovorna. Najgore je što sada dolazi do velike politizacije slučaja, mislim pritom na najnovije reakcije IDS-a.
| Naravno da bismo više voljeli da, umjesto stečajeva banaka, uspješnije banke preuzimaju manje uspješne jer se to, uostalom, odražava i na proračun
Međutim, ova Vlada nije odgovorna za zbivanja u Istarskoj banci
U odnosu na lani, proračun je realno smanjen 10 posto
Ovaj proračun je polazna točka ekonomske politike nove Vlade, a već sada pripremamo proračune za 2001., 2002. i 2003. jer idemo na trogodišnje budžetiranje
Rješavanje problema nelikvidnosti i vraćanje dugova države novim emisijama obveznica
Iduće godine očekujemo stopu rasta BDP-a od oko pet posto
|
• Sabor je napokon usvojio Vladin prijedlog proračuna za 2000. godinu, težak 48,3 milijarde kuna. Prijašnje su najave, međutim, govorile o smanjenju proračunske potrošnje i do sedam milijardi kuna. Zašto je Vlada odustala od većeg smanjenja državne potrošnje?
- I ovo je već vrlo veliko smanjenje. Uzmete li u obzir stav MMF-a, mi smo u ovoj godini izvršili znatno veće smanjenje proračuna nego što se to očekivalo. Naime, realno je smanjenje proračuna u odnosu na prošlu godinu 10 posto, a ako uzmete u obzir da je riječ o devet mjeseci, onda smanjenje iznosi 14 posto. No, nemojte zaboraviti da u svijetu gotovo i nema slučaja da je neka država uopće ostvarila smanjenje proračuna u odnosu na prethodnu godinu.
• Kakva će biti proračunska politika u sljedećim godinama? Je li realno očekivati veće proračunske rezove?
- Mi smo već u ovoj godini smanjili državne rashode, pri čemu smo zadržali relativno stabilne fiskalne prihode. Učinci toga su fiskalna stabilnost i otvaranje prostora monetarnoj politici, koja će sada dobiti veće mogućnosti za povećanje kreditnih plasmana, uz istodobno sniženje kamatnih stopa i stope obvezne rezerve. Važno je istaknuti da je ovaj proračun polazna točka ekonomske politike nove Vlade, a ova bi godina mogla označiti prekretnicu. U narednim godinama računamo s gospodarskim rastom, ali cilj nam je da budžet raste sporije od rasta BDP-a, što će rezultirati stvarnim smanjenjem državne potrošnje. Međutim, nemojmo se zavaravati; i iduća će godina biti teška. Već sada pripremamo proračun za 2001., ali i za 2002. i 2003. godinu, jer idemo na trogodišnje budžetiranje. Proračuni će se, doduše, donositi za svaku godinu posebno, ali postojat će okvirni planovi, koji će usmjeravati proračune za 2002. i 2003. godinu. Inače, u idućoj godini očekujemo stopu rasta BDP-a od oko pet posto.
• Kako će se i u kojem iznosu država zaduživati u ovoj godini? Možemo li računati na još jednu emisiju obveznica za međunarodno tržište?
- Uz knjigu duga od 3,6 milijardi kuna, u ovoj će se godini još ići na emisiju obveznica vrijednu 1,7 milijardi kuna, namijenjenu rješavanju problema u zdravstvu. Također, emitirat ćemo i »porezne obveznice« u vrijednosti od 2,5 milijardi kuna. One su vrlo bitne, jer završavaju u rukama onih tvrtki koje su nam dužne porez. Tome još možemo dodati emisiju obveznica namijenjenih restrukturiranju poduzeća, u vrijednosti od 2,5 milijardi kuna. Sve će to pomoći rješavanju problema nelikvidnosti i vraćanju dugova države. Usporedo s tim, planiramo čitav niz reformi, osobito u poljoprivredi, brodogradnji, turizmu, zdravstvu, mirovinskom sustavu. Trebat će stvoriti i temelje za privlačenje stranoga kapitala, za što je uvjet stabilan makroekonomski ambijent. Kad je riječ o obveznicama za inozemno tržište, moguća je još jedna emisija potkraj godine, no to će ovisiti o tome hoće li uvjeti biti povoljni.
• Kad možemo očekivati sklapanje najavljenog stand-by aranžmana s MMF-om i u kojem iznosu?
- U stalnim smo kontaktima i s MMF-om i sa Svjetskom bankom otkad smo preuzeli funkcije, a sada se ti kontakti intenziviraju. Uskoro će u Hrvatsku doći misija MMF-a, ali u ovom trenutku ne mogu reći hoće li biti sklopljen stand-by ili neki drugi aranžman. Sa Svjetskom bankom svi dogovoreni aranžmani normalno se ostvaruju. To je važno ne samo kao potpora Vladinoj gospodarskoj politici, već i zbog domaćih poduzeća koja izlaze na svjetsko financijsko tržište.
• Kakva će biti sudbina državnih jamstava?
- Država od njih ne može pobjeći, jer je riječ o svojevrsnom ugovornom odnosu. No, cilj je da se za svako izdano državno jamstvo ostvari pokriće poduzeća kojem je izdano, što znači da će, u slučaju aktiviranja jamstva, ono imati obvezu vraćanja novca u državni proračun. Prethodna je vlast, naime, izdavala jamstva, a da pritom nije uvijek osiguravala povratak tih sredstava.
|
Osigurana štednja bit će isplaćena
• Za isplatu osigurane štednje prvotno je u proračunu bilo planirano 420 milijuna kuna u ovoj godini. Ali, u proračunu koji je prihvatio Sabor, ta su sredstva prebačena u račun financiranja, što znači da će se osigurati iz zaduženja. Kod koga će se Vlada zadužiti? I što je s isplatom štednih uloga većih od 100.000 kuna?
- Štedišama je svejedno hoće li njihovi osigurani štedni ulozi biti namireni iz proračuna ili iz zaduženja. Važno je to da mogu biti sigurni kako njihovi štedni ulozi nisu propali. Namjeravamo ih prenijeti u druge, kvalitetne banke, pri čemu će država te prenesene štedne uloge pokriti obveznicama, a štediše će godišnje moći podići petinu iznosa. Nismo predvidjeli posebno zaduživanje za isplatu osiguranih štednih uloga, već će sredstva stići u okviru ukupnih plasmana obveznica.
Kad je riječ o štednim ulozima iznad 100.000 kuna, njihova isplata nije zakonski pokrivena, a u ovom trenutku nemamo sredstava za njihovu isplatu. No, trebate voditi računa da je tu riječ o relativno malom broju štediša. Također, dio tih uloga je usitnjen, a dio je nastao pretvaranjem depozita poduzeća u osobne štedne uloge.
|
Adriano Milovan
|
