• Primopredaja Glavnog stožera je završena. Iako ste već gotovo 10 godina u vrhu Stožera, jeste li sada kao načelnik naišli na sporne podatke za koje niste znali?
- Primopredaja je završena efikasno i vrlo brzo, bez posebnih problema i spornih pitanja. Poznati su mi procesi rada i djelovanja Glavnog stožera u cijelosti, no moram naglasiti da kod nas i nije bilo nekih afera koje bi trebale posebno zabrinjavati i zato, jer mi izravno ne utječemo na novčana sredstva. Primopredaju smo usmjerili na sagledavanje stanja borbene spremnosti Hrvatske vojske i tu bih istaknuo da preustroj, obavljan od '96., nije u cijelosti proveden i u neku ruku to je propušteno vrijeme u kojem smo mogli brže i efikasnije napraviti neke stvari glede smanjenja vojske. I tada se znalo da opasnosti od ratnog sukoba ili ugrožavanja nacionalne sigurnosti, u uvjetima kad je SFOR u BiH, a KFOR na Kosovo, uz stalnu prisutnost NATO-a, više nema i trebalo se odlučiti za brže smanjenje i brži preustroj vojske. No, sada smo dobili jasne i definirane stavove i procese u programu Vlade, koji je Sabor prihvatio, a i predsjednik Republike je na tom stajalištu, te su pred nama jasnije i čišće zadaće.
| Vojnici u borbenom djelovanju nisu počinili nijedan zločin, a o onome iza njih ne želim govoriti, ističe načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Petar Stipetić te dodaje da nema ništa protiv toga da se Haaškom sudu dostave dokumenti o »Bljesku« i »Oluji«, koji ne zadiru u nacionalnu sigurnost
Kad se usklade političke odluke, neće biti nikakvih problema da s ovakvom tehnikom pristupimo i Partnerstvu za mir i NATO-u
Vojska je dosad bila politizirana, jer se po stranačkom ključu, a ne stručnosti dolazilo na određene položaje - od 3. siječnja tome je kraj
|
• To znači da podržavate i smatrate optimalnim smanjenje vojske za oko 30 posto, odnosno za oko 12.000 profesionalnih vojnika i skraćenje vojnog roka. Je li moguće potpuno ukidanje ročnog i uvođenje profesionalnog sastava?
- To smanjenje je potpuno realno i objektivno u sadašnjem vojno-političkom stanju okružja i stanju šire regije. Smanjenje roka koje je sada predloženo biti će proces i za sljedeće naraštaje, za sada samo na mjesec dana, jer testiramo model kojim bismo prešli na definitivno smanjenje vojnog roka na šest mjeseci. No, moram priznati da još nismo načisto s time kako će se to odraziti na obuku zbog koje ročni vojnici prvenstveno i služe vojni rok. Ukidanje ročnog sastava je složeniji problem, koji zadire u opću zamisao obrane zemlje. Mi smo mala država i u slučaju ozbiljne ugroze ili ratnog stanja trebali bismo povećati ljudski potencijal za uspješnu obranu. Snage za obranu trebaju biti osposobljene, a ako nema vojnog roka, trebaju postojati drugi oblici obučavanja pričuve koji bi mogli koštati i više nego vojni rok. Njemačka je nedavno raspravljala o ukidanju vojnog roka, od čega je ipak odustala. Mislim da još neko vrijeme, čije trajanje ovisi o širem okružju, treba postojati obveza služenja vojnog roka da bi se time stvarala kvalitetnija pričuva za ratnu vojsku.
• Savjetnik Predsjednika Imra Agotić je rekao da ste bili jedini kandidat za načelnika. Vašim i Agotićevim imenovanjem upražnjena su dva mjesta pomoćnika načelnika. Jesu li određeni potencijalni kandidati?
- Mislim da nije točno da sam jedini kandidat. Vjerojatno je pri »vaganju« sposobnosti, zasluga i doprinosa odlučeno da ja budem načelnik. Školovan sam za vojničko zvanje, završio sam Vojnu akademiju, Višu vojnu akademiju i Ratnu školu. Obnašao sam sve dužnosti - od zapovjednika voda do visokih funkcija zapovjednika Obrane grada Zagreba, a bio sam i treći čovjek u Petoj vojnoj oblasti bivše JNA. Dolaskom u Hrvatsku vojsku, bio sam zamjenik generala Tusa, a obavljao sam i važne poslove u Domovinskom ratu. Vjerojatno je to bio razlog zašto sam imenovan. Nisam ni u jednoj stranci i vojsku vidim kao jedan od temelja na kojima počiva sigurnost države. Što se tiče upražnjenih mjesta pomoćnika, ne žurimo s tim. U razdoblju smo razmatranja preustroja cjelokupnog sastava HV-a i tu imamo kvalitetne ljude koji zamjenjuju nas dvojicu. Za dva-tri mjeseca, kad se koncipira novi ustroj, odredot će se i novi pomoćnici na tim mjestima.
• Kakva je bila vaša suradnja s admiralom Domazetom i na koje mjesto će on biti postavljen?
- Ja sam s ranijim načelnikom GS OS RH imao dobru suradnju, iako sam kao njegov pomoćnik za kopnenu vojsku osjetio da sam u neku ruku bio malo zapostavljen. To se nije odrazilo na našu suradnju, no već sam prije navikao na takve odnose. Domazet je dobio viši čin, što znači da je njegov rad ocijenjen kvalitetnim i sada je na raspolaganju u Glavnom stožeru te će se više baviti znanstveno-istraživačkim radom u sklopu vojne teorije, a drži i katedre na Ratnoj i Zapovjedno-stožernoj školi.
• Govorili ste o potrebi reorganizaciju vojnog školovanja, koje samo u zrakoplovstu ide normalnim tijekom.
- Osobno nisam zadovoljan sadašnjim sustavom školovanja u Hrvatskoj vojsci. Pokušat ćemo u sklopu preustroja napraviti operativniji, korisniji i bolji sustav. Dosadašnje školovanje, osim u HRZ-u, služilo je isključivo doškolovanju ratnika, odnosno kroz škole smo provodili ljude koji su u ratu stekli činove, a nisu imali određenu vojnu izobrazbu, što se pokušavalo nadoknaditi takvim sustavom. Školovanje se svelo na apsorbiranje kadra iz vojske, koji se školuje za vraćanje u vojsku. Novi sustav bi trebao privući mladež iz građanstva, koja će se dolaskom u vojsku opredijeliti za vojno zvanje. Morat ćemo osnovati vojnu školu za prihvat i osposobljavanje tih ljudi, no tu mora biti i mnogo civilnog programa, jer danas vojska bez matematike, fizike i informatike ne može opstati budući da se složeni borbeni sustavi zasnivaju na primjeni tih znanja. Tu mora postojati tijesna povezanost s visokoškolskim ustanovama u društvu, a ne da postoji izolirana škola koja isključivo daje vojnička znanja.
• Što je s depolitizacijom vojske i hoće li ubuduće biti jasniji odnosi Ministarstva obrane i Glavnog stožera?
- Vojska je dosad bila politizirana, jer se po stranačkom ključu, a ne stručnosti dolazilo na određene položaje. Nadam se da je to vrijeme prošlo, od 3. siječnja sve se promijenilo i tome je došao kraj. Ja sam pobornik toga da se vojska ne bavi politikom, jer mi imamo svoje ciljeve, zadaće i obveze koje nisu političke prirode. Što se tiče odnosa s Ministarstvom obrane, još se radi po postojećem zakonu po kojem je Glavni stožer OS RH u sklopu Ministarstva obrane, bez jasno razgraničenih nadležnosti načelnika i ministra. Treba izmijeniti taj zakon da Glavni stožer dobije mjesto koje ima u svim demokratskim zemljama i vojskama.
• Mediji su puni priča o generalima lažnim vojnim invalidima. Nije li hajka možda namjerno usmjerena na visoke časnike, a ne na izvor problema - kriterije koji definiranju taj status, odnosno na zakon?
- Mislim da su mediji pretjerali u tome, sve je to dosta politizirano. Točno je da je osnovni problem u kriterijima, koji nisu razrađeni. Sve se rješavalo od slučaja do slučaja, tko je bilo snalažljiviji izborio se za invaliditet, ali ne bih nikoga kriminalizirao. Mislim da se sve može riješiti mirnije i jednostavnije. Određena rješenja se mogu poništiti, promijeniti ili pak umanjiti stupanj invalidnosti, no prvenstveno treba izraditi stroge kriterije i podvrći ta rješenja reviziji. Vjerujem da će se promijeniti zakon, jer se to pitanje samo tako i može riješiti.
• Treba li predati dokumente o »Bljesku« i »Oluji« Haaškom sudu?
- Te operacije se pokušava kriminalizirati, a ja - kao sudionik obiju - tvrdim da su »Bljesak« i »Oluja« s vojničkog stajališta čiste vojne operacije. Mi smo oslobađali trećinu okupiranog područja, na što smo imali potpuno pravo i ono što je vojska odradila, odradila je časno. O onome što se zbivalo poslije, iza vojske, ne želim govoriti. Tvrdim da vojnici u borbenom djelovanju nisu počinili nijedan zločin. U mom sektoru zapovijedanja, zarobili smo kompletan korpus i nije bilo nijednog incidenta, a kamoli zločina. Nije bilo akcija protiv civila i vojska je časno i pošteno odradila svoju zadaću. Što se dokumenata tiče, oni su sada povijesni, nisu nikakva tajna i smatram da ih treba dati na uvid bez većih ograničenja, naravno, osim onih koji zadiru u nacionalnu sigurnost.
• Je li već određeno koje će uprave MORH-a ući u Glavni stožer?
- Još nije ništa konkretno određeno, no vojska treba biti kompleksna i kompaktna cjelina. Zasad nam je izuzeta Vojna policija, koja je isključivo vojska i mjesto joj je u Stožeru. Mislim da i Sigurnosno-informativna služba (SIS) treba biti isključivo vojni element, pa će, kad završi konačni preustroj, te dvije sastavnice sigurno prijeći u Stožer. Očekujem da će se i veći dio poslova Personalne uprave MORH-a prenijeti u Stožer, jer nema logike da ona rješava pitanja o ljudima koje mi vodimo, ocjenjujemo i postavljamo na određena mjesta, dok su kadrovska politiku i školovanje i dalje posao Ministarstva obrane.
• Ulazak u zapadne integracije košta. Kako će se Glavni stožer postaviti prema povećanju financija?
- Za sada je ulazak u zapadne integracije više političko, nego tehničko pitanje. Kad se usklade političke odluke, neće biti nikakvih problema da s ovakvom tehnikom pristupimo i Partnerstvu za mir i NATO-u. To su učinile i druge zemlje u tranziciji, kao Mađarska, Češka i Poljska, koje imaju sličnu tehniku. Vjerojatno će se tražiti, među inim, prilagodba komunikacijskih sustava da bismo bili kompatibilni u kontaktima s njima te da veći dio naših kadrova svlada jezik kojim se komunicira. Ostalo su političke odluke. Oružane snage Republike Hrvatske u ovom trenutku spremne su za uključenje u zapadne integracije.
|
Preustroj Prvoga hrvatskoga gardijskog zbora - bez otpora
• Kakav je status 350. obavještajne brigade i u kojoj fazi je preustroj Prvog hrvatskoga gardijskog zbora?
- Iz Domovinskog rata smo izašli s većim brojem malih postrojbi koje su obavljale vojno-obavještajen zadaće (izvidničke postojbe, postrojbe za elektronska djelovanja, protuelektronsku borbu i dr.), koje smo lani pokušali ujediniti u veću postrojbu, 350. obavještajnu brigadu, kao dio cjelovite vojno-obavještajne službe. Dakle, to je vojno-obavještajna služba kakvu imaju i sve druge vojske, nije ni u čemu sporna i ne treba ju gledati u svjetlu afera o obavještajnim službama, jer to ona po svojoj namjeni ne može biti. Vojno-obavještajna služba isključivo proučava strane vojske. Veliki broj podataka dobiva se posredstvom vojnih izaslanika, a naš cilj je imati spoznaje o vojskama u susjedstvu, naravno, samo glede potencijala i borbene spremnosti, taktike i strategije da načelnik te službe u određenom trenutku može načelniku Glavnog stožera dati najbolji prijedlog o tome kako se suprotstaviti potencijalnom djelovanju stranih vojski. Ta služba se ne smije i nikad se neće baviti djelovanjem protiv stanovništva. Na čelu te službe je načelnik Obavještajne uprave, a manji dio vojnika iz Prvog hrvatskoga gardijskog zbora je prebačen u 350. obavještajnu brigadu. U preustroju će se i ostali pripadnici Prvog hrvatskoga gardijskog zbora rasporediti u druge postrojbe Oružanih snaga. Od Zbora će ostati samo manja zaštitno-počasna postrojba. U u tom procesu nije bilo nikakvih otpora, jer je to ipak organizirana vojska koja sluša zapovijedi.
|
|
Opremljenost Hrvatske vojske je na dosta niskom stupnju
• Kakva je u stvari tehnička opremljenost OS RH i što će biti s modernizaciji MIG-ova?
- Gotovo cjelokupno naoružanje i oprema koje koriste Oružane snage RH su zarobljeni od bivše JNA ili na razne načine kupljeni za Domovinskoga rata. To je dosta istrošeno oružje i tehnika, slabo održavano, pa je stupanj opremljenosti dosta nizak. Ta tehnika je borbeno ispravna i uporabljiva, no njezini resursi se svakodnevno spuštaju i u bliskoj budućnosti će biti potrebna povećana ulaganja. Modernizirali smo radarski sustav za »promatranje« mora i zračnog prostora i tu je uložen znatan novac. Glede ostalih sredstava, ići ćemo na modernizaciju koja će omogućiti pristup novim tehnologijama, a konkretno, glede MIG-ova, željeli smo osigurati nove sustave za gađanje i navigaciju. I dalje smo odlučni, moramo dobiti suvremene sustave, ali još nije određeno koji će to biti. Provedba ugovora s Izraelom se odgađa isključivo zbog financijskih razloga, jer moramo vagati svaku kunu.
|
Vedrana Bobinac |
