ZAGREB, 14. svibnja – Ako i nisu u pitanju ekscesi, stanje u pravosuđu i oko njega uvijek je aktualna tema. Tim više, jer se i neke političke afere nerijetko povezuju s pravosuđem. O nekim aktualnim događajima te naznakama toga što će se u pravosuđu zbivati u bliskoj budućnosti, razgovarali smo sa zamjenikom ministra pravosuđa Rankom Marijanom. Za vrijeme bolesti ministra Stjepana Ivaniševića, koji se u ponedjeljak vraća na posao, Marijan je preuzeo većinu njegovih obveza. Inače, Ranko Marijan je prije bio sudac zagrebačkoga Županijskog suda, a za zamjenika ministra je izabran kao nestranačka osoba. Marijan tvrdi da će to i ostati, iako više nema zabranu stranačkog angažmana budući da je (kaže, privremeno) otišao iz pravosuđa.

• Možete li pojasniti svoje tvrdnje iz Opatije o tome da je hrvatsko pravosuđe učinkovitije od Haaškog suda u procesuiranju ratnih zločinaca?
- Hrvatsko pravosuđe je bolesno od stalnih političkih diskvalifikacija. Svako toliko, određene strukture u društvu, uglavnom bliske vlasti ili koje bi to htjele biti, zarađuju političke poene tako da dijele šamare pravosuđu. Pravosuđe je umorno od stalnog zadiranja ili pokušaja zadiranja u proces odlučivanja, u njegov rad. Umorno je i od stalnih političkih intervencija u kadroviranje u pravosuđu. Bolesno je i od loših zakona, koji stalno proizvode nove zaostale predmete. Pravosuđe je puno problema koje konačno moramo početi rješavati. No, istodobno, to pravosuđe ima u svom sastavu velik broj sudaca koji su osposobljeni za suđenje i za najteža djela, pa i ratne zločine. Unatoč svemu, naše pravosuđe može učinkovitije pravomoćno okončati predmete koji se tiču osumnjičenih za ratne zločine, nego što to može Haaški sud. Naime, Haaški sud nema dovoljno sudaca i kapaciteta za procesuiranje ratnih zločinaca. Hrvatski je pak interes da pokreće i vodi postupke i za ratne zločine. Mi to možemo u svakom slučaju.
 

• No, postoji i uvjerenje da je naše pravosuđe, ne samo kad je riječ o rat– nim zločinima, neučinkovito. U tom kontekstu često se proziva i Državno odvjetništvo?
- Ne bih komentirao odluke Državnog odvjetništva. Ono mora biti samostalno, iako i ja priželjkujem da više osoba za koje se sumnja da su počinili kaznena djela iz područja gospodarskog kriminala ili ratnih zločina, bude procesuirano. Međutim, u pravosuđu uvijek postoji opasnost od kampanja i pokušaja da se neke strukture pokažu pravovjernima, pa onda optužuju i za ono što ne bi trebalo. Pravosuđe ne smije služiti nijednoj politici.
• Je li politika posve maknula ruke od pravosuđa?
- Do 3. siječnja, politika je imala prevelik utjecaj i na pravosuđe. Svaka politika želi disciplinirati pravosuđe, jer se onda lakše vlada. No, pravosuđe mora na određeni način kontrolirati i politiku. Nadam se da ova politika neće pokušavati zadirati u neovisnost sudbene vlasti. Ipak, najvažnije je da pravosuđe toliko očvrsne da bude samostalno i neovisno.
• Kako komentirate to što je predsjednik Stjepan Mesić u javnost izašao s vrpcama i stenogramima, koji kompromitiraju neke ljude iz bivše vlasti? Naime, neki tvrde da se Predsjednik time upleo u posao pravosuđa.
- To nije točno. Pravosuđe, odnosno Državno odvjetništvo sada treba intervenirati. Ne znam je li poduzelo neke radnje, no iz tih vrpci se može nazrijeti da postoje određene kriminalne radnje. Da su te radnje nemoralne, to je svima jasno. Iz tih vrpci se nazire da postoji političko podzemlje. Radi li se i o osnovanoj sumnji o počinjenju kaznenog djela, to moraju utvrditi pravosudna tijela. Smatram da predsjednik Mesić objavom vrpci nije ništa prejudicirao, nego je samo podastro određene dokumente na temelju kojih treba procijeniti hoće li se pokrenuti postupak. Na tim dokumentima nije bilo oznake državne tajne, pa se ne može govoriti o nekoj kaznenoj ili nemoralnoj radnji predsjednika države.
• Znači, smatrate da bi sada potez trebalo povući Državno odvjetništvo?
- Na potezu su pravosudna tijela, kao i MUP.
• Može li pravosuđe doista biti učinkovito u uspostavi pravne države? Primjerice, u jednim novinama se spominjalo da Miroslav Kutle vodi svoje poslove i iz zatvora. Znači li to da se Kutle može ponašati kao da i nije u zatvoru?
- Ne bih se s tim složio. Kutle je definitivno u pritvoru. Riječ je o jednom složenom predmetu, koji ne može završiti preko noći. Budući da je postupak u tijeku, ne smijem ga komentirati.
• Da se vratimo Haaškom sudu. Bilo je nekih primjedbi na rad haaških istražitelja zbog iskapanja oko Gospića, jer se tvrdilo da su oni to, navodno, radili bez znanja hrvatskih vlasti. Kako to komentirate?
- Po Ustavnom zakonu o suradnji s Haaškim sudom i Statutu Suda, oni su imali pravo na sve te istrage, pa i više od toga. Haaški sud imao bi pravo provesti sve te radnje i kad bi se hrvatska vlast protivila, jer to proizlazi iz tog zakona i Statuta. No, nakon napornih razgovora s predstavnicima Haaškog suda, dogovorili smo se, a to će biti i buduća praksa, da istražitelji ne rade sami, nego zajedno s hrvatskom policijom i pravosuđem. Nalog za ekshumacije na području oko Gospića dalo je hrvatsko pravosuđe. Svima nam treba biti u interesu da se otkriju ratni zločinci. Hrvatska nema razloga išta skrivati. Jasno je da je Hrvatska bila izložena srpskoj agresiji te da su ljudi branili svoju zemlju. Naš je interes da se otkriju svi počinitelji ratnih zločina. No, zločine treba depolitizirati, jer oni nemaju ni naciju niti vjeru.
• Zašto Hrvatska nije procesuirala ni Milana Martića niti Ratka Mladića?
- Pa, procesuirala ih je, ali u odsutnosti. Volio bih da se ti postupci ponove, jer bi to značilo da smo uhvatili i Martića i Mladića.
• Bilo bi bolje da im se sudi ovdje, nego u Haagu?
- U svakom slučaju.
• Haaški istražitelji su najavili ponovni dolazak u Hrvatsku. Imate li spoznaja o tome gdje će istraživati?
- Za sada ne. No, s njima će se surađivati u najmanju ruku kao i dosad. To znači da će hrvatska pravosudna tijela raditi istodobno s njima.
• Što će biti s najavljenim promjenama u funkcioniranju pravosudnog sustava, pa i u sklopu ustavnih promjena?
- Pravosuđe moramo ustrojiti tako da doista bude neovisno. To znači da i proces imenovanja sudaca mora biti bez političkih intervencija. Treba izmijeniti i zakonske odredbe, jer je pravosuđe doista i tromo, i sporo i bolesno. No, uvođenje nekog ponovnog izbora i reizbora sudaca, a takvih najava ima, bilo bi vrlo loše. Ne treba stalno stavljati pod znak pitanja sudački mandat. On je doživotan i suci moraju biti sigurni da će dočekati mirovinu kao suci, ako to žele i zakonito obavljaju svoj posao. No, činjenica je i da među sucima ima i onih kojima tu nije mjesto i koji ne obavljaju svoj posao savjesno i po zakonu.
• No, nije poznato da Državno sudbeno vijeće protiv njih vodi stegovne postupke.
- Stegovne postupke treba voditi DSV da iz pravosuđa odu oni koji su u njega zalutali.
• Što će biti s predsjednicima sudova, jer ima najava o tome da bi ih trebalo promijeniti?
- Ne mogu prejudicirati i reći da ih treba promijeniti. No, Ustavni sud je ukinuo neke odredbe Zakona o DSV-u, kojima se propisivalo imenovanje predsjednika sudova. Taj zakon mora se promijeniti. Kad se to dogodi, sigurno će se pristupiti i ponovnom imenovanju predsjednika sudova.
• Jesu li utemeljeni zahtjevi Srba koji su nedavno štrajkali glađu u zatvorima u Lepoglavi i Osijeku radi obnove sudskih procesa?
- Hrvatsko pravosuđe ne dijeli optuženike po nacionalnom kriteriju. Ti zatvorenici su se pozivali na sporazum bivšeg ministra Mate Granića i Jovanovića, jer su oni navodno dogovorili zamjenu po principu »svi za sve«. Budući da, sa stajališta zakonitosti, dogovor dvojice ministara nije relevantan, ta varijanta je posve neostvariva i neće je biti. Hrvatsko pravosuđe ne može obvezivati dogovor ministara, bili oni bivši ili sadašnji. Njega obvezuju zakoni, a po njima, ti osuđenici imaju samo prava koja im zakon priznaje.
• Tvrdite da, kad je riječ o vama, nećete dozvoliti da se politika miješa u pravosuđe.
- Sasvim sigurno, ne. Ako primijetim da se to događa, sazvat ću konferenciju za novinare, reći ću koji političar to radi i vratit ću se na sud, gdje sam i prije radio.

BILJANA BAŠIĆ