Na nedavnoj sjednici novoizabrano Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajdnice zadužilo je Jadranku Kosor za odnose s javnošću. No, nije riječ o glasnogovorničkom mjestu o čemu svjedoči i činjenica da se osoba za tu dužnost još traži. Ipak, nedvojbeno je da će u njezin djelokrug stranačkog rada, kao članice Predsjedništva, biti mediji o čemu svjedoči i to da je u saborskoj proceduri i njezin prijedlog zakona o HRT-u o kojem se pozitivno izjasnio Odbor za zakonodavstvo, dok dio zastupnika drži da je i postojeći zakon dobar.

• Što znači biti članica Predsjedništva HDZ-a zadužena za odnose s javnošću?
- Predsjedištvo me zadužilo za odnose s javnošću u najširem smislu riječi, a glasnogovornik se traži kao operativac, odnosno netko tko bi svakodnevno mogao reagirati na neka događanja i biti u kontaktu s novinarima. U tom kontekstu ja bih trebala preuzeti brigu o cjelokupnom odnosu stranke prema medijima, odnosno više bih bila zadužena za strategiju.
• Kakva bi trebala biti ta strategija s obzirom da u proteklih deset godina HDZ u tom dijelu nije pokazao previše talenta?
- Mislim da u kontaktima s novinarima nisu uvijek pronalažena najsretnija rješenja. Stoga ću koristiti neka svoja vlastita iskustva i svoj pogled na novinarstvo u odnosu na rad političkih stranaka. Mislim da je rad ozbiljne političke stranke, kakav je HDZ, nezamisliv bez korektne suradnje sa svim novinarima. Naime, sve relevantne informacije o zbivanjima u stranci koja zanimaju novinare moraju biti dostupne svim novinarima koje to zanima, a ne samo nekima. Zato ću nastojati pojačati taj rad s novinarima i što je moguće više otvoriti stranku prema javnosti ili, bolje rečeno, pospješiti tu suradnju. Tako će se vjerujem početi mijenjati slika u javnosti o HDZ-u.
• Znači li to da ćete u tzv. HDZ-ovoj Vladi u sjeni, koja se uskoro ustrojava, biti zaduženi za teme koje se budu odnosile na informiranje?
- Pretpostavljam da hoću, iako se o tomu još nije raspravljalo. Čini mi se logičnim da to bude tako i s obzirom na moja novinarska, ali i politička iskustva. No, te dužnosti u stranačkim skupinama nisu definirane i na tome se još radi.
• Je li završena anketa među HDZ-ovim saborskim zastupnicima o njihovim željama za rad u pojedinim skupinama?
- Da, taj je posao završen. Zastupnici su se odazvali anketi, ali analiza podataka još nije završena. Pretpostavljam da će to biti na dnevnom redu sjedice Predsjedništva HDZ-a ovoga tjedna.
• Na zakon o HRT-u koji ste predložili najviše primjedbi odnosi se na sastav Vijeća HRT-a. Nekima nije prihvatljiv prijedlog da institucije same odaberu tko će ih zastupati bez saborskog »blagoslova«, a blakonaklono nije primljen ni prijedlog da se smanji broju političara u Vijeću?
- U odborskim raspravama pokazuje se otpor prema nekim rješenjima u zakonu. No, to, izvorno, nije samo moj prijedlog, već ga je usvojilo Vijeće HRT-a u prošlom sazivu, a kao zastupnica dobila sam obvezu da ga stavim u proceduru. Pristala sam braniti taj zakon jer je u suštini dobar, samo ga treba doraditi. Naime, taj zakonski prijedlog je korak naprijed u pretvaranju HTV-a u javnu televiziju, jer središte prijedloga je sastav Vijeća HRT-a. Prije svega u skladu je s preporukama Vijeća Europe da se u tom vijeću broj političara smanji na šest i njih bi imenovao i razrješavao Zastupnički dom. Ostale članove Vijeća imenovale bi same institucije. Druga se novost odnosi se na ovlasti Vijeća koje bira i razrješuje urednike, ali i ravnatelja HRT-a na temelju javnog natječaja.
• To što predlažete u skladu je s traženjima vladajuće koalicije dok je bila oporba. Zašto mu se sada protive?
- Okolnosti su se promijenile, pa vladajuća koalicija očito drži da postojeći zakon ne bi trebalo mijenjati. No, ipak su neki od kolega iz vladajuće koalicije dali potporu takvom prijedlogu zakona.
• Koji?
- Podržale su ga kolege iz HSLS-a, zatim Nenad Stazić iz SDP-a, a i Odbor za zakonodavstvo. Međutim, ostaje pitanje zašto Vlada još uvijek nije dala svoj prijedlog zakona o HRT-u što sam očekivala kao i objedinjenu raspravu o tim zakonskim tekstovima.
• HDZ nije zadovoljan svojom minutažom na HTV-u. Hoćete li tražiti mjerenje emitiranja stranačkih priloga?
- To smo već zatražili na sjednici Vijeća HRT-a. Zanimljivo je da takva mjerenja više ne traže ni OESS ni razna veleposlanstva koja su prije 3. siječnja i sama mjerila zastupljenost pojedinih stranaka na HTV-u. No, osim minutaže zastupljenosti stranka, mislim da treba voditi brigu i o kvaliteti priloga. Primjerice, na pitanje zašto nema više HDZ-a na HTV-u odgovor je bio - kad napravite skandal onda će vas biti! Time želim reći da temeljito treba analizirati i vrijeme ali i kvalitetu.

Goranka Jureško