ZAGREB, 24. svibnja - Zamjenica ministra vanjskih poslova RH dr. Vesna Cvjetković-Kurelec u utorak je završila, po vremenu i pređenim kilometrima, vjerojatno najdužu turneju nove hrvatske diplomacije. Na put je krenula 11. svibnja, prateći predsjednika Stipu Mesića na njegovu službenom dvodnevnom posjetu Francuskoj, a zatim je otputovala u Japan, Finsku, Latviju te, nakon jednodnevnog zadržavanja u Zagrebu, u Švicarsku. O razgovorima u Francuskoj hrvatska je javnost podrobno obaviještena. Međutim, druge stanice te diplomatske turneje i njihov sadržaj manje su poznati. Odmah po povratku u Zagreb, dr. Vesna Cvjetković-Kurelec dala je ekskluzivni intervju Vjesniku.

• Vi ste prva dužnosnica nove hrvatske Vlade koja je posjetila Japan. Što je bio povod Vašem putu u Tokio?
- U Tokiju sam sudjelovala, na poziv japanske vlade, na dvodnevnoj konferenciji o Jugoistočnoj Europi. Uz brojne stručnjake iz zemlje domaćina, konferenciju je otvorio japanski ministar vanjskih poslova Yohei Kono, a osim država Jugoistočne Europe, sudjelovali su i predstavnici osam najrazvijenijih država svijeta (G-8). Od predstavnika međunarodnih organizacija, na konferenciji su, među ostalima, bili i posebni koordinator EU-a za Pakt o stabilnosti Bodo Hombach, izaslanik Glavnog tajnika UN-a za Balkan Carl Bildt te Yakushi Akashi, koji je danas predsjednik Japanskog centra za preventivnu diplomaciju. Konferencija je bila multidisciplinarna i temeljila se na tri stupa: političkoj kulturi, ljudskom dostojanstvu i tržišnom gospodarstvu. Mislim da je tim potezom japanska vlada, koju na ovim područjima uglavnom prepoznajemo po humanitarnim programima i velikoj financijskoj potpori, željela naglasiti želju za većim političkim utjecajem u sklopu cjelokupnih globalnih kretanja i međunarodnih organizacija.
 

• Kako tumačite zainteresiranost zemalja skupine G-8 za Jugoistočnu Europu i može li se očekivati njihovo institucionalno uključivanje u gospodarski oporavak tog dijela svijeta?
- Čini se kao da je nekako stvorena pogrešna predodžba o tome da su za stabilizaciju i razvoj Jugoistočne Europe zainteresirani samo EU i SAD. Međutim, upravo posredstvom Pakta o stabilnosti, koji je zamišljen kao jedan široki sklop političke volje za trajnom stabilizacijom - i gospodarskom i sigurnosnom - Jugoistočne Europe, uz same zemlje regije sudjeluju i svi zainteresirani međunarodni faktori. Potkraj ožujka, nakon uspješne Regionalne financijske konferencije u Bruxellesu, nestale su dvojbe o svrsishodnosti Pakta. Pakt o stabilnosti je dijelom i rezultat spoznaje o tome da je sukobe jednostavnije i mnogo jeftinije spriječiti, nego smiriti, a upravo je Japan jedna od najaktivnijih zemalja što se tiče djelovanja i zagovaranja »preventivne diplomacije«. Stoga je na određen način interes skupine G-8, a posebice Japana, koji će ove godine u ljeto predsjedati summitom G-8, logičan slijed razvoja Pakta, ali i njegova dodatna potvrda. Hrvatska može Japanu dosta toga ponuditi, od turističke ponude do svojih luka kao ulaznih vrata za tržišta Jugoistočne i Srednje Europe.
• Kako su političke promjene u Hrvatskoj doživljene na tome međunarodnom skupu?
- Boravak u Tokiju upravo se poklopio s obilježavanjem prvih 100 dana nove hrvatske Vlade. Mislim da su našoj javnosti dovoljno poznati svi aspekti djelovanja te Vlade, ali dopustite mi da istaknem da, uza sve probleme koje ima, Hrvatska vodi jednu novu vanjsku politiku. Hrvatska je izašla iz izolacije i postala otvorena zemlja. Najviši hrvatski dužnosnici, predsjednik Republike, Vlade, ministri i saborski zastupnici gotovo se dnevno susreću sa stranim državnicima i međunarodnim predstavnicima. Oni više ne putuju samo u inozemstvo, već sve više međunarodnih predstavnika želi posjetiti, istražiti ili otkriti Hrvatsku. Simbolično, upravo prigodom obilježavanja 100 dana nove Vlade dobili smo priliku predstaviti Hrvatsku i jednoj svjetskoj sili. To dovoljno govori o zanimanju za političke promjene u našoj zemlji.
• O čemu ste razgovarali sa svojim kolegama u Finskoj i Latviji?
- U Finskoj i Latviji sam imala prvenstveno organizirane susrete sa svojim kolegama, državnim tajnicima Jukkom Valtasaarijem i Marisom Riekstinisem, a u obje države posjetila sam i njihove parlamente i razgovarala s predsjednicima i članovima odbora za vanjsku politiku. Ako bih govorila službenim diplomatskim rječnikom, naznačila bih da su odnosi i razgovori bili srdačni i dobri, a u Latviji je potpisan i Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Osim toga, svi su ti razgovori dobar znak i za intenziviranje gospodarskih odnosa, a Hrvatsku se prepoznaje kao aktivnog i odgovornog partnera.
• Mogu li ti razgovori učvrstiti hrvatski položaj uoči pregovora s EU-om?
- Finska je, zajedno s Austrijom i Švedskom, najmlađa članica EU-a, a u drugoj polovici prošle godine već je predsjedala i Vijećem ministara. Latvija je u skupini od 13 kandidata koji pregovaraju za punopravno članstvo u Uniji. Obje zemlje spadaju u skandinavsku, odnosno baltičku regiju, koje su nama na neki način i pomalo nepoznate. Finska je država visokorazvijenog tržišnog gospodarstva, Latvija je tranzicijska država. Nedavno je ministar Tonino Picula posjetio Norvešku, Švedsku i Litvu, a neki je dan estonski ministar vanjskih poslova boravio u Hrvatskoj. Hrvatski vanjskopolitički prioritet je priključivanje EU, a kao što vam je poznato, sve je bliža i jasnija operacionalizacija tog prioriteta. Stoga s razgranatom, ali koordiniranom diplomatskom aktivnošću pokušavamo svladati prepreke i ubrzati taj proces. Finska i Latvija su u mozaiku europskih integracija države specifične političke kulture, pa su zato njihova iskustva, savjeti i suradnja neobično važni. Napokon, mi ne tražimo samo potporu i glas »za«. Mislim da suradnja s Hrvatskom može biti od obostrane koristi.
• Posljednja stanica Vaše duge diplomatske turneje bila je Švicarska. O čemu ste razgovarali u Bernu?
- U Bernu sam se susrela sa švicarskim ministrom vanjskih poslova Josephom Deissom, a isto kao u Finskoj i Latviji, podrobnije sam razgovarala sa švicarskim kolegom, državnim tajnikom Franzom von Dänikenom. Politički bilateralni odnosi sa Švicarskom nisu opterećeni nikakvim otvorenim pitanjima. Švicarska pozdravlja promjene i napore nove Vlade, a posebice je zainteresirana za aktivnosti Pakta o stabilnosti. Švicarska podržava priključenje Hrvatske Europskom udruženju slobodne trgovine (EFTA) i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), što je važno za daljnju gospodarsku liberalizaciju Hrvatske. Osim službenih bilateralnih razgovora i konzultacija sa švicarskim dužnosnicima, održala sam predavanje u poznatom »Ost-West Forumu«. Mislim da velik odaziv i senzibilitet sudionika, među kojima nisu bili samo Hrvati i Švicarci, već i predstavnici diplomatskog zbora, dovoljno govori o zanimanju za promjene u Hrvatskoj.

Aleksandar Milošević