Koliko je Seljački savez zadovoljan s otkupnom cijenom pšenice ovogodišnjeg roda, glasi pitanje na koje odgovara Ivan Kolar, predsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza.

- Tražili smo da otkupna cijena pšenice bude između 0,95 i kune po kilogramu. To znači da smo blizu ostvarenja našega cilja da ovogodišnja otkupna cijena pšenice bude jedna kuna čemu treba pribrojiti i poticaje. Držim da Vladina odluka, kada je riječ o prihvaćenu paketu mjera za otkup pšenice, nije kraj nego početak seljačke borbe da postignemo što povoljnije cijene za proizvođače.

• Je li Vlada podlegla stranačkim pritiscima, jer je Ministarstvo gospodarstva predložilo zaštitnu cijenu od 0,75 kuna?
- Prije će biti da je Vlada shvatila teško stanje u kojem je agrar. No nema razloga za nikakvo likovanje, jer naš zahtjev nije ispunjen do kraja. No smatram da je odluka o povećanju otkupne cijene pšenice na 0,95 kuna na tragu naših lanjskih zahtjeva. Držim da bi se iz otkupa trebali pokriti troškovi proizvodnje, a iz poticaja nadoknaditi nešto slabija otkupna cijenu. Naime, prve kalkulacije pokazuju da bi proizvođači s prosječnim prinosom od četiri tone po hektaru trebali dobiti 1.210 kuna poticaja.
• Što valja učiniti da ne dođe do novih prosvjeda seljaka?
- Držim da bi Vlada trebala iznaći mogućnost da sva otkupljena pšenica bude i plaćena u roku 15 dana. Naime, otezanjem roka isplate samo se stvara alibi za uvoz pšenice, bilo da je riječ o raznim poboljšivačima njezine kvalitete ili nečemu drugom. Naime, sad je cijena pšenice na svjetskim robnim burzama povoljnija (između 0,90 i 0,95 kuna), negoli će to biti na jesen kad će i zemlje u našem okruženju plasirati svoje tržne viškove na međunarodno tržište.
• Više je puta najavljivano uvođenje reda na tržište pšenice, a onda ispadne da su pšenicu »pojeli miševi«?
- Mislim da je prošlo vrijeme kad su izabrane tvrtke, kako je to donedavna bio običaj, sanirale svoje gubitke na teret države, koja im je, prema ključu političke podobnosti, davala pšenicu iz silosa. Moramo shvatiti da takvo ponašanje nema nikakve veze s tržištem. Konkretno, cijena brašna je, u lipu, ostala ista kao i ove godine. To znači da nema razloga da, nakon što je povećana otkupna cijena pšenice, onda, lančanom reakcijom, poskupi na jesen i kruh.
• Postoji li sukob između Saveza i Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje?
- Kad smo u Hrvatskoj seljačkoj stranci osnivali Seljački savez onda mi je jedan visoki HDZ-ov dužnosnik rekao da je budala onaj tko hoće ujediniti seljački korpus od pola milijuna ljudi. Što se tiče navodna sukoba sa Zajednicom udruga seljaka, s ponosom mogu reći da naš Savez danas ima ogranke u svim županijama, a Zajednica je ostala u lokalnim okvirima.
Seljaci se vrlo dobro znaju izboriti za svoja prava, odnosno tko ih i kako zastupa, i neće dopustiti da njihova prava budu izigrana. Poručio bih onima koji prijete masovnim prosvjedima da se ne igraju s vatrom, jer agrar ima na vratu mnogo ozbiljnih problema kao što je to ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju za što još nismo spremni.

rinko Petković