• Gospođo Matulović-Dropulić, donedavno ste bili gradonačelnica Zagreba, mnogi su imali prigovore na rad, trošenje novca, izgradnju grada itd., a prije nego što ste postali gradonačelnica dugo vremena ste se bavili planiranjem i izgradnjom Zagreba. Pa, onda kao stručnjak, što mislite o rušenju bespravno izgrađenih objekata, koje provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja?
- Mislim da je to rješenje dobro i da je određene objekte na prostoru cijele Hrvatske, pa tako i grada Zagreba, trebalo srušiti. No, vratila bih se na vašu opasku da je bilo mnogo kritike. Ona je prvenstveno imala političku konotaciju a ocjenu će dati vrijeme kada se bez političkih strasti budu sumirali rezultati toga razdoblja.
• Zašto se u Vaše vrijeme malo rušilo?
- Svake godine smo imali plan rušenja koji smo u Zagrebu i provodili. Neka rušenja su išla bez ikakvih problema, ali s nekim je bilo velikih problema.
• Tko je pravio probleme?
- Građani. Mnogi, kada dođe do rušenja, taj čin ne odobravaju. Ali ono što je po zakonu mora se provoditi
• Koliko ste objekata srušili?
- Dosta objekata je srušeno, ali uvijek je to bilo strahovito teško. Jedanput imate policijsku zaštitu drugi puta nemate, ljudi se boje i nije jednostavno srušiti. Zato je Skupština grada za bespravnu izgradnju donijela provedbeni program po kome je dana mogućnost građanima da legaliziraju svoje objekte koji se po urbanizmu mogu legalizirati. Bez obzira što se govori da u gradu Zagrebu ima blizu 50.000 objekata koji su građeni bez građevinske dozvole, ali ne od 1990. nego još od prijašnjih godina, ne radi se uvijek o stambenom objektu, nego vrlo često o stepenicama, krovištu, nadogradnji, zidu i sl., sve je to po građevinskoj terminologiji objekat. Oko 4200 ljudi se prijavilo za lokacijske dozvole i dosta je toga legalizirano, ali su se u većem broju javljali oni čiji se objekti ne mogu legalizirati.
| Svake godine smo imali plan rušenja koji smo u Zagrebu i provodili. Neka rušenja su išla bez ikakvih problema, ali s nekim je bilo velikih problema. Mnogo je objekata srušeno, ali uvijek je to bilo strahovito teško. Jednom imate policijsku zaštitu drugi puta nemate, ljudi se boje i nije jednostavno srušiti. Zato je Skupština grada za bespravnu izgradnju donijela provedbeni program po kome je dana mogućnost građanima da legaliziraju svoje objekte koji se po urbanizmu mogu legalizirati |
• Čini se da nisu problem obiteljske kuće?
- Veliki problem čine privatni investitori koji grade stanove za tržište, čiji objekti ne mogu i nikad neće moći dobiti građevinsku dozvolu i za to su izdana rješenja o rušenju. Kada sam bila ministar 1995., predlagali smo da se problem bespravne izgradnje tretira kao krivično djelo, međutim to u Saboru nije prošlo i ostalo je da je to samo prekršaj. A onda dok se izda rješenje o rušenju i dok se uruči, tri puta, za to vrijeme kuća naraste. Problem je dakle što se ne može preventivno djelovati kako bi trebalo. Zato će trebati i dobro je da sadašnja Vlada predlaže izmjenu zakona po kome bi se moglo djelovati odmah, a ne kao do sada.
Stadion Dinama ima sve dozvole
• Je li se to moglo spriječiti pravodobnim donošenjem urbanističkih planova?
- U gradu imamo sve urbanističke planove. Nije problem u prostornim planovima nego što ljudi žele graditi na svojoj parceli, bez obzira gdje se nalazila. Znate, do 1990. sve je bilo društveno vlasništvo a onda se počelo vraćati zemljište pravim vlasnicima i bitno je trebalo promijeniti i urbanističke planove. To smo i činili i utvrđivali građevinske uvjete temeljem generalnog urbanističkog plana. Prema analizi bespravno sagrađenih objekata, osim imovinsko-pravnog problema, drugi je što gruntovnica ima premalo ljudi i prostora i ne stigne uknjižiti sve objekte. Treba učiniti sve da se svi postupci ubrzaju a naročito postupak uknjižbe i dobivanja vlasničkog lista, jer bez njega nema građevinske dozvole.
• Koliko je dobro i pametno za društvo i državu, koji su siromašni, srušiti ono u što je uložen veliki novac a ne naći neko drugo rješenje?
- Do sada smo uvijek išli na to da se nađe rješenje i zato nismo rušili u vrijeme utvrđenog roka za legalizaciju objekta. U tom vremenu je puno investitora podnijelo zahtjeve i dobilo lokacijsku ili građevinsku dozvolu.
• Možda su jedan od razloga bespravne izgradnje i preskupi građevinski uvjeti?
- Zemljište nije preskupo, a tamo gdje grad prodaje zemljište zna se cijena i raspisuje se javni natječaj.
• Je li istina da se natječaji provode poluilegalno i da svatko nema jednake uvjete ?
- To je stvarno maliciozno. To su priče bez ikakvog osnova. Dobiva onaj tko ponudi najpovoljnije uvjete za otkup te zemlje.
• Zašto su Importane na Iblerovu trgu, Todorićev diskontni centar, Dinamov stadion... bez građevinske dozvole?
- Stadion ima sve lokacijske i građevinske dozvole. Importane na Iblerovu trgu ima lokacijsku dozvolu i prvu građevinsku dozvolu, na temelju koje su išli u izgradnju, ali su nakon toga zatražili izmjenu i dopunu građevinske dozvole. Objekat se nešto malo povećao u širinu i visinu i oni će, ako nisu dobili, dozvolu dobiti.
• Smije li se povećavati objekt?
- Ako se to ne kosi s urbanističkim planovima onda se to smije.
Jakuševac - zelena oaza!
• Zašto se stalo sa sanacijom Jakuševca?
- Što se tiče Jakuševca, do 1990. je bio najobičnije odlagalište smeća i zato je poglavarstvo grada donijelo odluke o sanaciji, do sada je sanirano oko 30 posto. I to sjajno sanirano. Jakuševac će se potpuno sanirati u roku od 3-5 godina, i bit će prava pravcata zelena površina.
• Tko je odgovoran za bespravno vađenje šljunka na području grada?
- Za to je odgovorno Ministarstvo gospodarstva, koje ima rudarsku inspekciju, izdaje suglasnosti i kontrolira vađenje šljunka. U Skupštini grada se puno puta postavljalo to pitanje, četiri puta smo od ministarstva tražili izvješće koje nismo uspjeli dobiti. Činjenica je da se tome treba stati na kraj i da lokalnu samoupravu treba uključiti u to, jer bi se vjerojatno drukčije ponašala kada bi od toga imala prihode. Zato treba mijenjati zakon kako bi lokalna samouprava dobila nadležnosti koje sada ima ministarstvo i država.
• Recimo da smo do sada govorili što je u Zagrebu loše, a što je dobro?
- Nismo govorili samo što je loše, Jakuševac je dobra i potrebna investicija.
• Kakvo je stanje s vodoprivredom?
- Što se tiče vodoopskrbe, odvodnje i plina, u gradu Zagrebu je u posljednjih devet godina izgrađeno 900 kilometara vodovoda, kanalizacije i plina, a na vodovod je priključeno više od tristo tisuća ljudi. Učinjeno je puno u rubnim dijelovima grada i prigovor da smo stalno šminkali središte, a nismo ništa napravili u rubnim dijelovima grada nije točan. Puno više novca je potrošeno u rubnim dijelovima, ali se bolje vidi ono u središtu.
• Ipak Zagreb i dalje ima dosta infrastrukturnih problema?
- Ima. Sve to skupa nije gotovo i trebat će sigurno za vodoopskrbu još dvije godine kako bi svi građani Zagreba dobili pitku vodu, još pet godina za kanalizaciju a za plin sigurno i deset godina.
• Ima li grad projektnu dokumentaciju za sve to?
- Ima, kao što ima i urbanističku i troškovnike. Mi smo svake dvije godine po zakonu donosili Plan mjera za unapređenje stanja u prostoru u kome je točno naznačeno što će se graditi u idućih dvije godine od vodovoda, kanalizacije, plina, prometnica. Nikad nema dovoljno novca a ukinuli smo i subvencije, i do 40 posto, koje su prije plaćali građani pa zato sve skupa ide polaganije.
|
»Ponosna sam na urađeno«
• Na što ste posebno ponosni a što je učinjeno u vrijeme Vašega mandata gradonačelnice?
- Ponosna sam na sve što je u gradu urađeno i što ni jedan segment grada nije ostao nedirnut. Gradili smo komunalnu strukturu, renovirali tramvajske pruge i ulice, sagradili nove športske dvorane, nova igrališta, nove škole. Preko 160 milijuna maraka je utrošeno na izgradnju školskih objekata na području grada Zagreba u posljednjih devet godina.
• U kulturne objekte baš i niste toliko ulagali?
- Kako nismo! Svi muzeji su uređeni, osim Prirodoslovnog. Pogledajte Muzej grada Zagreba, Arheološki muzej je predivan, Muzej za umjetnost i obrt itd. Onda napravljeno je kazalište Trešnja, sada se radi kompletno novo kazalište lutaka. Nešto što se 50 godina nije sustavno radilo u tako kratkom roku je dovedeno na visoku razinu, što vjerujem da građani vide.
• Je li restauracija Medvedgrada bila politički potez HDZ-a?
- Ne, međutim politički je ubrzano njegovo obnavljanje pošto se već 15 godina prije 1994. sanirao i uređivao. Medvedgrad je bio u takvom stanju da južne kule više nije bilo, iz dana u dan se rušila a južni bedem je ugrožavao prolaz ljudi i samo što se nije bio srušio. Prema tome obnovljen je spomenik kulture. Petina sredstava potrošena je na sam spomenik i ako spomenik nekome smeta jednostavno se može maknuti, digne se kamenje i staklo. Medvedgrad politička investicija sigurno nije, što dokazuje veliki broj ljudi koji ga posjećuju.
• Hoćete li ostati u HDZ-u ili prijeći u SDP, kao što se nagađa?
- Ostajem u HDZ-u. I uvijek ću raditi na boljitku grada Zagreba.
|
|
Zagreb ima mnogo praznih poslovnih prostora
• Tko je sve u Zagrebu u Vaše vrijeme mogao dobiti poslovni prostor? Govorilo se da je to uvijek išlo preko veza.
- Svašta se može pisati i govoriti, ali poslovni prostori su se davali temeljem javnog natječaja. Osim za udruge, za državne i gradske institucije, koje su normalno dobivale prostore bez natječaja. Nakon 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o najmu prostora, ni oni više nisu mogli prostor dobiti bez javnog natječaja. Problem se javio onoga časa kada je donesen Zakon o denacionalizaciji, gdje su se pojavili ljudi sa zahtjevima za povrat imovine, i sada grad Zagreb ima veliki dio praznih poslovnih prostora. Po zakonu tamo gdje se za povrat nisu javili bivši vlasnici, sve je postalo državno vlasništvo. A Zagreb time samo upravlja i ništa drugo. Znači prazni poslovni prostori su u procesu povratka vlasnicima i ne mogu se davati u najam dok se to ne riješi.
|
Andrija Tunjić
|
