savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=865&obecali-smo-redovite-mirovine-ali=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=865&obecali-smo-redovite-mirovine-ali=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=865&obecali-smo-redovite-mirovine-ali=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=865&obecali-smo-redovite-mirovine-ali=

Davorko  Vidović

../intervjui/intervjui.php?osoba=3375&davorko-vidovic

Vidović Davorko
Datum:
27.06.2000
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

ZAGREB, 26. lipnja - Neposredno nakon što je u Domu umirovljenika »Medveščak« predstavio prijedlog zakona o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima, prema kojem će mirovine od siječnja iduće godine rasti od 14 do 20 posto, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović pristao je i na razgovor za Vjesnik.


• Koji od tri aspekta odluke Ustavnoga suda rješava zakon koji ste u petak predstavili umirovljenicima - usklađivanje, povrat duga ili samo uklanjanje razlika?
- Naziv zakona glasi »zakon o povećanju mirovina«, i doista je riječ o povećanju mirovina koje nije malo. No to je povećanje mirovina radi otklanjanja razlika, koje rješava sva tri problema koja proizlaze iz odluke Ustavnoga suda. Zakon se tiče i usklađivanja, jer se jednim dijelom mirovine usklađuju prema plaćama. Prosječna starosna mirovina koja je za svibanj ove godine iznosila 42 posto od prosječne plaće, povećava na 47 posto od plaće, odnosno na oko 52 posto s dodatkom od 100 kuna i šest posto. Riječ je, doista o znatnim povećanjima.
• Dakle, u cijelosti se provodi odluka Ustavnoga suda?
- Zakonom se ostvaruju svi zahtjevi propisani u odluci Ustavnoga suda, doduše, ne do razine kako je to Ustavni sud propisao, na razinu od 70 posto od prosječne plaće, no, to nije ostvarivo, niti realno. Ključna primjedba na modele koji su se držali te razine je da su to hipotetski modeli koji nemaju temelj u gospodarskim mogućnostima, a ni teorijski ne stoje.
Dug prema umirovljenicima određivao se statičkim izračunom, pukim mehaničkim zbrajanjem, uz pribrajanje kamata. Mi smo to uvažili, uz jednu korekciju: Uključili smo u izračun i davanja koja su ušla u plaću, a da nisu bila njen dio, primjerice 300 kuna toplog obroka, ili dodatak za prijevoz.
 

Umirovljenici sami kažu da im je važna redovita isplata, istog datuma u mjesecu, makar to i ne bilo do petoga, iako znam da bi to bilo dobro jer računi stižu prije. To će se obećanje, kao i sva druga obećanja koja smo dali - za četverogodišnji, a ne četveromjesečni mandat - sigurno ostvariti. U ovom trenutku ne mogu reći kada


Zakonom se ostvaruju svi zahtjevi propisani u odluci Ustavnoga suda, doduše, ne do razine kako je to Ustavni sud propisao, na razinu od 70 posto od prosječne plaće, no, to nije ostvarivo, niti realno


Smatramo da nije vrijeme za smanjivanje radnog tjedna, što ne znači da do kraja mandata neće biti provedeno


Zaštićen radnik nije minus za poslodavca, to je ulog u stvaranju nove vrijednosti

Time su razlike između plaća i mirovina ipak manje nego što se to pokazalo u izračunu vještaka Tkaleca za Ustavni sud, ili kad su to računali umirovljenici. Uzeli smo u obzir i to da su porezne osnovice između mirovina i plaća bile bitno drukčije i da su mirovine većinu vremena bile gotovo trostruko povlaštenije od plaća. Danas je to gotovo dvostruko. I na kraju, u toj simulaciji »što bi bilo kad bi bilo«, uzeli smo u obzir da se mirovine, da su bile uvećane onako kako se predlagalo, ne bi mogle isplaćivati uz postojeći doprinos od 21,5 posto, nego najmanje 25 posto. I to uz postojeću razinu zaposlenosti. Rezultat toga bilo bi smanjenje plaća, rast troškova rada i - smanjenje broja radnih mjesta. To bi zahtijevalo novo povećanje doprinosa i zatvorilo pakleni krug iz kojega ne bismo mogli izaći.
Umirovljenici s pravom tvrde da je golem novac utrošen na sanacije privatnih banaka i da se time moglo usklađivati mirovine, no, ostaje činjenica da se to dogodilo i da su izdvajanja za mirovine u 1994. godini iznosila 7,7 posto BDP-a, a danas iznose više od 13 posto. S tim smo postotkom po troškovima za mirovinski sustav ušli u vrh među europskim zemljama, više stope imaju jedino Italija i Austrija. No s ovim ćemo zakonom preuzeti primat. To je ono što smo htjeli reći umirovljenicima u prezentaciji zakona i mislim da su oni to shvatili. Iz reakcija mi se čini da umirovljenici to prihvaćaju, i da će, barem onih 650.000 koji su u mirovini otprije 1994. godine, kad preračunaju povećanje koje će primati doživotno u kune, to ipak prihvatiti.
• Nemojte 'mahati' povećanjem kao nečim što im dajete doživotno, kad im to pripada.
- Nitko to tako nije rekao. No mislim da bi bilo krajnje nekorektno ne imati u vidu da je prethodna Vlada tvrdila da im to ne pripada, a da nova Vlada ni u jednom trenutku nije dvoumila. Štošta pripada građanima ove zemlje, a da to ne primaju! Je li itko ikada izračunao što je oduzeto od 350.000, uglavnom mladih, nezaposlenih ljudi koji imaju Ustavno pravo na rad, a nalaze se izvan procesa rada? Je li itko izračunao koliki je dug države prema onih 160.000 ljudi koji svakodnevno odlaze na posao, a ne primaju plaću? Je li itko izračunao dug prema prognanicima? Život ne čine pravni propisi i obećanja, nego mogućnosti, i u tom smislu mislim da je ovo što je učinjeno prema umirovljenicima velika gesta.
• Kad već govorite na način »što bi bilo da je bilo« - da ste umirovljenicima prije izbora kazali da će dobiti od 14 do 20 posto na ime odluke Ustavnog suda, a mnogi i manje, možda bi netko od njih kazao da to može i Đuro Njavro i glasovao za njega?
- Slažem se, Đuro Njavro je to mogao i morao napraviti, ali nije. A ova Vlada je! Đuro Njavro, Škegro i Valentić su mogli i ne dovesti umirovljenike u stanje u koje su ih doveli! Mislim da ova Vlada može čista obraza izaći pred građane. Zadnje što bi nam se moglo prigovoriti je da obećanja ne ostvarujemo, ili da smo nekoga prevarili.
• U predizbornoj izjavi s umirovljenicima potpisali ste da ćete osigurati redovitu isplatu mirovina, do petoga u mjesecu, kad ćete to ostvariti?
- Umirovljenici sami kažu da im je važna redovna isplata, istoga datuma u mjesecu, makar to i ne bilo do petoga, iako znam da bi to bilo dobro jer računi stižu prije. To će se obećanje, kao i sva druga obećanja koja smo dali - za četverogodišnji, a ne četveromjesečni mandat - sigurno ostvariti. U ovom trenutku ne mogu reći kada. Zna se da je preduvjet za to pričuva novca za jednomjesečnu mirovinu, a nje ovog trena nemamo. Nakon što riješimo ovo što nam je bilo najvažnije, odnosno nakon što osiguramo povećanje mirovina, krenut ćemo i u rješavanje tog problema. Osobno mislim da će to u suradnji s novim stručnjacima u HNB-u biti ostvarivo, a da se ne ugrozi stabilnost kune. Vjerujem da ćemo dobiti barem pola iznosa za pričuvu, kojim bi se osigurale redovite isplate.
• Nedavno ste javno ustvrdili da će se socijalne naknade od srpnja isplaćivati bez kašnjenja, a Vaš pomoćnik, gospodin Rački, tvrdi kako od kolovoza za socijalu neće biti novca, jer je iznos određen u proračunu nedostatan. Navodno ste ga 'oprali' zbog te izjave.
- To nije briga gospodina Račkog, niti moja, o tome brine Ministarstvo financija. Ipak, u lipnju se dogodilo nešto što obojica nismo znali u vrijeme kada smo davali izjave. Pomaknut je rok plaćanja PDV-a, što je dovelo do neravnomjerna punjenja proračuna, zbog čega je bilo problema. U Vladi je dogovoreno da se socijalni izdaci isplaćuju od prvoga u mjesecu, prije plaća i mirovina, jer je to za 170.000 ljudi koji danas primaju pomoć jedini prihod. Kolege iz Ministarstva financija obavijestili su me da bi se isplate korisnicima mogle konsolidirati do srpnja i nemam razloga ne vjerovati u to. I da znate - ja gospodina Račkog nisam 'obrisao'. S pomoćnicima imam korektan odnos. Rački je bio dužan obavijestiti Ministarstvo financija o očekivanu manjku zbog povećana broja korisnika i on je to učinio.
• No nije trebao razgovarati s novinarima? Smiju li to Vaši pomoćnici u takvim situacijama?
- Naravno da smiju, ali svatko preuzima odgovornost za ono što je rekao. Ne upućujem time nikakvu kritiku pomoćniku Račkome, no bojim se da se tako stvara nepotrebna slika nadolazeće kataklizme, što nije potrebno. Ipak je riječ o iznosima koji se mogu namiriti i nema razloga da se građani time plaše.
• U ovom se trenutku vodi bitka između poslodavaca i sindikata oko izmjene radnih propisa. Poslodavci žele da se olakša otkazivanje radnicima i da se umanje iznosi za otpremnine. Kako gledate na to?
- U petak smo poslali prijedlog izmjena Zakona o radu na koordinaciju u Vladu, a već je i na diskusiji u Gospodarsko-socijalnom vijeću, iako moram reći da nismo zadovoljni. Smatrali smo da bi to trebao biti završni zakon u saborskoj proceduri, unutar paketa radno-socijalnih zakona. Mislim da bi u paketu trebalo donijeti barem Stečajni zakon i Zakon o ovrsi, s obzirom na očekivane stečajeve u mnogo poduzeća. Pripremili smo i promjenu 16 ili 17 instituta Zakona o radu, odnosno svih instituta koje smo potpisali sa sindikatima u Sporazumu za pravednu Hrvatsku, osim jednoga.
• Što to nećete provesti?
- Zahtjev za smanjenjem radnoga tjedna. Smatramo da sada za to nije vrijeme, što ne znači da do kraja mandata neće biti provedeno. I ne bih rekao da će poslodavci biti u lošijem položaju, jer zahtjevi koje sada ističu idu upravo na njihovu štetu. U Hrvatskoj još postoji nakaradno shvaćanje koje spada u 19. stoljeće, u smislu »više prava za tebe, znači manja prava za mene«. Zaštićen radnik nije minus za poslodavca, to je ulog stvaranju nove vrijednosti. Mogao bih vam nabrajati modele u kojima se primjenom participacije radnika došlo do velikih ušteda u poslovanju, primjerice u Japanu, gdje su radnici uključeni i u donošenje poslovnih odluka, uštede su prije desetak godina iznosila oko 25 milijardi američkih dolara na godinu. Zakon s kojim idemo ne čini poslodavca slabijom stranom, samo ga tjera da izvor zarade i profita traži u novim tehnologijama i razvoja, a ne u jeftinoj radnoj snazi, kako su to određivali dosadašnji propisi koji su hrvatsku svrstavali u krug zemalja »radnih tigrova« pacifičkog kruga.


Marijana Matković

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


28.03.1981  Crnić Silvia
28.03.1977  Parić Darko
28.03.1944  Slabinac Krunoslav Kićo