ZAGREB, 26. srpnja - Kontroverzini ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, kojega se i podržava i osporava, jer jedni smatraju da se zalaže za prava obespravljenih, a drugi ga optužuju da je »beogradski đak«, u intervjuu Vjesniku govorio je o novom zakonu o pravima hrvatskih branitelja, revizijama invaliditeta, sukobu s čelništvom Hvidre, o svome ratnom putu...
• Neki Vam prigovaraju da ste novim zakonom o braniteljima smanjili neka dosadašnja prava, a neka i ukinuli. Je li se to moglo uzbjeći?
- Ovo je možda prva demokratska rasprava o jednom takvom zakonu, gdje nam je cilj uključiti široki krug ljudi, dakle udruge, predstavnike branitelja i osobito struku da to ne bude zakon jednog čovjeka, Ministarstva ili Vlade. Moguće su i izmjene u tom zakonu, ali on se mora zasnivati na materijalnim mogućnostima zemlje. Znači, ne smije kao dosad omogućavati niz prava, a onda da dođemo u situaciju, u kojoj smo sada, da ta prava ne možemo realizirati. Taj zakon mora biti realan. Treba uzeti u obzir, što većina udruga shvaća, složenu ekonomsku situaciju u zemlji i činjenicu da, kad se radi o ratnim stradalnicima, umirovljenik danas ima mirovinu nešto veću od 1.000 kuna, a da je prosjek vojne mirovine oko 5.000 kuna i da ima onih koji kritiziraju taj zakon i žele taj prosjek dodatno povećati. Trenutno je, po podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, u prvih šest mjeseci isplaćeno 880 milijuna kuna za vojne mirovine, a za cijelu je godinu za mirovine predviđeno 1,2 milijarde kuna, što znači da ćemo u kolovozu probiti kvotu i potrošiti ono što je bilo dostatno lani. Jasno, nerealno je dodatno proširivati prava.
| U prvih šest mjeseci isplaćeno je 880 milijuna kuna za vojne mirovine, a za cijelu je godinu za mirovine predviđeno 1,2 milijarde kuna, tvrdi ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić
Hvidra je u zadnjih pet godina dobila 40 milijuna kuna, a ne zna se na što je potrošen taj novac
Trajna prava branitelja se nije diralo, a sredstva za tu namjenu će biti i veća nego lani
Najesen će početi postupak za utvrđivanje stvarnog broja hrvatskih branitelja, jer više nema političkih prepreka da se to ne učini
|
• Koliko je novca iz državnog proračuna ove godine predviđeno za financiranje Ministarstva hrvatskih branitelja?
- Proračun za ovu godinu je oko 2,4 milijarde kuna, što je za oko 10 posto manje u odnosu na lani, s tim da je oko 300 milijuna kuna u Ministarstvu javnih radova predviđeno za stanogradnju i stambene kredite. Dakle, ukupno oko 2,7 milijardi kuna.
• Budući da imate manje novca iz proračuna, iz braniteljskih udruga se tvrdi da niste trebali ukidati prava, već samo smanjiti sredstva koja su se dodijeljivala?
- Novac je maksimalno osiguran za trajna prava, znači za invalidnine i za mirovine. Uštede su napravljene u funkcioniranju Ministarstva, za tzv. hladni pogon, nabavu opreme, namještaja, reprezentaciju, a kupnja auta je maksimalno isključena. Trajna prava se nije diralo, ali se pokazalo da će se zbog povećanja troškova života ona morati nadoknađivati iz drugih rezervi. Sredstva će za tu namjenu biti i veća, nego lani.
• Što će biti s gardijski dodatkom i statusom hrvatskog dragovoljca?
- Tek smo na početku rasprave i ne bi želio neke stvati prejudicirati. Jasno je da se neki dogovor mora postići . Ova država mora preuzete obveze uspješno riješiti. Osim toga, određene razlike između raznih kategorija invalida i drugih skupina u društvu bi trebalo smanjiti. To su otvorena pitanja i prije upućivanja u saborski postupak još će se raspravljati o tim pitanjima. Ključno je poznavanje materijalnih mogućnosti zemlje. Stavovi koje sam čuo i prije nego se krenulo u nacrt zakona, kad je on tek najavljen, bio je otprilike ovaj: jesmo za promjenu zakona, ali pod uvjetom da sve stavke koje su sada u zakonu ostanu, a da možemo govoriti samo o proširenju prava. I, to je rekao jednog od lidera udruge koja je sada najviše nezadovoljna izmjenama.
• Marinko Liović?
- Ne bih o imenima, već o načinu razmišljanja, koje ne shvaća političku zbilju u zemlji.
• Ima li nekih spornih točaka. Da li se osobno ne slažete s nekim stavkama?
- Problem je ovog zakona što polazi od postojećeg zakona, pa bi se mnoge stavke trebale promijeniti, ali bi tada nezadovoljstvo bilo još i veće. Ni jedan SAD nije tako sveobuhvatno riješio problem svojih veterana.
• Što je ključni problem postojećeg zakona?
- Zakonska je regulativa napravila prevelike socijalne razlike.
• Među braniteljima ili uopće?
- Uopće, a i među braniteljima prije svega. Napravili smo dvije kategorije ljudi: jednu ratnih stradalnika, koji su ostvarili sva prava i beneficije te 90 posto ostale populacije, koja nema nikakve neposredne koristi. Nezaposleni hrvatski branitelji su najveći problem u društvu. Općenito, to je gorući problem. Problelem nisu npr. uvoznice, hoće li biti jednokratne ili npr. svakih pet godina. To ne rješava problem ni građanina niti branitelja. Ključni problem je gospodarstvo. Bez otvaranja novih radnih mjesta nećemo ništa postići. Pitam, tko će napuniti državni proračun, ako nitko ne radi, ako imamo nezaoposlenost veću od 20 posto, ako svi traže novac iz proračuna, a nitko se ne želi odreći nijedne svoje privilegije... Taj naslijeđeni način razmišljanja nikamo nas neće dovesti. Trebamo biti socijalna država, ali ne država socijale. Običan branitelj hoće pravo na na radno mjesto i to pravo na rad je temeljno pravo koje mu ova Vlada mora omogućiti. Sve je drugo manje važno.
• Hvidra ove godine nije dobila novac. Zar samo zbog kašnjenja programa?
- Ne. Moguće je da je to dodatni razlog, ali se njime ne bavim. Ključni je problem što je Hvidra u zadnjih pet godina dobila 40 milijuna kuna, a da se ne zna na što je potrošen novac. Zanima me kako je potrošeno 40 milijuna kuna u zadnjih pet godina ili barem osam milijuna u zadnjih godinu dana.
• U Krilniku, jednom od dva Hvidrina poduzeća, navodno Financijska policija nije pronašla nepravilnosti.
- Dobro, onda mogu konstatirati da je sve bilo čisto, da su gospoda radila u skladu sa zakonom, da se nisu obogatili na tuđoj nesreći i da im skidam kapu.
• Kada bi se to moglo dogoditi?
- Nikada.
• Mnogi Vam prigovaraju da ste preponosni, ako ne preponosni, onda neosjetljivi.
- Nisam neosjetljiv čovjek. Oni koji to govore moraju doći na ulaz u Ministarstvo hrvatskih branitelja, gdje dnevno dolaze ljudi koji ne ostvaruju svoja prava, ali su bez posla, s obiteljji i nemaju riješeno stambeno pitanje. Ovdje dođu vidjeti ima li mogućnost da im se pomogne.
• Smatrate li se neosjetljivim čovjekom?
- Ne, sve što vidim u hrvatskom društvu vrlo me pogađa. A vidim siromaštvo i bijedu. Vidim svoju majku koja prima 1.000 i nešto kuna mirovine i koja mi je pomagala kad sam bio nezaposlen. Istodobno vidim siromaštvo i bahatost pojedinaca koji su vrlo dobro živjeli prošlih 10 godina. Neosjetljiv sam prema tajkunima i novopečenim hrvatskim bogatašima.
• Hoće li se novim zakonom povećati prava branitelja koji ih dosad nisu ostvarivali?
- Cilj je svih ovih mjera stvaranje zdravijeg ozračja u odnosu na svu tu problematiku, postavljanje temelja pravednosti, da svi budu jednako tretirani, da se ne može dogoditi da kvota bude popunjena, a da svi drugi budu a priori odbijeni. Isti kriterij koji će vrijediti za sve i tek smo onda nešto napravili.
• Je li se uspjelo utvrditi točan broj branitelja?
- Na zahtjev brojnih udruga, uputio sam dopis vrhovnom zapovjedniku predsjedniku Stjepanu Mesiću, Glavnom stožeru Ministarstva obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova i najesen će početi taj postupak. Nema više političkih prepreka da se ne utvrdi stvarni broj branitelja. Uvjeravaju me da je to vrlo jednostavno napraviti samo se nitko time dosad nije htio baviti ili nije imao dozvolu da se time bavi.
• Je li i ove godine bilo »štancanja« branitelja?
- Imam informacija da ima i toga.
• Kako će se to provesti? Hoće li biti postrojavanja, kao 204. vukovarske?
- Svih ovih godina, 204. se nije vodila kao brigada u sastavu Ministarstva obrane. Na zahtjev udruga upućena je inicijativa predsjedniku Mesiću kao vrhovnom zapovjedniku da donese odluku o njihovom postrojavanju i on je dao zeleno svjetlo da se to dogodi. Pretpostavljam da bi se postrojavanje moglo realizirati o 10. obljetnici osnutka te brigade.
• Budući da su Vam neki osporavali legitimitet, možete li nam ukratko reći gdje ste bili 1991. godine?
- Bio sam u Vukovaru svo vrijeme rata i iz njega sam izašao uoči njegova pada, 17. stedenoga, i to probojem. Bio sam običan vojnik, obično topovsko meso, što bi se reklo.
• U kojoj brigadi ste bili?
- Sudjelovao sam u obrani Vukovara, a da nisam ni znao pripadnost kojoj formaciji. Poslije ćemo biti svrstani u 124., a zatim 204. brigadu. Problem je u tome što mnogi ne shvaćaju kako je Vukovar branjen. Tada je bilo najmanje regularnih formacija. Nisu bile formirane brigade kao u nekim drugim dijelovima zemlje. Mi smo, kao obični građani, pristupali i uzimali oružje.
• Bili ste u srpskom logoru?
- Ne. Kad smo vidjeli da će Vukovar pasti, 20 i nešto sati smo se probijali od Vukovara do Nuštra. Od vojske, imam još nekoliko mjeseci u 10. domobranskoj vukovarskoj pukovniji, a jedno sam vrijeme radio i u policiji.
• Jeste li prve rezultate objavili pod Vladinim pritiskom? Hoće li se objaviti i novi?
- Ne. Prvi put sam to napravio pod pritiskom javnosti i medija koji i sad postoje. Ali, mediji su sugerirali da je to bila pogreška i novih objavljivanja neće biti. Nastojim uvijek poslušati mišljenje novinara.
|
Javnost će se iznenaditi nalazima o poslovanju braniteljskih udruga
• Kakav je Vaš odnos s udrugama? Neke od njih Vam spočitavaju da ste stečajni upravitelj, a ne ministar koji štiti njihova prava.
- Stečajni upravitelj neću biti, ali pojedinci koji su se bavili kriminalnim radnjama više se time neće baviti. Također, iz ovog se Ministarstva više neće financirati nogometne klubove niti će biti ponašanja kakvo je utvrđeno nalazom Državne revizije, čije je izvješće proslijeđeno odvjetništvu.
• Zašto ste optužili Hvidrina poduzeća u Zagrebu i Splitu da su leglo kriminala?
- Treba pričekati nalaz MUP-a i Kriminalističke policije. Vjerujem da će biti iznenađenja. Za većinu ne, osobito ne za građane Splita.
• Zagrebačka Hvidrina poduzeća su ukinuta, a u Splitu su dva - Hvidra i Krilnik.
- Da, ali treba postaviti pitanje što je s novcem koji je stečen na raznorazne načine u prethodnom razdoblju. Ne možemo se ponašati kao da se ništa nije dogodilo. Neka su se gospoda obogatila mimo zakona i to treba sankcionirati. Što Hrvatski domovinski fond egzistira ili ne i u kojem je statusu, to nikog ne zanima. Treba postaviti pitanje što je s dionicama koje su iskorištene za preuzimanje jedne novinske kuće. A sve su to bila sredstva hrvatskih branitelja.
• Mislite na »Slobodnu Dalmaciju« i Miroslava Kutlu?
- Jasno. I, kad ti ljudi postavljaju pitanje stečenih prava, na to se uopće ne obazirem. Njihova će se prava ukinuti, neće više imati pravo na službene automobile ni raspolagati milijunskim sredstvima, a da nikome ne dostave ni najobičnije izvješće o trošenju tih sredstava.
• U Splitu Krilnik djeluje poput sindikata, kupuje opremu, proteze, računala...
- Izvrsno, pita se što radi Ministarstvo. Nitko ne pita kamo idu dvije milijarde kuna proračunskih sredstava ni osam-devet milijuna što ih je Hvidra lani dobila od Ministarstva, odnosno od države. I sada netko kaže da oni kupuju. Sve kupuje ova država. I, ako su kupili nešto od vlastitog novca, zaradili su ga na osnovi povlastica koje im je dala ova država. Nitko ne pita ni što je s pojedinim službenim automobilima kojima je ta organizacija raspolagala i da su se u pojedinim županijama automobilima kupovali statusi predsjednika.
|
Anita Poljak |
