ZAGREB, 23. kolovoza - Ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević prvih je šest mjeseci svoga mandata najviše bio poznat javnosti zbog sukoba s rektorom Sveučilišta u Zagrebu dr. Brankom Jerenom. Međutim u medijskoj je sjeni ostalo niz poteza kojima je Kraljević krenuo u opsežnu i dugoročnu reformu hrvatskoga visokog školstva.

• Najavili ste za jesen podnošenje Vladi nacrta novog zakona o visokim učilištima. Koje glavne promjene on donosi?
- Taj tekst je u takvom obliku da bih ga radije zvao prednacrtom. Ali, planiramo do konca rujna pustiti ga u postupak. Kad prođe postupak u Vladi i dobije mišljenje Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva financija..., onda će u saborski postupak. Glavne promjene idu za tim da se sveučilišta integriraju, da postanu u pravom smislu ustanove, a ne samo skupine i nekakvi samoupravni sporazumi skupina fakulteta, nego u pravom smislu ustanove što sada nisu. U tom smislu, najveći su problemi na Sveučilištu u Zagrebu, koje je preglomazno. Iako u svijetu i u Europi ima većih sveučilišta, valja napomenuti da nema kvalitetnih većih sveučilišta. Ako po novom zakonu sveučilišta zaista budu ustanove u pravom smislu, morat će doći do toga da se od jednoga glomaznog osnuje nekoliko sveučilišta.
• Predviđa li se novim zakonom mogućnost takve reforme?
- Pa, novi zakon ide za tim da sveučilišta postanu pravne osobe, da se odluke donose na razini sveučilišta, ne da ovise o odlučivanju na pojedinim fakultetima, a nekad čak i u pojedinim katedrama. Sadašnje stanje kad se sveučilište sastoji od 34 pravne osobe, kod kojih pri odlučivanju na razini sveučilišta dolaze do izražaja neki partikularni interesi. Nekad se dogodi da dolazi do dosta neprirodnog nadglasavanja, to svakako nije dobro i toga više nema nigdje u svijetu, osim možda u nekim tranzicijskim zemljama iz bivšeg socijalističkog skupa zemalja i u zemljama bivše Jugoslavije. Takva organizacija sveučilišta namjerno je provedena nakon 1971. kako bi se ono oslabilo. Vidjela se opasnost od zajedništva profesora i studenata.
 

• Ustavni sud je ukinuo neke odredbe Zakona o visokim učilištima baš zato što su zadirala u autonomiju sveučilišta. Kako s najavljenom reformom kanite pomiriti autonomiju sveučilišta i znanstveno-istraživačkih instituta?
- Nastojat ćemo da sveučilišta imaju što veću autonomiju i financijsku i kadrovsku, jer sada ju nemaju. Država posredstvom Ministarstva izravno financira pojedine fakultete koji izravno podnose zahtjeve za pojedine projekte ili svoje aktivnosti Ministarstvu. Smatram da se zakonom treba urediti da sveučilišta i financijski, i kadrovski i programski budu autonomna.
• Za svoga ustoličenja ste najavili modernizaciju financiranja znanosti i osnivanje zaklada za znanost. Što ste od toga ostvarili ili bar inicirali?
- Krajem lipnja poslan je u postupak zakon o osnivanju nacionalne zaklade za znanost i visoko školstvo, kojim je više toga predviđeno. Predviđeni su izvori financiranja. Dva glavna izvora financiranja su: dva posto od sredstva privatizacije i jedan posto prihoda od igara na sreću. Osim toga su određeni porezni poticaji za davanje sredstava u tu zakladu. Dakle, pravna osoba se oslobađa poreza na dobit do 500.000 kuna godišnje, odnosno više ili manje ovisno o svojoj veličini, a fizička osoba do 50.000 kuna godišnje. Oslobađaju se poreza na dobit, odnosno dohodak u slučaju davanja novca u tu zakladu.
• Je li već bilo kakvih reakcija na predloženi zakon?
- Zakon je već upućen na ocjenu Vladi, Ministarstvu financija, Ministarstvu pravosuđa i Uredu za zakonodavstvo. Još nemamo reakcija. Što se tiče novosti o financiranju, to se odnosi na znanost i visokoškolstvo, što se tiče raznih projekata za koje bi se visokoškolske institucije natjecale, ali i stipendiranja studenata postdiplomskih, doktorskih, postdoktorskih. Sve je u principu predviđeno. Dakle, to će imati utjecaja i na financiranje visokog školstva. Međutim, u budućem zakonu o visokim učilištima, ako prođe, promijenit će se način financiranja visokih učilišta tako da ona budu jače povezana sa studentima, dakle da student nosi određene financije na visokom učilištu, a da studentu zapravo to nije poklon, nego je to neka vrst kredita. Pokušat ćemo uvesti sustav sličan švedskome. U jednom dijelu možemo mijenjati sistem da studij ne bude besplatan, nego da se plaća, ali da plaća država, pa to postaje kredit studentu, a student nakon što se zaposli vraća taj kredit. S time da kamate izrazito sufinancira države, više što je student bio uspješniji.
• Kakve promjene kanite uvesti za studiranje uz državnu potporu?
- Ako student nije redovan, ako izgubi pravo zato što nije redovni student, što ponavlja godinu više od dozvoljenoga, imat će manju ili nikakvu državnu potporu, nego će sam plaćati punu cijenu studija, a ne ovu koja se sad propisuje, to nije prava cijena, kao ni cjena studija za osobne potrebe. Ta školarina koja je propisana mnogo je manja od pune cijene studija, jer u cijenu studija moramo uračunati ukupne troškove za plaće profesora, za troškove fakulteta, za sve skupa i to se podijeli brojem studenata i onda se vidi kolika je školarina.
• Neće li to biti socijalno diskriminativno? Za osobne potrebe moći će studirati samo djeca iz bogatih obitelji!
- Ne, ne, samo izuzetno bogati će smjeti šlampavo i dugo studirati. Sad smiju svi. Mislim da to nije jako diskriminativno. To je u redu. Ako dugo studiraš, to i plaćaj. Već sam iznosio, i u vašim novinama je izašao taj podatak: svega 21 posto studenata završava studij, a od toga samo sedam posto završava u redovnom roku. To je strašno malo, to je vrlo neracionalno i zbog toga je skup čitav sustav. Bilo bi prirodno misliti i na problem našeg odljeva mozgova. Preko tog kreditnog odnosa može se i na to utjecati. Ako netko želi otići na drugi kontinent, u Ameriku, onda besplatno dobiva nešto u što je Hrvatska uložila. U tim okolnostima, u tom ugovoru o kreditiranju mogu se tražiti vrlo nepovoljni uvjeti za onoga koji ne kani raditi u Hrvatskoj. Naravno, to mora biti povezano s općim razvojem tako da se nakon završetka studija mladi stručnjaci mogu ovdje zaposliti.

Hrvatska je već uključena u međunarodne projekte EU-a

• Što predviđate, od koje akademske godine bi se mogao uvesti taj kreditno-stimulativni sustav?
- Nadam se, već u sljedećoj, ali naravno, u tom trenutku će u takav sustav ući oni koji upisuju prvu godinu. Mi smo na stajalištu da moramo biti legalisti, da student po onim uvjetima pod kakvima se upisao može i ima pravo završiti studij, ako je redovni student.
• Što ste poduzeli ili kanite poduzeti da se hrvatsko visoko školstvo uključi u međunarodne projekte EU-a?
- U Tempus smo već uključeni od ove godine. Što se tiče drugih projekata - Erazmusa, Gaudeamusa i drugih, to je izrazito povezano s time da dođe do horizontalne protočnosti, da se studenti mogu seliti. To nam je cilj, da stvarno budemo u europskoj mreži sveučilišta.
• Kakvu odluku Ustavnog i Upravnog suda očekujete u vezi s Vašom odlukom o kvotama za tri sporna smjera Hrvatskih studija?
- Ustavni i Upravni sud su zaprimili od rektora dr. Branka Jerena zahtjev za ocjenu suglasnosti sa Zakonom i Ustavom moje odluke o školarinama i o broju studenata koji studiraju uz potporu Ministarstva.
Ako se o nečemu radi, može se razmatrati sukob nadležnosti između Sveučilišta i Ministarstva, a sukob nadležnosti ne rješava ni Upravni niti Ustavni sud, nego Vlada. A Vlada je već dala podršku Ministarstvu u tom sporu.

Gordan Pandža