Zastupnica HDZ-a Jadranka Kosor je, kao i ostali njezini stranački kolege zastupnici, protiv mijenjanja naziva Hrvatskog državnog sabora, pa će stoga kad dođe do konačnog glasovanja, i glasovati protiv tog prijedloga. Naime, većinom glasova Zastupnički je dom u utorak prihvatio nacrt promjena Ustava Republike Hrvatske, nakon čega je uslijedila rasprava o samom prijedlogu promjena. Protiv nacrta su glasovali zastupnici HDZ-a i HSP-a. Tijekom rasprave promjeni imena Sabora usprotivio se i nezavisni zastupnik Ivo Lončar. Prema riječima Jadranke Kosor, prijedlog o promjeni imena Sabora, na saborsku je raspravu došao u posljednji čas, kao amandman iz Vlade, odnosno u početku uopće nije bio u prijedlogu nacrta ustavnih promjena.

• Koji su glavni razlozi zbog kojih se HDZ protivi promjeni naziva?
- Ne treba ponovno mijenjati naziv Hrvatskog državnog sabora. O tome su govorili mnogi zastupnici i to ne samo iz HDZ-a. Hrvatski državni sabor je povijesno ime kojim su se kroz povijest služili mnogi veliki ljudi, hrvatski narodni zastupnici. Stoga držimo da nema nikakvog pravog razloga, opravdanja ili nužde da se taj naziv sada treba mijenjati.

• Kakav bi bio Sabor, ako ne državni? Nije li logično da se podrazumijeva da je Hrvatski sabor i državni.
- U raspravama smo stalno isticali da u Hrvatskoj ima mnogo različitih sabora, primjerice Sabor kulture, Čakavski sabor, a čak je kolega Radić spomenuo i Sabor časnih sestara.
Dakle postoje različiti skupovi ili sabori na kojima se ljudi sastaju da bi o nečemu raspravljali, ali je samo jedan Hrvatski državni sabor. Osim toga, nije nevažno napomenuti da će promjena naziva izazvati velike troškove.
 

• O kakvim je troškovima konkretno riječ?
- Mnogo toga bi trebalo mijenjati jer se, ipak, mijenja naziv jedne izuzetno važne institucije.

• Oni koji se zalažu za pridjev državni u imenu Sabora pozivaju se na povijest, dok se oni koji misle da je taj pridjev suvišan pozivaju na tradiciju. Koja je ovdje razlika između povijesti i tradicije i što je, po Vašem mišljenju, važnije?
- Naše je stajalište prije svega da je ovo povijesni naziv. Promjena imena Sabora mogla bi biti poruka koju bi neki mogli pogrešno protumačiti kao poziv da se sve treba ponovno mijenjati. U tom smislu, krajnje dobronamjerno mislim da nije dobra poruka da s dolaskom nove vlasti sve treba raditi iz početka.

• Želite li time reći da promjena imena Sabora sadašnjoj vlasti ne bi trebala biti u interesu?
- Ne, to neću reći, nego mislim da bi građani ove zemlje to mogli početi tumačiti kao trend mijenjanja svega.

• Pa nisu li građani na izborima 3. siječnja dali većinu svojih glasova za promijene?
- Građani jesu glasovali za promjene, ali ne vjerujem da su pritom mislili na promjenu naziva Hrvatski državni sabor. U svakom slučaju, kolege koji u Saboru imaju većinu, na kraju će i odlučiti. Tako je to u demokracijama, pa je logično da tako bude i ovaj put.

• Mislite li da bi promjena imena Sabora mogla pokrenuti val promjena imena drugih institucija, kao i ostalih imena, primjerice ulica?
- Ne, uopće ne razmišljam na taj način. Međutim, evo, ovih se dana u nekim novinama pojavila i za sada neslužbena inicijativa kolege Ive Škrabala iz HSLS-a, da se promijeni i datum obilježavanja Dana državnosti. Možda slučajno, ali ta je inicijativa koincidirala s prijedlogom promjene imena Sabora. Mislim da ne treba mijenjati ni jedno ni drugo.

• Slažete li se s nekim tvrdnjama da nova vlast želi mijenjati neke nazive samo zato što su oni prihvaćeni tijekom vladavine HDZ-a?
- Ne mislim da kolege koje imaju većinu u Hrvatskom državnom saboru razmišljaju na taj način. Oni su iznijeli svoje argumente zašto žele promjenu. Ja se svejedno nadam da će do konačnog glasovanja možda ipak promijeniti mišljenje, premda sam svjesna da su male šanse da ostane sadašnji naziv.

• Dakle, oni koji se zalažu za izbacivanje pridjeva »državni« imaju argumente, ali ti argumenti ne stoje na dovoljno stabilnim nogama?
- Smatram da su ovaj put pravi argumenti na drugoj strani.