Kovačević Božo

17.01.2000

Feral

Tweet

BOŽO KOVAČEVIĆ KOMENTIRA ISHOD PARLAMENTARNIH IZBORA I NAGAĐANJA O MOGUĆNOSTI SVOJEGA ULASKA U SASTAV NOVE VLADE

 

Sasvim iskreno vam kažem: budući da nisam izabran za zastupnika, danas želim biti ministar. To prije nisam želio, a bilo mi je jasno i to da udio naše stranke u formiranju vlasti neće biti osobito velik. Budući da sada imam jednu mogućnost manje, da neću biti saborski zastupnik, želim biti ministar i mislim da je to normalno l Nema nikakve osnove špekulacija da bih ja mogao biti ministar kulture i ne bih volio da ovo sad ispadne kao moje samokandidiranje

 

 

 

tekst

     - osjećate li se osobno izbornim gubitnikom?

     - U stanovitom smislu da. Bez obzira na veliko zadovoljstvo zbog uvjerljive pobjede šest stranaka, osjećam i stanovito nezadovoljstvo jer nisam izabran za saborskog zastupnika.

     - Što su razlozi vašeg poraza i relativnog neuspjeha četvorice?

     - Mislim da su SDP i HSLS imali bolju kampanju, vrlo rano su počeli složno nastupati i bili su jako uvjerljivi. S druge strane, bio je važan i strah birača, koji su imali neugodno iskustvo iz svih prethodnih izbora, pa su sada, da se ne bi rasipali opozicijski glasovi, masovno zaokruživali SDP i HSLS. Taj strah je, istina, ovom prilikom bio bezrazložan jer je prije izbora postignut dogovor unutar šestorice o zajedničkom formiranju vlasti. Međutim, to što birači nisu prepoznali četvoricu, doista nije problem birača, nego je problem naših stranaka. Trebali smo biti bolje organizirani i puno uvjerljiviji u nastupu.

     - Želite li biti ministar kulture?

     - Dok se taj prijedlog nije pojavio u novinama, o mogućnosti da budem ministar kulture nisam ni razmišljao. No, s obzirom na to što vjerujem da još uvijek imam što reći u politici, očekujem da budem LS-ov ministar, ali naravno ne mogu reći da će to biti Ministarstvo kulture. Ali ako nas dopadne to ministarstvo očekujem da ću biti ministar kulture i da ću biti uspješan. Istina, ne mogu baš reći da želim biti ministar jer sam želio biti saborski zastupnik.

 

 

     - Primjećujem zanimljivu pojavu među političarima pobjedničke koalicije. Govore kako uopće ne žele biti ministri, ali eto, ako stranka to zatraži od njih, oni će se žrtvovati. Nije li pomalo degutantno pozivati se na tu vrstu žrtve?

     - Sasvim iskreno vam kažem: budući da nisam izabran za zastupnika, danas želim biti ministar. To prije nisam želio, a bilo mi je jasno i to da udio naše stranke u formiranju vlasti neće biti osobito veliki. Budući da sada imam jednu mogućnost manje, da neću biti saborski zastupnik, želim biti ministar i mislim da je to normalno. Uostalom, čini mi se da nisam baš sasvim bez zasluga za promjenu koja se dogodila na izborima.

     - Zašto je Liberalna stranka iz raskola s HSLS-om na kraju izašla kao mala i prilično neutjecajna stranka?

     - Naše šanse na političkoj pozornici pokvarila je već i sama činjenica da smo proistekli iz raskola. Drugo i još važnije: HSLS je postigao dogovor sa SDP-om i time je popravio svoje šanse. I treće: vodstvo LS-a trebalo bi biti puno bolje nego što danas jest, pa bi i naše političke šanse bile veće.

     - U kojem smislu bi trebalo biti bolje?

     - Trebalo bi biti operativno uspješnije, uvjerljivije i dosljednije. Morali bismo svojim radom i politikom stvarati manje dvojbi u javnosti.

     - O vama se po kuloarima govori da se puno svađate unutar stranke, da ste u stalnim sukobima s ljudima, da ne razgovarate s predsjednikom Gotovcem... Koliko u svemu tome ima istine?

     - Ima istine samo utoliko što sam ja otvoreniji i odlučniji od nekih drugih ljudi u zastupanju onoga što mislim da je ispravno i što bi trebalo biti stranačka politika. Ali to se više može pripisati stilu moga ponašanja i razumijevanja politike negoli mojoj urođenoj svadljivosti. U politici do sukoba dolazi zbog različitih interesa i različitih političkih stajališta, kao i zbog različitog razumijevanja načina provedbe tih stajališta. Nije točno da ja ne razgovaram s predsjednikom stranke, kao što nije točno ni da se ja stalno samo svađam, ali je sigurno točno da sam uporniji u inzistiranju na poštivanju onoga što je prihvaćeno kao zajednička politika.

 

     - Mislite li doista da je inzistiranje četvorice na konsenzusu u odlučivanju oblik ucjenjivanja SDP-a i HSLS-a, kako stoji u naslovu vaše kolumne u Nacionalu?

     - Ako bi četvorica inzistirala da se sve odluke donose konsenzusom, to bi se bez ikakve sumnje moglo smatrati ucjenom. Budući da su izborni programi svih šest stranaka vrlo slični, gotovo istovjetni, jasno je da postoji visok stupanj međusobne suglasnosti o osnovama djelovanja buduće vlade. Ako je tako, tada se konsenzus i pitanje veta odnosi samo na manje važna pitanja; ja mislim da je to s obzirom na odgovornost pred kojom se nalazi nova vlada jednostavno besmisleno. Besmisleno je i u odnosu na očekivanja s kojima je nova vlast na izborima izabrana. Čini mi se da je od inzistiranja na obliku dogovaranja puno važnije nešto drugo: čim prije formirati novu vladu i staviti ministre pred konkretne zadaće. Tek način na koji će te zadaće biti izvršavane pokazat će je li nužno odluke donositi konsenzusom ili nekim elastičnijim načinom usklađivanja različitih stajališta. Osobno sam za ovo drugo kao oblik odlučivanja o baš svim pitanjima. Zadovoljan sam što su dogovori šestorice predsjednika pokazali da i oni slično razmišljaju.

     Uostalom, svakoj stranci unutar šestorice ostaje mogućnost da u slučaju radikalnih neslaganja jednostavno izađe iz koalicije. To je naravno krajnja mogućnost, koja dolazi u obzir samo ako je potpuno neprihvatljiv način provedbe prethodno dogovorene politike. Ja, naravno, ne vjerujem da će se takvo što dogoditi.

     - Je li politička vlada baš najsretnija mogućnost za Hrvatsku? Ne bi li nakon godina HDZ-ova terora, logičnija i sretnija mogućnost bila vlada stručnjaka? Čini mi se da bi i na kolektivnu, općenarodnu, psihologiju takva vlada ljekovito djelovala.

     - Ja ne vidim kakva bi to nova vlada mogla biti osim politička. Oni koji su se natjecali za Sabor i pobijedili, stekli su i pravo da formiraju Vladu. O strankama pobjednicama jedinima zavisi tko će biti u Vladi. Naravno, bolje je da u Vladi budu pametni, stručni i razumni ljudi nego glupi, nestručni i nerazumni, ali zašto mislite da bi to moglo imati ikakve veze sa činjenicom hoće li ili neće u Vladi sjediti profesionalni političari? Stručnjaci u vladi uopće nisu jamstvo uspjeha vlade. Najbolji dokaz za to su dosadašnje HDZ-ove vlade. Ne može se reći da u njima nije bilo stručnjaka. Bilo ih je itekako, ali ti su stručnjaci provodili lošu i pogrešnu politiku.

     Od toga hoće li u Vladi sjediti sve sami doktori znanosti i veliki stručnjaci puno je važnije kakvu će politiku Vlada provoditi i tko će donositi odluke o osnovama te politike. Osim toga, morate voditi računa još o nečemu: Ako netko u Vladu dolazi iz određenoga profesionalnoga miljea, vrlo je moguće da će preferirati interese dijela miljea iz kojega sam potječe i zapostavljati druge dijelove profesije koji su u nadleštvu određenoga ministarstva. Zadaća ministara je da na osnovi preciziranih i jasno definiranih strateških interesa troše proračunski novac u skladu sa zakonima i u okvirima državnog proračuna.

 

 

     - Vjerujete li da je moguće očistiti Hrvatsku od kriminalaca u strukturama vlasti i onih visoko pozicioniranih?

     - Siguran sam da je moguće. To je prijeko potrebno. Utjecaj kriminala na vlast ili, bolje rečeno, kriminal kao način upravljanja državom - je i uzrok tako uvjerljivog pada HDZ-a. Nova vlast mora inzistirati na raščišćavanju svih afera, mora inzistirati na kažnjavanju onih koji su počinili kaznena djela i mora inzistirati na utvrđivanju postoji li osim političke i kaznena odgovornost onih koji su za kriminal znali, ali ništa nisu učinili da ga spriječe.

     Teško je prejudicirati i govoriti tko bi za što mogao biti odgovoran, ali mislim da će Državna revizija Saboru morati podnijeti vrlo detaljno i iscrpno izvješće, iz kojega bi bilo savršeno razvidno kako se trošio državni novac. Bez obzira na stanoviti podbačaj u punjenju proračuna, ipak su ministarstva raspolagala predviđenim novcem, a mi već sutra moramo saznati gdje je taj novac završio, jer su korisnici tog novca, oni kojima su ministarstva trebala uplaćivati određena sredstva, nerijetko ostajali praznih ruku i džepova. Treba odgovoriti na jednostavno pitanje: gdje je novac završio i tko ga je potrošio?

     Za javnost je, naravno, najzanimljivije pitanje privatizacije i mogućih zloupotreba u privatizaciji, te različiti oblici korupcije. Mislim da bi trebalo provjeriti porezne kartice ljudi koji su se u posljednjih deset godina naglo obogatili, pa usporediti njihove prihode i iznos uplaćen za porez. Ako porezne prijave nisu u skladu s vrijednošću imovine, nadležna državna tijela - Financijska i Kriminalistička policija i Državno odvjetništvo - trebali bi poduzeti zakonom predviđene korake. No, to nije izravan posao buduće vlade. Vlada samo treba potaknuti nadležne institucije da rade svoj posao u skladu sa zakonom. To nije striktno političko pitanje.

     - Ja mislim da je to ipak političko pitanje. Evo, primjerice, poništena je pretvorba Slobodne Dalmacije jer je utvrđeno da je nezakonito provedena. Prvi čovjek nezakonite provedbe je Zlatko Mateša. Političko je pitanje hoće li nova vlast inzistirati da zatvorske kazne riskiraju brojni bivši ministri, pa članovi obitelji pokojnoga predsjednika i ljudi koji su u proteklih deset godina činili hrvatsku elitu. Ako je vjerovati novinama, a mislim da im se ovaj put može vjerovati, ako je i samo deseti dio otvorenih afera istinit, tada bi po različitim osnovama veliki dio formalne i neformalne bivše vlasti završio na robiji. Ja ne vjerujem da će se to dogoditi. Među ostalim, ne plašite li se da bi vas mogli optužiti za metode revolucionarnog prava?

- To neće biti posao ministara, nego Državnoga odvjetništva i ja se nadam da će on biti u cijelosti obavljen. Svi oni koji su sudjelovali u donošenju protuzakonitih odluka, uključujući i Zlatka Matešu, trebaju odgovarati u skladu sa zakonom, pogotovu ako su znali da su njihove odluke protuzakonite. Nova vlast neće sprečavati sudove u obavljanju njihova posla, niti će ikome davati političku zaštitu koja bi dovodila u pitanje funkcioniranje državnih institucija i načela pravne države. Neće je davati ni onima koji su dosad bili politički zaštićeni. A ako se utvrdi da sudovi i dalje ne funkcioniraju kako treba, tada će nadležni ministar u suradnji s Državnim sudbenim vijećem morati učiniti doista sve da sudovi počnu funkcionirati.    

 

 

     - Jeste li vi baš sigurni u to? Naime, takvo bi postupanje doista dovelo do revolucionarnih promjena, u što ja iskreno ne vjerujem, među ostalim i zbog ljudskih prijateljstava. Neće li pojedini bivši oporbenjaci zaštititi neke od novih oporbenjaka s kojima su deset godina ispijali kave i lijepo se na očigled javnosti družili?

     - Ako bi nova vlast bilo kome pružala političku zaštitu kojom bi se dovodilo u pitanje poštivanje načela pravne države, ja u toj vlasti ne bih želio sudjelovati. Isto tako, ako bi nova vlast bilo kome uskraćivala zaštitu koja mu po zakonu pripada, ja ni u toj vlasti ne bih želio sudjelovati. Vlada je zadužena za nadzor provedbe zakonitosti i tu ne može biti nikakvih kompromisa. Po tome se nova vlast treba razlikovati od prošle vlasti. To nema veze ni s revolucijom, ni s revolucionarnim pravom. Ja želim Hrvatsku kao pravnu državu.

     - Vjerujete li bezrezervno u čestitost i osobno poštenje ljudi koji čine novu vlast?

     - Vjerujem dok se ne dokaže suprotno, a nadam se da se neće dokazati suprotno.

     - Kako mislite riješiti problem HTV-a?

     - Zakon propisuje da Sabor izabere novog direktora i novi Nadzorni odbor, koji potom trebaju postupati u skladu s ovlastima koje im daje zakon. Izbor urednika je u nadležnosti Vijeća HRT-a. Tu su mogućnosti Sabora ograničene jer on može zamijeniti svoje dosadašnje članove u tom vijeću, ali time neće promijeniti odnos snaga u njemu. Sljedeći korak koji stoji na raspolaganju jest promjena Zakona o HRT-u, ali mi nije poznato da su šestorica dosad o tome ozbiljnije razgovarali.

     Na Televiziji je najproblematičniji bio Informativno-politički program i dijelovi dokumentarnoga programa koji su, pogotovu u posljednjih nekoliko mjeseci, bili zloupotrebljavani u HDZ-ove stranačke svrhe. Urednici tih programa koji su ujedno i stranački aktivisti, trebaju biti pozvani na odgovornost i smijenjeni. To se, naravno, ne može smatrati čistkom, nego zamjenom ljudi koji su radili neki drugi posao, a ne posao koji su trebali raditi.

     Informativni program Televizije veliki je test buduće vlasti. Ako ne bude novih Kosovaca, novih Ivića Pašalića i novih Manjkasa i ako Televizija počne objektivno izvještavati, tada će publika moći biti zadovoljna.

 

 

     - Bojim se da smjena urednika tu ne znači puno. U Informativnom programu obilje je novinara koji su zaposleni po načelu poslušnosti i služenja režimu i nemaju ni kvalifikacija, ni dara za svoj posao...

     - O tome treba suditi javnost i budući urednici. Ljudi koji ne znaju raditi svoj posao, trebaju razmisliti o drugom poslu. Nije na političarima i novoj vladi da određuju koji će posao raditi neki novinar.

     - Sigurno da nije, ali imam dojam da će bivši režimski novinari vikom, kuknjavom i zapomaganjem o revanšizmu jednostavno postići svoj cilj. Vi ćete se uplašiti revanšizma i pristat ćete na kozmetičke prepravke...

     - Nova vlast bi pogriješila ako ne bi napravila ništa, ali bi jednako pogriješila ako bi Televiziju pokušala načiniti instrumentom svoje politike, kao što je HTV dosad bila instrument HDZ-ove politike. Mi trebamo omogućiti HTV-u da postane javna televizija. Treba pozvati na odgovornost one koji su na Televiziji kršili zakon i osnovna načela novinarske profesije, a to nije revanšizam. To je pitanje primjene zakonskih i profesionalnih kriterija na one koji su kršili te kriterije.

     - Hoće li nova vlast trenutačno i bez odlaganja zaustaviti financiranje fantomskih nevladinih institucija, poput Bakovićevog Populacijskog pokreta i sličnih rasističkih ili filoustaških ogranizacija?

     - Siguran sam da mi nećemo financirati Antu Bakovića. Budem li imao utjecaja, njegov Populacijski pokret bit će skinut s državnog proračuna. HDZ je poticao osnivanje tobožnjih nevladinih organizacija koje su, dobivajući novac iz državnog proračuna, trebale osiguravati političku podršku HDZ-u. Nadam se da će nova vlast iz temelja promijeniti odnos prema nevladinim organizacijama. Osobno mislim da nije najsretnije da one budu financirane iz državnoga proračuna, niti da na bilo koji način budu ovisne o vlasti.

     - Pa vjerojatno ću najprije sazvati sastanak kolegija... Ali upozoravam vas da nema nikakve osnove špekulacija da bih ja mogao biti ministar kulture i ne bih volio da ovo sad ispadne kao moje samokandidiranje.

     - Sigurno neće ispasti. Evo, ja sam vas proglasio ozbiljnim kandidatom. Vaša stranka je mala, a buduća vlast smatra da je Ministarstvo kulture manje važno ministarstvo, pa je logično da velikima do njega nije stalo...

     - Poznajući prilike u Hrvatskoj i znajući koji su strateški i razvojni prioriteti, mogu s velikom sigurnošću pretpostaviti da će ubuduće proračun Ministarstva kulture zaostajati, primjerice, u odnosu na izdvajanje za znanost i školstvo. Ali svima bi, velikima i malima, trebalo biti važno da Hrvatska ne bude samo samostalna i suverena, nego i suvremena i kulturna zemlja.