Budiša Dražen

17.01.2000

Feral

Tweet

Ne bih bio sklon tome da se mijenja funkcija predsjednika države kao vrhovnog zapovjednika Hrvatske vojske. To znači da ne bih bio sklon tome da se predsjedničke ovlasti svedu isključivo na protokolarne l Ja nisam nacionalist. Od onoga trenutka kad smo stvorili samostalnu državu, za mene je nacionalizam mrtva politička ideologija. A do tada, svaka nacionalna energija u procesu stvaranja hrvatske države bila je dobrodošla * Kada je predavao svoju kandidacijsku listu, Granić je sa sobom doveo pola vodstva HDZ-a, a sada, u sredini kampanje, on se distancira od HDZ-a. Nije se HDZ za deset dana promijenio, nego se Mate Granić suočio s činjenicom da mu HDZ ne daje dovoljnu logističku potporu i birači će znati to vrednovati

 

 

     Dražen Budiša razgovarao je s Feralovim novinarom u autobusu kojim, tijekom predsjedničke kampanje, putuje Hrvatskom: “Bosnu i Hercegovinu vidim kao visoko decentraliziranu državu triju ravnopravnih naroda.”

 

    

tekst

- Moj je dojam posve suprotan. Kao što je poznato, s gospodinom Račanom sam u parlamentarnoj predizbornoj kampanji prošao cijelom Hrvatskom, bili smo u svim izbornim jedinicama, imali smo vrlo dobar odaziv građana na naše skupove, ali procjenjujem da u ovoj predsjedničkoj kampanji imamo tri puta više građana nego na predizbornim skupovima za parlamentarne izbore. Moram biti posve iskren i reći da ni ja to nisam predviđao, nego sam očekivao to o čemu i vi govorite u svojemu pitanju. No, ljudi su iznimno motivirani da se pojave na predizbornim skupovima. Do sada smo ih imali oko trideset, uglavnom po izrazito lošem vremenu i svi su, osim u Osijeku, održani na otvorenim prostorima. Doista ne pretjerujem kad kažem da je na njima bilo tri puta više ljudi nego na našim predizbornim parlamentarnim skupovima. Suprotno očekivanjima da su ljudi izmoreni parlamentarnom predizbornom kampanjom, naše je iskustvo sa skupova na potezu od Zaboka do Iloka i natrag kako su ljudi još zainteresiraniji za predsjedničke izbore. Vidjet ćemo kako će biti prema jugu.   

 

 

* Mislite li da ljudi na vaše predizborne skupove dolaze ponajprije na pobjedničkom valu nakon parlamentarnih izbora, zato što u većini vole pobjednike, ili ipak i zato što sada, nakon odlaska HDZ-a s vlasti, slobodnije izražavaju svoja politička uvjerenja i sklonosti?       

- Ovo drugo je sasvim sigurno, jer na skupove sada dolaze i oni koji su glasovali za nas, ali su se prije ustručavali doći na naše skupove. Već 4. siječnja, ne na temelju istraživanja javnog mnijenja, nego na temelju reakcija ljudi prema meni na ulici i na mjestima gdje sam se kretao, osjetio sam koje sve pozitivne posljedice za mene kao predsjedničkog kandidata ima pobjeda na parlamentarnim izborima. Dugo sam u politici pa mogu procijeniti raspoloženje ljudi, i vjerujem da ne griješim u ocjeni kako sam već tada dobio glasove koji su prije bili raspršeni na Račana, Tomca i druge naše zajedničke kandidate. Za našu su se koalicijsku listu, naime, birači izjašnjavali zbog različitih kandidata, a na pobjedničkom valu nakon parlamentarnih izbora u najvećem su se broju odlučili dati glas meni kao predsjedničkom kandidatu, i sasvim sam sigurno dobio veću potporu nego što sam je imao na parlamentarnim izborima.      

* Idu li vam na ruku i najnovija zbivanja u HDZ-u, njegovo rastakanje u frakcijskim sukobima, zbog čega se i Mate Granić odlučio napustiti sve stranačke dužnosti i svoju kampanju do kraja voditi gotovo kao nestranačku, osobnu kampanju?      

- Mislim da je Mate Granić bio medijski precijenjen kao predsjednički kandidat. Pritom ne želim reći da nije bio ozbiljan predsjednički kandidat. Da se je Mate Granić prije distancirao od vlastite stranke, njegovi bi izgledi na pobjedu bili puno veći nego sada. Ovako je on u jednoj paradoksalnoj situaciji i teško je pretpostaviti da bi birači to mogli nagraditi. S jedne je strane kao kandidat HDZ-a započeo s programom HDZ-a; kada je predavao svoju kandidacijsku listu, sa sobom je doveo pola vodstva HDZ-a, a sada, u sredini kampanje, Granić se distancira od HDZ-a. Nije se HDZ za deset dana promijenio, nego se Mate Granić suočio s činjenicom da mu HDZ ne daje dovoljnu logističku potporu i birači će znati to vrednovati. A što se tiče razračunavanja u HDZ-u, ona su sada samo većeg intenziteta, ali traju već dugo. Ovo je kraj HDZ-a kao političkog pokreta. On je započeo sastavljen od različitih dijelova, koje su Tuđmanova karizma i autoritet držali na okupu, i sada se događa ono što smo predviđali, a to je da će odlaskom Tuđmana ta stranka nestati kao pokret. U ovom trenutku teško je predvidjeti koja će politička jezgra biti ona koja će ubuduće nositi ime HDZ-a, ali je realnije očekivati da će to prije biti jedna rigidnija desničarska opcija negoli narodnjačka i demokršćanska.     

 

- Do ovoga trenutka ne vidim ništa dramatično u našim odnosima. Već sam izjavljivao kako je takva solucija bila logična s obzirom na to da smo na parlamentarne izbore išli u dvije grupacije, a kako sam se i sam zalagao za to, ni danas ne mogu reći ništa drugo nego da je bio logičan potez četvorice da istaknu svojega predsjedničkog kandidata. To što je to bio logičan potez, naravno, ne znači da sam ga i priželjkivao. Dakako da bih volio da su iza mene stale sve relevantne oporbene stranke, jer tada već u prvom izbornom krugu ne bi bilo dvojbi oko rezultata izbora. No, stranke četvorice stale su iza Stipe Mesića, i Mesić ostvaruje dobar rezultat u istraživanjima javnog mnijenja. Imam informaciju da će ovih dana biti objavljeni rezultati jednoga istraživanja iz kojih proizlazi da me je Mesić i prestigao. Mogu samo reći da na temelju mojega iskustva s predizbornih skupova u dosadašnjem tijeku kampanje ne mogu razumjeti rezultate toga istraživanjima. Ako pođem od pretpostavke da bih sličnu potporu koja mi je iskazana u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Slavoniji dobio i u drugim dijelovima Hrvatske, onda ne bi trebalo biti dvojbi tko će pobijediti na predsjedničkim izborima. Doduše, vidjet ćemo kakvu ću potporu dobiti u Primorju, Istri i Dalmaciji, ali u svakom slučaju, ne može se osporiti da je Stjepan Mesić jedan od ozbiljnih kandidata, sa značajnom potporom biračkog tijela.     

* U kojoj mjeri na rast Mesićevih šansi za izbornu pobjedu utječe i poruka biračima, koju i on i drugi vaši protukandidati sve više ističu u prvi plan svojih kampanja, kako bi pobjeda predsjedničkoga kandidata koalicije SDP-HSLS značio monopol nad vlašću, gotovo jednak onomu koji je u proteklom desetljeću imao HDZ?      

- Ta je politička poruka, naravno, promašena, iz jednostavna razloga što će u novoj vladi sudjelovati i Mesićeva stranka, jednako kao i moja.  

* Da, ali ne s istim utjecajem i pozicijama.     

- Točno, ali i Mesić je dio pobjedničke koalicije i ne može se distancirati od nje. Na izbore smo išli skupa i potpisali smo sporazum da ćemo mjesta u izvršnoj vlasti podijeliti prema izbornom rezultatu. Prema tome, poruka o uspostavljanju novog monopola u vlasti je ranjiva, jer je Stipe Mesić član stranke koja će imati svojega predstavnika u vladi. Mesićev argument ne stoji, kao što ne stoji ni Granićev argument da bi radi ravnoteže sada trebalo izabrati HDZ-ova kandidata. Baš su se sad sjetili ravnoteže. Da je HDZ pobijedio na parlamentarnim izborima, bi li radi ravnoteže podržali mene na predsjedničkim izborima?

- Da, doista je jasno, i zato su i jedni i drugi argumenti na klimavim nogama, što će se i pokazati u nastavku kampanje. Jedino ako Hrvatska narodna stranka slučajno nije odlučila prijeći u opoziciju.          

- Zajedno s parlamentom i zajedno s vladom, i bez obzira na ustavne ovlasti predsjednika, što se Hrvatske vojske tiče inzistirat ću na nastavku njezina prilagođavanja i reorganiziranja prema standardima NATO-a. U mom i našem koalicijskom programu upisano je i zalaganje za ulazak Hrvatske u Partnerstvo za mir. Uključivanjem u NATO na najbolji bi način bila ostvarena nacionalna sigurnost Hrvatske. U našem zajedničkom programu predviđeno je i postupno smanjivanje sredstava za MORH i MUP, te preraspodjela tih sredstava za znanost, kulturu, obrazovanje... Pritom se, naravno, ne smije dovoditi u pitanje sigurnost zemlje. Morat ćemo, isto tako, prilagoditi broj zaposlenih u MUP-u zapadnoeuropskim demokratskim zemljama s otprilike ovoliko stanovnika koliko ih ima i Hrvatska. Taj broj je u Hrvatskoj danas izrazito veći. Tajne ćemo službe morati staviti pod parlamentarni nadzor. One su danas veliki hrvatski problem, jer su se otele kontroli i mislim da više nisu ni pod stranačkom kontrolom, nego su pod kontrolom određenih lobija, koji su i stranački. One moraju imati striktne zadaće, kakve imaju u demokratskim zemljama, a to znači da se ne smiju miješati u unutarnje političke i međustranačke odnose, niti smiju biti korištene za stranačke ili privatne svrhe. Na koncu, ostaju vanjskopolitičke ovlasti predsjednika države. Prema tome, gospodarskim i socijalnim problemima bavit će se ponajprije Vlada, a predsjednik države, s ovim ovlastima, do izmjene Ustava ima zadaću izvući Hrvatsku iz međunarodne izolacije, što se može ostvariti vrlo brzo, u nekoliko mjeseci; staviti tajne službe pod parlamentarni nadzor, a vojsku i policiju postupno transformirati, bez velikih potresa i smanjivanjem sredstava.   

 

 

- Promjene Ustava bi se mogle dogoditi u roku šest do osam mjeseci, u jesen ove godine. No, ako predsjednik države pokaže da se striktno drži sadašnjih ovlasti iz Ustava, onda će se već i prije ustavnih promjena pokazati realnija slika o predsjedničkim ovlastima. Iz Ustava svakako treba ukloniti odredbu po kojoj je Vlada odgovorna predsjedniku države i parlamentu. Bitno je obilježje parlamentarnog sustava da je Vlada odgovorna isključivo parlamentu, i to svakako treba ugraditi i u naš Ustav. Ali ne bih bio sklon tome da se mijenja funkcija predsjednika države kao vrhovnog zapovjednika Hrvatske vojske. To znači da ne bih bio sklon da se predsjedničke ovlasti svedu isključivo na protokolarne. Već sam izjavio da se u takvom sustavu ne bih ni kandidirao za predsjednika države i da bi bilo puno onih koji bi kao protokolarni predsjednici države bolje od mene obavljali te dužnosti. Dakle, ključnom ustavnom promjenom držim uklanjanje sadašnje dvostruke odgovornosti Vlade predsjedniku države i parlamentu, a ostale ovlasti predsjednika države ocijenit ćemo skupa, u Vladi i Saboru, i promijeniti ih možda i jednoglasno, jer će za njihovo smanjivanje biti zainteresiran i HDZ, ako pobijedim na izborima. Uvjeren sam, međutim, da će se već samim obnašanjem dužnosti predsjednika stvoriti drukčija predodžba o ovlastima predsjednika države, jer meni nije ni na kraj pameti da sastavljam nogometne timove, da određujem kazališne repertoare, da se miješam u izdavačku djelatnost, da se uplećem u bilo koje područje izvan ovlasti predsjednika države.  

 

* Hoćete li se, međutim, koristiti ovlastima predsjednika kako biste tamo gdje je bilo zloupotreba i kršenja zakona, primjerice u radu tajnih službi, inicirali i poduprli kaznene progone njihovih počinitelja?    

- Nema sumnje da je prikrivanje kaznenog djela kazneno djelo. Od toga nije izuzet ni predsjednik države. Prema tome, kada bih se suočio s takvim činjenicama, pa i u primjeru koji spominjete, sasvim sigurno da bih to poduzeo.    

* Rezultati parlamentarnih izbora pokazuju da HDZ još uvijek ima većinsku podršku u onim područjima u Hrvatskoj koja su bila neposredno pogođena ratom i razaranjima, te posebno među Hrvatima u BiH. Otuda stižu izrazi nepovjerenja prema novoj vlasti u Hrvatskoj, jer pokojnog predsjednika Tuđmana i HDZ još uvijek doživljavaju kao jedinog jamca svoje sigurnosti i prosperiteta. Kako ćete se odnositi prema tim dijelovima Hrvatske i hrvatskog naroda?        

- Predsjednik države bi se morao odnositi jednako prema bilo kojem dijelu Hrvatske, a prema nekoć okupiranim područjima Hrvatske i u skladu sa Zakonom o područjima s posebnom državnom skrbi. Nema sumnje da su u tim područjima nešto čvršći pozitivni sentimenti prema HDZ-u i prema pokojnom predsjedniku Tuđmanu. Mislim da je to i razumljivo. Oni su doživljavali pokojnog predsjednika Tuđmana kao čovjeka koji ih je spasio zle sudbine, smjestio ih u Hrvatsku, osigurao im kakve-takve uvjete života, a onda je promidžba HDZ-a išla prema tim ljudima s porukom kako će sve to doći u pitanje s promjenom vlasti, kao što je i promidžba prema Hrvatima u BiH bila da neće biti nikakve pomoći iz Hrvatske ako glasaju za oporbu. I to je ostavilo traga. No, iako su naši rezultati u petoj i devetoj izbornoj jedinici nešto slabiji, mi smo i u njima pobijedili, te ćemo i u tim područjima raditi kao i u drugima i u skladu sa Zakonom o područjima s posebnom skrbi. Kad su u pitanju Hrvati iz BiH koji su došli u te krajeve, i tu je naš stav jasan: svatko se ima pravo vratiti na svoje ognjište, ako postoje za to mogućnosti i ako on to želi. Ako nema mogućnosti, ili ih pak ima, a on to ne želi, bit će ravnopravan državljanin Hrvatske i ostat će u njoj. 

       

 

- Ona je regulirana Ustavom RH, jer postoji ustavna obveza pomaganja Hrvata izvan Hrvatske. Pritom, svaka vrsta pomoći mora biti raspravljena u parlamentu, mora biti posve transparentna hrvatskim poreznim obveznicima, a želio bih da ubuduće ta pomoć ide više za sveučilišta, u znanost, kulturu, nego za vojnu komponentu HVO-a, ali pod uvjetom da i vojne komponente vojski druga dva naroda budu kontrolirane i da imamo jamstva da iz trećih država ne dolazi vojna pomoć. Inače, u cijelosti se zalažem za radikalno smanjivanje vojnih komponenti kod sva tri naroda. Dakle, i tu nema nikakvih opasnosti, i dio Hrvata u BiH su također žrtve političke promidžbe, pa neki od njih, kao što vidimo, stavljaju i transparente na granične prijelaze s porukom “Dobro došli drugovi”. Oni koji to rade, rade političke provokacije, ponajprije na štetu Hrvata u BiH. Hrvati u BiH će ubuduće voditi autonomnu politiku, oni će definirati svoje nacionalne interese u BiH. Zagreb će podupirati njihove odluke, a neće im diktirati politiku. Inače, Bosnu i Hercegovinu vidim kao visoko decentraliziranu državu triju ravnopravnih naroda, konstitutivnih na cijelom njezinu teritoriju, s vraćenim pučanstvom u što većoj mjeri na cijelom području, ali s očuvanjem načela pariteta kod donošenja ključnih odluka u središnjim organima vlasti, bez preglasavanja i bez obzira na razliku u broju pripadnika pojedinih naroda, jer u tome vidim jedan od ključnih elemenata ravnopravnosti Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda u BiH.      

- Oni koji me tako označavaju, rezoniraju kao moji suci i tužitelji prije trideset godina. To je moj odgovor njima, jer ja nacionalist nisam. Ali mogu dodati da je od onoga trenutka kad smo stvorili samostalnu državu, za mene nacionalizam mrtva politička ideologija. A do tada, svaka nacionalna energija u procesu stvaranja hrvatske države bila je dobrodošla.