ZAGREB, 21. prosinca - Odnosi s Haagom, hrvatska gospodarska slika u ovoj i idućoj godini te nužnost dijaloga na svim razinama glavni su naglasci iz intervjua koji je hrvatski premijer Ivica Račan, u povodu nadolazećih blagdana, dao novinarima Glasa Slavonije, Hine, Novog lista, Jutarnjeg lista, Republike, Slobodne Dalmacije, Večernjeg lista i Vjesnika. Najviše zanimanja, novinari su pokazali za aktualnu haašku problematiku, pa je veći dio razgovora prošao u tom tonu.

• Ako iz Haaga dođu optužnice za cijeli zapovjedni kadar za akcije »Bljesak« i »Oluju«, je li Vlada spremna ponuditi mandat na raspolaganje?
- Ne vjerujem da će doći do ispostavljanja optužnica iz Haaga za Domovinski rat ili čitave akcije »Bljesak« i »Oluja«. Na takvo što, dakako, da ne bismo pristali. No, nije u tome problem u našim odnosima s Haagom. Da bih definirao problem, postavit ću potpitanje koje glasi: »Zašto ova vlast želi i pristaje na suradnju s Haagom i na rješavanje otvorenih pitanja?« Činimo to ne samo zato što nas obvezuju međunarodno preuzete obveze, Ustavni zakon o suradnji s Haagom nego i zato što demokratska Hrvatska, vjerujem, ne pristaje biti talac pojedinačnih ratnih zločina, počinjenih na njenom tlu, bez obzira tko ih je počinio. Demokratska Hrvatska ne pristaje da u novom tisućljeću, kako se tko sjeti u Europi, proziva Hrvatsku za te konkretne zločine koji nisu istraženi i procesuirani. Želimo te procese zaključiti, istražiti i procesuirati konkretne ratne zločine - sami ili u suradnji sa Sudom u Haagu.
To su stvari koje mnogi previde u ovoj medijskoj prašini koja je podignuta, dijelom i razumljivo s obzirom na ponašanje iz Haaga. Poznato je strateško opredjeljenje hrvatske Vlade. Mi želimo rasvijetliti i skinuti tu hipoteku s Hrvatske i hrvatskog naroda, raščišćavajući konkretno počinjene ratne zločine u Hrvatskoj, a u isto vrijeme želimo svjedočiti da je Hrvatska pravna država i istodobno želimo obraniti Domovinski rat i njegove vrijednosti od pojedinačno počinjenih ratnih zločina. Ako mi ne rasvijetlimo i procesuiramo zločine, uvijek će biti onih koji će pokušati poistovijetiti Domovinski rat s pojedinačnim ratnim zločinima. Dakako, bitan je i način na koji moramo raščistiti sporna pitanja u odnosu sa Sudom i Tužiteljstvom u Haagu. Ovih dana pitao me kolega premijer zemlje s kojom imamo dobre odnose upravo ono čemu i sam težim. Upitao me: »Mislite li da možete raščistiti ta pitanja dižući gužvu u Hrvatskoj? Ne mislite li da se takve stvari rješavaju dijalogom?« Jasno je da bučanjem i gužvom ne možemo riješiti probleme, već na taj način samo dajemo alibi nekima u Europi da negativno ocjenjuju ponašanje Hrvatske.
 

Podsjećam vas, mi smo dosta precizno i pravodobno definirali politiku prema Sudu u Haagu, već samim formiranjem i Savjeta za suradnju s Haaškim tribunalom. Više puta smo govorili da problema u radu i suradnji sa Sudom, Tužilaštvom u Haagu ima i to nismo skrivali. I, mi ih rješavamo. Osobno sam dvaput razgovarao s Carlom del Ponte i to nisu bili razgovori u rukavicama, već vrlo otvoreni i izravni. Ali, tome se Vlada i posvetila, da kroz tu suradnju i dijalog brani svoju politiku i svoje viđenje stvari. I, to smo radili uspješno tijekom ove godine i bit će loše, ako Hrvatska počne raditi neuspješno i na svoju štetu, što postoji kao opasnost. Donijeli smo nedavno i stajališta Vlade o suradnji s Haaškim sudom. Ona ne govore o cjelini stvari, ali govore o nekim principima i pravilima na kojima mi inzistiramo s obzirom na probleme koje imamo i koje valja rješavati dijalogom i suradnjom. Ja sam prvi, bez da me tko pitao, rekao da smo dobili poziv za razgovor generala Stipetića s predstavnicima Tužiteljstva. Tu sam informaciju dao i nakon toga više puta ponovio - u tom pozivu za razgovor s generalom Stipetićem postoje stvari koje su neprihvatljive, koje su sporne i traže raščišćavanje s Tužiteljstvom. I prije nego to napravimo u korist, a ne na štetu Hrvatske, nećemo ih davati u javnost.

• Koje su to stvari?
- Rekao sam da želimo razjasniti u kojem svojstvu se s generalom Stipetićem razgovara. Zato ćemo razgovarati o nekim vrlo konkretnim formulacijama iz poziva, ali koje moramo raščistiti s Tužiteljstvom u Haagu. Tako se brane interesi Hrvatske, na to nas upozoravaju prijatelji iz Europe, izražavajući visoko razumijevanje za naša stajališta, ali i upozoravajući da ne dižemo buku koja je kontraproduktivna, koja nas vraća nazad i koju koriste oni koji nas ne vole. Ova Vlada želi izbjeći globalni sukob sa Sudom u Haagu. To bi bilo vrlo glupo i vrlo štetno za interese Hrvatske. Mi to znamo. Znaju to i oni u Hrvatskoj koji nas tjeraju na globalni sukob s Haaškim sudom, s međunarodnom zajednicom, na neuspjeh našeg hrvanja kroz dijalog i suradnju oko stvari koje moramo raščistiti s Haagom. Kome odgovara globalni sukob? Odgovara onima koji misle da bi novi sukob Hrvatske s Europom, izolacija Hrvatske i homogenizacija na toj osnovi zaustavili neke započete procese u Hrvatskoj.
Odgovara i onima koji bi željeli da za odbijanje Beograda da surađuje s Haaškim sudom bude kriv Zagreb i Hrvati, a ne Beograd i Srbi. Zašto ne bi u tom pogledu Zagreb bio avangarda?
U politici se uvijek, kad neki proces traje, morate zapitati kome sve to odgovara. Moj stil nije da ovako govorim, ali moram posredstvom vas upozoriti sve nas i hrvatsku javnost. Ovaj problem, ako se izrodi, može postati doista duboko na štetu Hrvatske i umjesto da dijalogom i suradnjom istjeramo istinu, koje se ova demokratska vlast ne boji, možemo nanijeti štetu Hrvatskoj. Zato tako govorim. osim toga, drago mi je da u Vlada istodobno dobiva nepodijeljenu podršku s raznih strana za svoje odmjerene, čvrste stavove da kroz suradnju i dijalog rješava sporna pitanja s Haagom. Bilo bi mi još draže da onda i javna ponašanja idu u tom pravcu. I zato sam poslao poziv, koji je prihvaćen, da tužiteljica Trbunala u Haagu Carla del Ponte dođe u Zagreb neposredno nakon Nove godine. Što ćemo učiniti, ako dobijemo optužnice i zahtjev da u tom smislu surađujemo sa Sudom u Haagu? Nećemo imati pozitivan odnos prema optužnicama koje se odnose na Domovinski rat, akcije Bljesak i Oluju, jer ne prihvaćamo da to može biti predmet optužbe. Konkretan zločin - da, konkretan zločin na tlu Hrvatske, bez obzira tko ga je počinio - svakako da.
Ne razumijem čemu pitanja što ćete učiniti, pa najprije ćemo vidjeti optužnicu. Što u njoj piše. To nije izmotavanje. Za ovu Vladu to je jedini pravi odgovor. Sve ostalo su špekulacije. Briga me ako je to na štetu ove Vlade, bit će veći problem, ako je to na štetu interesa ove zemlje.

• Kad se govori da je to na štetu Hrvatske, Haaški sud smatra da je upravo Vaša vlada odgovorna za stvaranje takve situacije, a Carla del Ponte je to jasno rekla i u objavljenom pismu Goranu Graniću...
- To je i paradoks situacije. Željeli smo i o tome razgovarati i razgovarat ćemo neovisno od ove prašine koja se digla oko Tužiteljstva i Carle del Ponte da bismo vidjeli tko je odgovoran za to dizanje temperature i prašine. Sada se može govoriti da je odgovornost više na našoj strani, ali podsjećam na mnoge intervjue i političke izjave, recimo Grahama Blewitta, koji je iznenađujuće aktivan bio na hrvatrskom prostoru. Davao je različite izjave, a neke je čak morao i korigirati. Primjerice, uzmite izjavu da hrvatska vlast zna tko je optužen, da bi naknadno rekao: »Ne, ne zna se, po našem se interesu moglo zaključiti tko nas zanima...«

• Koji su Blewittovi motivi?
- Ne želim s vama, novinarima, govoriti o Blewittu. O njemu želim i razgovarat ću s Carlom del Ponte.

• Je li poziv Stipetiću upućen posredstvom Vladina Savjeta za suradnju sa Sudom u Haagu i je li Vladi prihvatljivo da Tužiteljstvo komunicira s najvišim dužnosnicima o tom pitanju mimo Vladina Savjeta?
- Još jednom naglašavam, a to ćemo raščistiti upravo s Tužiteljstvom. U kojem je svojstvu pozvan general Stipetić, s kojim ciljem s traži razgovor s njim, to su stvari koje želimo raspraviti s Tužiteljstvom, a ne s novinarima.

• Je li moguće da ne znate u kojem je statusu pozvan general Stipetić?
- Kad je riječ o pozivu, ne želim ništa komentirati, potvrditi ili opovrgnuti dok Vlada s Tužiteljstvom ne raščisti neke stvari. Upravo da bismo izbjegli zabune i medijsku buku, rekli smo, vrlo precizno, da je general Stipetić pozvan na razgovor, a sporne momente raščistit ćemo s Haagom. Nakon što počnemo raščišćavati probleme, moći ćete dobiti i preciznije informacije. Ali, upravo zato što nismo željeli nanijeti štetu Hrvatskoj dizanjem medijske prašine, željeli smo dijalogom s Tužiteljstvom, ako je moguće, riješiti taj problem. Ako nije moguće, uvijek imamo mogućnost za dizanje buke. To je stav Vlade, odgovorne Vlade, koja želi ovaj problem riješiti u interesu, a ne na štetu Hrvatske.
Pitali ste i o načinu upućivanja poziva. Čvrsto stojimo kod toga da se s hrvatskom vlasti komunicira posredstvom Vlade, jer je tako zapisano u Ustavnom zakonu, a i Tužiteljstvo u Haagu je dužno poštivati propise ove zemlje. Za nas tu nema spora, a činjenica je da mi u Vladi nismo vidjeli prvi poziv generalu Stipetiću. Naime, premijeru, odnosno meni, dostavljena je samo kopija tog poziva i zato sve želimo najprije raščistiti s Tužiteljstvom.

• Je li Vlada pripremila za te razgovore koji bi trebali s Tužiteljstvom uslijediti početkom iduće godine i dokumentaciju o hrvatskim žrtvama, o zločinima počinjenim prije Bljeska i Oluje?
- Iz naših se Stajališta o suradnji vidi da inzistiramo na rasvjetljavanju svakog zločina na tlu Hrvatske, a ne samo onih nakon '94. i 95. godine. Treba raščistiti svaki zločin i s jedne i s druge strane, a vidljivo je i da inzistiramo na tome da se ne primjenjuju politički kriteriji. Jasno da će i to biti predmet razgovora s tužiteljicom Del Ponte. Osim toga, to je bio i dio oba razgovora koja sam već vodio s njom. No, činjenica je da sam se strašno iznenadio koliko smo mi u Hrvatskoj malo obradili zločine za vrijeme velikosrpske agresije. Iznenadio sam se koliko smo malo s tim činjenicama upoznali Međunarodni kazneni sud. A ti, koji su to propustili učiniti, istodobno su bili spremni i trudili su se svim silama udarati po Sudu. Tako se problemi ne rješavaju.

• Odgovorna Vlada traži dijalog s Haagom, a Predsjednik bespogovornu suradnju. Možete li komentirati ta razmimoilaženja?
- Ne bih to baš tako nazvao. Postoji i interes da se produbi mogući procjep unutar državnog vrha Hrvatske u suradnji s Haagom, i to bi bilo na štetu Hrvatske. No, ne vjerujem da je takvo što moguće. Predsjednik, možda, naglašava jedan dio istine, što nije netočno, da Hrvatska treba surađivati s Haagom, a ja dodajem, i rješavati probleme u toj suradnji. Mislim da o tom pitanju ne postoje strateške razlike. Bilo je i onih, brzopletih, koji su likujući, poput gospodina Ivića Pašalića, na primjer, rekli: »Eh, sad se vi vraćate na našu politiku«. Ma, 'ajte, molim vas! Na koju politiku? Onu zbog koje Hrvatska plaća ceh još i danas? Ova Vlada ne vraća se na politiku koja se loše nosila s istragama i raščišćavanjem ratnih zločina. Dakako, oni koji hoće silom rascjepe u Hrvatskoj posegnut će za izjavama ove vrste. No, želim naglasiti - takvih opasnosti nema. Stoga, ponavljam, mislim da strateških razlika u promišljanju odnosa s Haagom između predsjednika Mesića i Vlade nema. Prihvaćam i ono što je Predsjednik rekao, da suradnju s Haagom mora voditi Vlada. Samo, to mora prihvatiti i Tužiteljstvo u Haagu. Hrvatska je Vlada i oko rješavanja ovog teškog problema spremna preuzeti odgovornost i, ako nam se već ne pomaže, bilo bi normalno očekivati da nam se barem ne odmaže, jer se time izravno odmaže i interesima Hrvatske.

• Mislite li da koalicija u ovom sastavu može izdržati šest ili osam optužnica koje se možda očekuju u siječnju ili veljači?
- Neću se baviti hipotetskim pitanjima hoće li, i kakve, i koliko biti optužnica iz Haaga. Ponavljam da su neprihvatljive optužnice koje se generalno vežu uz Domovinski rat ili akcije Bljesak i Oluju. No, jednako tako, otvoreno, treba reći i da nas preuzete obveze, Ustavni zakon, obvezuju na suradnju sa Sudom u Haagu oko ratnih zločina. Prema tome, za sve što je u interesu raščišćavanja ratnih zločina, moramo biti spremni na suradnju sa Sudom u Haagu. Šteta je da u Hrvatskoj sami nismo uspjeli dalje odmaći u raščišćavanju tih stvari, pa bi dio problema otpao. No, neovisno o problematici odnosa sa Sudom u Haagu, mi ćemo i kod kuće nastaviti s dovršavanjem određenih istraga i vidjet ćemo kako će završiti. Dogodilo nam se i to da mnoge istrage moramo početi ispočetka. A vi sami odgovorite zašto. Je li to ono što pomaže Hrvatskoj? No, tu se vraćamo na djelovanje prethodne vlasti, određenih organa...

• Znači da ne možete zamisliti situaciju u kojoj bi general Petar Stipetić bio izručen Haagu?
- Ne mogu zamisliti tu situaciju niti možemo prihvatiti da bilo tko, pa i general Stipetić, bude optužen za Domovinski rat, Bljesak, Oluju... Ali, može general Stipetić, ili vi, biti optužen za sudjelovanje u nekom konkretnom zločinu, pa ćemo to razmotriti. Ali, ne mogu zamisliti ono prvo. Ako tih elemenata bude sutra, raščistit ćemo ih.

• Time niste odgovorili na pitanje koje visi u zraku, na tvrdnje Dražena Budiše da se radi o optužnici. Posredstvom koga je stigla optužnica, odnosno poziv za razgovor generalu Stipetiću, ako nije stigao posredstvom Vladina Savjeta?
- Ponavljam da taj poziv, koji smo jedino vidjeli, nije došao izravno u Vladu. Ako je kao kopija dostavljen premijeru, lako možete zamisliti kome je otišao original - predsjedniku Republike. Iako će mnogi sada poskočiti, ja čak i u toj stvari ne bih zatezao konopac, jer i to treba biti predmet razgovora. Naime, možda netko u Tužilaštvu razmišlja na način da je riječ o predsjedniku Republike kao vrhovnom zapovjedniku i da je zato logično da takvo pismo prvo ode njemu. Vidite, umjesto unaprijed decidiranih osuda i ocjena, loptu treba spustiti i dodati još jednu stavku na popis.

• Je li vam Predsjednik odmah javio da je dobio poziv i poslao kopiju?
- U tom pogledu nemam nikakvih prigovora predsjedniku Republike.

• Okrenimo se malo i gospodarskim temama. Možete li potvrditi da će se sredinom iduće godine početi okretati zamašnjak otvaranja novih radnih mjesta? Što ćete učiniti u vezi sa stranim ulaganjima, koja sada sprječavaju birokratske norme?
- Na prvi dio odgovaram da, a na drugi - nastojat ćemo, ali bez decidiranog da. Ove smo godine štošta uložili da bismo osigurali da u drugom dijelu iduće godine osjetimo snažniji preokret trendova. U te napore ubrojit ću i poreznu reformu koja je na početku izazvala kontroverze, a na kraju ipak pretežno priznanje, a na toj je liniji i proračun za iduću godinu i elementi za iduće tri godine. Mi sada već istekom ove godine bilježimo nešto što analitičari znaju - zaustavljena je stagnacija, povećan je BDP, izvoz, posebno u EU, otvoreno je gotovo 40.000 novih radnih mjesta koja su na žalost »pojeli« brojni nezaposleni, među kojima je mnogo onih koji su to zaista bili i prije, samo su se bilježili kao zaposleni, jer su radili u poduzećima koja nisu imala posla, ili nisu imali plaću ili su dobivali plaću iz proračuna. Očekujemo snažniji iskorak u razvoju, u investicijama, u kreiranju novih radnih mjesta, u obrtanju trenda. Očekujemo to već u drugom dijelu iduće godine. Tada bismo se možda i mogli pohvaliti da se stopa nezaposlenosti smanjuje, a stopa zaposlenosti povećava.
Čitav niz razgovora, ovdje, u Vladi, okrenut je tim stvarima. Na žalost, to u pravilu nikoga ne zanima. No, za ono čime dosad nismo zadovoljni pripremamo čitav niz poteza već na startu iduće godine. Za nas sada nije više presudno kakve ćemo stimulativne mjere donijeti, kako osigurati financijsku osnovu za razvoj... Problem vidimo i u drugoj sferi. Naime, možemo doći u paradoksalnu situaciju da, primjerice, putem stand-by aranžmana s MMF-om nešto sasvim drugo bude ograničenje za plasman više od 250 milijuna dolara zajma Svjetske banke za malu privredu u proljeće iduće godine. To je naša infrastruktura, nedostatni programi, nedovoljno inventivni menagement... Na zadnjem sastanku s našim gospodarstvenicima, mnogo smo vremena potrošili na pitanje o tome kako hitno stvoriti jednu respektabilnu, kvalitetnu poslovnu školu.
I mi i oni okrećemo se tim nekim pitanjima na koja moramo odgovoriti želimo li perspektivu.
Dakako, postoje još neke prepreke koje bismo željeli ukloniti, ali to ne možemo učiniti brzo. To je problem birokratske sporosti i otpora, problem efikasne pravne zaštite ulaganja. Mi smo izvršna vlast, a problem postoji i u sudbenoj vlasti. Razvoju trebaju pridonijeti sve vlasti u ovoj zemlji, a ne samo izvršna.
Birokratske prepreke, ali ne samo u državnoj upravi i na državnoj razini... vrlo su jake.
To je dodatni argument zašto ubrzano pripremamo promjene stanja u državnoj upravi. Mi smo nezadovoljni državnom upravom. To je jedan veliki, trom i neefikasan mehanizam, u pravilu i antireformski orijentiran i nedovoljno u funkciji građana. Time ne vrijeđam ljude koji rade u državnoj upravi. Mi želimo osigurati manju i efikasniju državnu upravu. Državna uprava mora biti nešto fleksibilno, ofenzivno u ovom razvojnom kursu Hrvatske. Onaj koji nije sposoban ili pošten, treba otići, na njegovo mjesto doći onaj tko je sposoban i želi pridonijeti, a može se othrvati i nekim izazovima zloupotreba funkcije koju ipak imaju pojedini dijelovi državne uprave.
Na žalost, to je dugotrajan i spor proces čije efekte nećemo tako brzo vidjeti. Idemo s novim zakonom o državnim službenicima i namještenicima, ali trebat će vremena da se usvoji, a trebat će vremena i za dodatne reformske rezove u državnoj upravi.
Pred nama su lokalni izbori, vjerojatno ne prije šestog mjeseca, gdje bi trebalo osigurati veću efikasnost što se tiče ulaganja i razvoja. Zaoštravaju se i pitanja upotrebe državne imovine te odnosa na lokalnoj razini.

• Reforma slijedi i u nekim ministarstvima, najavljena je u policiji, vojsci...
- Da, reformske rezove radimo i u klasičnim državnim organima, kao što su vojska i policija. Na sjednicu u petak idemo s prijedlogom o šestmjesečnom vojnom roku, a otvoreno je pitanje dužine civilnog služenja. Osobno se zalažem da civilno bude izjednačeno s vojnim. Ova Vlada neće popustiti u reformskim koracima koje smo zapisali u četverogodišnjem programu bez obzira na otpore i probleme koje moramo svladati.

• Kako ocjenjujete ovu godinu i jeste li zadovoljni učinjenim?
- U odnosu na sve što moramo učiniti, dakako, nisam zadovoljan, ali nije prošla ni četvrtina mandata i uvjeren sam da smo ipak odradili četvrtinu posla. Vjerujem da će to nadolazeći rezultati pokazati. Neki potezi koje smo povukli ne mogu odmah dati razultate i toga smo svjesni. Nešto više od četvrtine posla napravili smo na normativnom planu. Primjerice, odradili smo ustavne promjene, promjene u poreznom sustavu, definirali proračun i trogodišnju proračunsku politiku. Podsjetimo, donijeli smo proračun koji je zasnovan na odricanjima. Sigurno je da će to donijeti rezultat, a za to će biti zaslužni ljudi koji su pokazali spremnost na odricanje, a ne Vlada. Vlada je tu bila samo da formulira ta nastojanja. Nešto više od četvrtine posla napravili smo i na vanjskopolitičnom planu i to unatoč problemima koje moramo razriješiti s Haagom. Unatoč svim tim promjenama, pokazali smo i veći stupanj političke stabilnosti, nego što su mnogi to očekivali. Ponekad je u hrvatskoj javnosti prisutan strah da će se svaka rasprava pretvoriti u konflikt koji ruši državu i vlast. Zašto bi dijalog i razgovor među nama u vrhu države bili štetni i odmah izazivali ocjenu da se ruši vlast i da nastupa kriza?
Povrh toga, sve te reforme ostvaruju se ne samo u uvjetima političke već i financijske i monetarne stabilnosti, što je izuzetno važno i na čemu nam i u svijetu odaju priznanje. Ipak su to neke zasluge, iako rezultatima još nismo zadovoljni. Ali, ova Vlada nije izabrana na četvrtinu, već na puni mandat, bez obzira koliko će tko od nas pojedinačno izdržati ovaj ludi tempo. Na kraju, recimo da sam djelomično zadovoljan, iako mnogo toga što još moramo učiniti nismo napravili. Duboko vjerujem da imamo podršku i razumijevanje u hrvatskoj javnosti, posebno građana kojima je najteže.
Razumijem da nisu sretni zbog mnogih poteza Vlade, nismo ni očekivali aplauz, ali sam zadovoljan ovim stupnjem razumijevanja da te najteže poteze moramo odmah povući. To je ono na temelju čega također gradim svoj optimizam.

Priredio: Mladen Jambrović