savjest KOLUMNE

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?glasPage=158  https://twitter.com/savjest_com?glasPage=158  https://www.youtube.com/user/savjestcom?glasPage=158  http://savjest.com/savjest_rss.php?glasPage=158

Od industrijalizacije prema manufakturi

Ovih dana, baš kao i svake godine u ovo vrijeme, u gostima su nam bili stručnjaci Bečkog instituta za međunarodna ekonomska istraživanja o tržištu rada i, uz nazočnost Predsjednika RH, mnogih uvaženih ekonomista, gospodarstvenika i socijalnih partnera, prezentirali hrvatsku gospodarsko- socijalnu stvarnost.


Držim da je našim radnicima i većini građana naša socijalna stvarnost bolje znana nego bilo kojem stručnjaku iz Beča. Ali stoji činjenica- da nam se kotači godinama vrte na mjestu, a gume su nam sve istrošenije - iliti izlizanije.


Interesantno je opisao prof. Jurčić put hrvatskog radnika koji se kreće od industrijalizacije prema manufakturnom radu, čije bi vremensko razdoblje od srednjeg vijeka do 18. stoljeća trebalo biti daleko iza nas. Čulo se kako se u Hrvatskoj sve više proizvode jednostavni i jeftiniji proizvodi uz nisku cijenu rada te

03.07.2010, Kunst Boris, foto:
 

Božić dolazi, s njim i božićne kune i bonovi

Ove godine idemo u susret sedamnaestom Božiću u samostalnoj hrvatskoj državi. Budući da je Božić blagdan ljudskog dostojanstva nema prikladnije prilike da se našim radnicima i umirovljenicima isplati novčana naknada u obliku božićnice kojom bi ublažili svoju neimaštinu te dostojno proslavili naš najveći katolički blagdan.


Isplata božićnice uobičajena je u kršćanskim državama koje djeluju prema načelima tržišnog gospodarstva, u kojima se cijeni radnik i njegov rad.


U državama kršćanske provenijencije božićnica se smatra trinaestom plaćom, koja je neka vrsta nagrade svakom radniku a kroz tarifne ugovore sindikati Njemačke, Austrije, Švicarske… ugovaraju božićnicu u visini plaće.


Moram priznati da se i Hrvatska malo pomaknula s mrtve točke i da su iza nas vremena iz 1994. kad sam osobno pisao i molio kardinala dr. Franju Kuharića da svojim visoko moralnim autoritetom utječe

03.07.2010, Kunst Boris, foto:
 

Tko je poklonio, a tko dobio šibu

Iza nas je prvo veće blagdansko trošenje već ionako polupraznih lisnica prosječnih hrvatskih građana. Pogotovo onih za koje u proračunu nema novca za povišenje naknade za nezaposlene, za koje nema perspektive u pronalaženju radnog mjesta, onih koji već godinama žive iz manjeg kredita u veći ili onih koji još nisu izgubili iz ruku evidenciju o tome kad koja kartica dolazi na naplatu.


Čak ni proljetno ozračje najljepših zimskih blagdana nije značajno pokvarilo početak »berbe« u trgovačkim lancima kojih će u Hrvatskoj uskoro biti i više nego zaposlenih Hrvata. Djeca, koju smo, u najboljoj nakani da im ispunimo sve želje, navikli da je novčana vrijednost sadržaja čizmice vrednija od darivanja samog po sebi, manje-više su ipak bila sretna.


Sveti Nikola, zaštitnik mornara, ove je godine najavio »oluju« na moru. Bar na

03.07.2010, Kunst Boris, foto:
 

Socijalni dijalog stvarnost ili formalnost?

Štrajk sindikata obrazovanja je uspio! Čestitam! S pravom čelnici triju većinskih sindikata taj štrajk drže najvećim uspjehom sindikata prosvjete.


Nažalost, do cilja koji sindikati postave uvijek se dolazi teško. Oni najhrabriji i najuporniji, koristeći metode sindikalnog pritiska - štrajka ili prosvjeda - imaju veće šanse za uspjeh od onih koji idu linijom manjeg otpora. Mora li to biti tako?


Mora, sve dok socijalni dijalog kao i partnerski odnos ne prerastu okvire formalnosti nužnog zla, kako to doživljavaju pojedini političari, i dok ne prerastu u iskreni odnos partnera koji se međusobno uvažavaju. »Složna braća kuću grade«, uči stara narodna poslovica koju su Irci istinski primjenili uzimajući socijalni dijalog kao temelj irskog gospodarskog čuda. A, ustvari, što je socijalni dijalog? Prema definiciji Međunarodne organizacije rada ovaj se pojam odnosi na sve tipove

03.07.2010, Kunst Boris, foto:
 

Azbest u Hrvatskoj - azbest iz Hrvatske

Hoće li se napokon na pravi način početi rješavati problem radnika vranjičke tvornice Salonit i radnika izloženih azbestu u ostalim tvornicama koje danas više ni ne postoje, na što se država obvezala preuzimanjem Konvencije 162. o azbestu Međunarodne organizacije rada?
Zabrinjavajuće je i nedopustivo da je Hrvatska stalno u raskoraku između preuzimanja obaveza i njihove provedbe. Pogotovo pitanja koja se tiču zaštite PRAVA čovjeka i radnika. Kao u pravilu, do zadnjeg se trenutka odgađa rješavanje problema, kao da ljudski život nije najveća vrijednost koju trebamo štititi. Konvencija je po snazi odmah ispod Ustava, a iznad zakona Republike Hrvatske. Međutim, iako je poštivanje obvezno, jer je Konvencija inkorporirana u hrvatski pravni sustav, njezina razrada kroz zakone, odnosno dodatni instrumenti njezine primjene, nikad nisu ni razrađeni niti usvojeni.


Salonit Vranjic, koji posluje

02.07.2010, Kunst Boris, foto:
 

Odvjetnička megalomanija ili skromnost

Čitajući nedavno razmišljanja o odvjetničkim tarifama jednog poznatog odvjetnika, nisam mogao da se i sam ne osvrnem na tu, u posljednje vrijeme, izuzetno popularnu temu. Tim više što godinama govorim o enormnim iznosima odvjetničkih usluga i prijekoj potrebi da se ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć.


Nažalost, početkom srpnja 2004. godine na snagu su stupile Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Istina je da se godinama prije toga nisu mijenjale, no istina je i da je upravo u tim godinama stotine tisuća radnika izgubilo radna mjesta, ostalo bez plaća, novca za elementarnu egzistenciju a da su im, istodobno, narušena ili uskraćena prava po različitim osnovama koja sudskim putem, uz angažiranje odvjetnika, teško mogu financijski podnijeti.


Astronomsko poskupljenje odvjetničkih usluga, kojim su cijene odvjetničkih satnica povećane sa 40

02.07.2010, Kunst Boris, foto:
 

Josipović bi trebao stvoriti tim

Osobno me je jako obradovala vijest da moj saborski kolega i ugledni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu dr. Ivo Josipović priprema ustavni zakon koji je u medijima najavljen kao »zakon za kažnjavanje ratnih profitera«.


Dva su razloga zbog kojih me je obradovala ta vijest.


Prvi: 30. rujna 2006. prestao je važiti Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije, izglasan 8. svibnja 2001. Na trenutak se činilo da je tog dana, umirovljenjem spomenutog zakona, suštinski i simbolički umro najveći suvremeni hrvatski politički mit što ga je ondašnja koalicijska vlast počela stvarati 3. siječnja 2000.: mit da će ispraviti nepravde hadezeovske privatizacije, da će pronaći opljačkano blago i vratiti ga u zemlju i da će privatizacijske pljačkaše otkriti i primjerno kazniti. Bilo je govora i o angažiranju svjetski poznatih lovaca-tragača na oprani

02.07.2010, Letica Slaven, foto:
 
UČITAJ VIŠE ...
Prvi Prošli   156 157 158 159 160 od 164  Sljedeći Zadnji

Nema zapisa


..

../intervjui/intervju.php?intervju=3019&nasi-radikalni-konzervativci-isti-su-kao-vehabije

Saborski zastupnik i član Predsjedništva SDP-a: Desni, radikalni neokonzervativizam nije isto što i običan konzervativizam. Radikali žele ukinuti dosegnutu razinu ...
22.04.2018

../intervjui/intervju.php?intervju=3020&ponovno-preuzimanje-ina-e-losa-je-ideja

Domagoj Ivan Milošević   otprije nekoliko tjedana novi je predsjednik HDZ-ove Zajednice poduzetnika i obrtnika. Njegov izbor na tu funkciju ...
22.04.2018

../intervjui/intervju.php?intervju=3018&dan-objede

Iza odbijanja Sabora da bude pokrovitelj obilježavanja Dana Europe i Dana pobjede nad fašizmom stoji revizija povijesti i negiranje da smo ...
22.04.2018

../intervjui/intervju.php?intervju=3021&sef-sdp-a-progovorio-i-o-nagadanjima-da-stranku-vodi-u-veliku-koaliciju-s-hdz-om

Nema nikakvog sukoba, samo što su se na Istan­bulskoj konvenciji svi razotkrili – tvrdi predsjednik SDP-a  Davor Bernardić . Razgovarali ...
22.04.2018

../intervjui/intervju.php?intervju=3023&ovo-je-dobra-vlada

O mogućim prijevremenim izborima nisam nikada razgovarao s  Andrejem Plenkovićem . Nije mi to ni spomenuo - kaže za Globus  ...
22.04.2018



..
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


24.04.1980  Merle Anita
24.04.1966  Baran Ante
24.04.1966  Bubnjar Nediljko
24.04.1957  Jurčević Jozo
24.04.1955  Tepša Đoko
24.04.1954  Biševac Veselin
24.04.1950  Klarić Marijan
24.04.1948  Bezer Mijo
24.04.1947  Sesar Josip
24.04.1943  Jakab Sandor
24.04.1939  Pervan Marica