savjest KOLUMNE

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?kolumna=1070&hajduk-i-barcelona-hrvatska=  https://twitter.com/savjest_com?kolumna=1070&hajduk-i-barcelona-hrvatska=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?kolumna=1070&hajduk-i-barcelona-hrvatska=  http://savjest.com/savjest_rss.php?kolumna=1070&hajduk-i-barcelona-hrvatska=

Autor:

../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7633&lusic-vlado

Lušić Vlado
Datum:
08.08.2016
Slika autor/izvor:
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Osobno poznam Hrvata u Sydneyu koji svaki put kad igra Hajduk nazove svoga prijatelja u Hrvatskoj da mu prisloni slušalicu uz televiziju ili radio kako bi na svoj trošak slušao cijeli prijenos utakmice. Kad Hajduk postigne zgoditak i pobijedi on plaće od radosti, a kad izgubi utakmicu žalostan je dva dana – pije Normabel.                                                                                                                                                                            U Splitu, gradu što je u doba cara Dioklecijana bio privremenom prijestolnicom rimskoga carstva, a u vrijeme Marka Marulića postao kolijevkom hrvatske književnosti, već više od jednoga stoljeća povijest piše i Hrvatski nogometni klub Hajduk – simbolom ljudi podno Marjana, iza Mosora, Kozjaka i Biokova, uzduž i preko Dinarida, u Dubrovniku, Puli, Zagrebu, Vukovaru, Mariboru, diljem Europe i na svim kontinentima gdje žive Hrvati, prijatelji Hrvata i pripadnici daleko najveće sekte na svijetu – ljubitelji nogometa.  

Ponovno je osvanula stara ideja da se masovnijim učlanjivanjem ostvari preduvjet za vlasništvo nad najpopularnijim simbolom iz grada Splita. Umjesto neprihvatljivog vlasništva nekog domaćeg ili stranog tajkuna, HNK Hajduk bi postao vlasništvo navijača. Načelno, to je bila i ostala vrlo lijepa i romantična ideja. Društvo prijatelja Hajduka i Torcida, koji stoje iza te ideje, za primjer su uzeli ni manje ni više nego slavnu Barcelonu – trenutačno ponajbolji klub na svijetu. Meni se sviđa takva pozitivna arogancija. Međutim, da se ne bi jedan prekrasni san pretvorio u noćnu moru, valja napraviti usporedbu između Katalonije, Katalonaca i Barcelone s jedne te Hrvatske, Hrvata i Hajduka s druge strane.

Nedavno sam u jednoj kolumni objasnio  sličnosti i razlike između Irske i Hrvatske države. Upozorio sam da jedna bitna razlika ima veću težinu, u negativnom smislu, od brojnih sličnosti. Irska država i domovinski Irci su otvorena srca, raširenih ruku i sa suzom radosnicom pozvali i dočekali svoje povratnike i useljenike iz dijaspore, a Hrvatska nije. Ne samo mladi Amerikanci, Australci, Kanađani i ostali koji su irskoga podrijetla nego i umirovljenici iz dijaspore više su nego dobrodošli jer su i oni čimbenici ulaganja, potrošnje i demografske obnove. U Irskoj se je dogodio ekonomski i demografski razvitak, a slijedom toga zaposlenost i blagostanje. U Hrvatskoj je sve obratno. Britanija ne samo da se više ne ponaša maćehinski i agresorski prema katoličkoj Republici Irskoj nego izvrsno s njom surađuje. Ovdje, međutim, Srbija ponovno širi maćehinske skute i udara u ratne bubnjeve od kojih će uskoro cijelu Europu zaboljeti bubnjići – samo zato što se Hrvatska još nije gospodarski razvila.

U međuvremenu, Katalonija se također gospodarski i demografski razvija integracijom domovinskog i raseljenog nacionalnog korpusa. Glavni simbol te integracije je upravo nogometni klub Barcelona. Povijesne razlike između Katalonije i Hrvatske nisu velike ali je zato ogromna razlika između FC Barcelone i HNK Hajduka, koji je odabrao taj katalonski klub kao svoj uzor. Velike su razlike između Katalonaca koji stoje iza svoga kluba i ljudi u organizaciji Naš Hajduk. Možda je ljubav ista ali ne i pristup organiziranju stvaranja članstva. Katalonci okupljeni oko kluba su slobodniji, organiziraniji i daleko učinkovitiji iako Katalonija još uvijek nije suverena država.

Krenimo redom. Katalonija je dio kraljevine Španjolske, a Katalonci su poseban narod s posebnim jezikom i kulturnim obilježjima – isto kao što su to bili Hrvati u Jugoslaviji. Većina Katalonaca želi neovisnost od Španjolske – isto kao što su to željeli Hrvati u Hrvatskoj i diljem svijeta. Klub Barcelonu je osnovala skupina mladih doseljenika u glavni katalonski grad, a Hajduk su osnovali mladi studenti koji su se vratili sa studija u inozemstvu. Klub Barcelona je povijesni simbol tihog ali učinkovitog otpora prema diktaturi i gospodarskoj i kulturnoj dominaciji, a Hajduk je primjer mudrog i vječnog otpora prema pokušajima stranog preuzimanja i tuzemnog diktata. Mudrim manevrima i/ili dišpetom Hajduk je preživio talijanske, jugoslavenske, srpske i tajkunske nasrtaje. Još uvijek je potpuno hrvatski klub – isto kao što je izranjavana i izubijana Hrvatska još uvijek naša - hrvatska. Danas raste i broj članova Hajduka ali polako. Upravo tu djelomice prestaje sličnost s Barcelonom.

Slogan „Hajduk živi vječno“ je izvrstan slogan ali i bogati i siromašni klubovi žive ili životare. Slogan Barcelone je „Više od kluba“. Iza te poruke se krije tajna entrepreneurske mudrosti. Ne kažem da Hajduk treba mijenjati svoj izvrsni slogan, oslobodi Bože, nego sugeriram da mora mijenjati menadžerske i marketinške metode u odnosu na stvaranje moćnog i stalnog članstva diljem svijeta jer upravo to je izvorni zamašnjak i uzročnik uspjeha ponajboljeg kluba na svijetu.

Zašto je FC Barcelona puno više od nogometnog kluba? Zato što od osnivanja do danas mudro i tiho podržava zajedničke težnje svih Katalonaca u zemlji i svijetu. Još davne 1921. Statut FC Barcelone napisan je na katalonskom, a ne na španjolskom jeziku. Barcelona je nadogradila svoju moć i popularnost među Kataloncima u svijetu potpisivanjem deklaracije o neovisnosti Katalonije. Franko je htio uništiti Barcelonu ali je ona sve preživjela. Sve te činjenice čelnici Barcelone entrepreneurski koriste u svrhu rasta i globalne podrške, odnosno masovnog članstva. Ma gdje bio na planeti, Kataloncu je neizmjerna čast biti članom Barcelone.

Godišnja članarina iz godine u godinu raste i jedan je od kontinuiranih prihoda kluba. Barcelona ima više od 1300 društava prijatelja diljem svijeta. Ima više od 180.000 članova, a od toga su skoro jedna trećina oni koji žive negdje drugdje na svijetu. Kako i zašto? Odgovor je – vrlo jednostavno. Putem društvenih mreža klub je u kontinuiranom kontaktu sa svojim društvima i članstvom. Na tome rade izvrsni entrepreneuri i informatičari. Bilo kome, bilo gdje na svijetu, vrlo je jednostavno postati članom Barcelone – online. Dakle, kao kad plaćate račun za struju online preko vaše banke. Upišete IBAN, poziv na broj, navedenu svotu u dolarima, eurima ili nekoj drugoj svjetskoj valuti, a ako su vam potrebne dodatne informacije onda jednostavno nazovete klub  radno vrijeme po barcelonskom vremenu i dobit će te odgovor u roku 'keks'.

Sada se vi koji ste vjerni navijači Hajduka u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, SAD-u ili nekoj drugoj dalekoj zemlji, a i u Hrvatskoj, pokušajte na taj način učlaniti u Hajduk – nema šanse. Pokušajte nazvati telefonom – nema šanse jer ako i dođete do broja nitko vam neće odgovoriti. Nije to sve – neka oni koji na zidu imaju uokvirenu „Potvrdu o statusu prvog dioničara“ Hajduka iz 2009. godine pokušaju na stranicama kluba pronaći Popis dioničara i sebe na njoj – nema šanse.

E, moj narode, imamo dvostruko bolje uvjete od Katalonaca. Imamo i suverenost u zemlji koja je puno ljepša i prirodno bogatija od Katalonije i Irske. Međutim, nemamo entrepreneura – čak ni riječi u vokabularu koja bi bila ekvivalentna tom svakodnevnom pojmu razvijenoga svijeta. Neki će sada reći da imamo, odnosno da je prijevod „poduzetnik“. Nije, gospodo, entrepreneur je posebna vrsta poduzetnika koja ne nastaje u učmalom obrazovno-odgojnom sustavu što ga je krojio SKJ, a Hrvatska naslijedila. Ni ovaj novi „kurikulum“ to neće promijeniti. Bez interakcije i integracije otvorena srca i raširenih ruku prema prognanim i raseljenim Hrvatima diljem svijeta nema održivog razvitka po modelu Irske ili Katalonije. Nažalost, nema ni rasta Hajduka po modelu Barcelone.

       
       

../glas_savjesti/glas_autor.php?autor=7637&stojic-gordan
Gordan Stojić
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7633&lusic-vlado
Vlado Lušić
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7638&rafajac-branko
Branko Rafajac
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7640&hadrian-mihela
Mihela Hadrian
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7641&vuckovic-neven
Neven Vučković
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7428&miroslav-filipovic
Miroslav Filipović


 

..
Muzej vučedolske kulture, dobio je svoj stalni postav čije je svečano otvorenje najavljeno za utorak 30. lipnja, kao važan projekt
VIJESTI

Bliži se kraj mandata Milanovićeve vlade. Ako bismo im kao olakotnu okolnost uračunali posvemašnju pljačku u eri Kralja Lopova, ako
GLAS SAVJESTI

Godine 1911. veliki Bela Bartok napisao je jednu od svojih, a i općenito, najizvođenijih klavirskih skladbi - Allegro barbaro.
KOLUMNE

Bio jednom jedan Mali crv. Živio je sa ostalim crvima u kanalizaciji. Od kada je znao za sebe, morao
BLOG
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


30.03.1974  Bilkić Ružica
30.03.1971  Kesić Šapić Tajana
30.03.1967  Strizrep Tihomir
30.03.1964  Bužić Smiljka
30.03.1954  Bukal Franjo
30.03.1953  Popović Niko
30.03.1948  Raboteg Mate