savjest KOLUMNE

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?kolumna=1071&porezna-reforma=  https://twitter.com/savjest_com?kolumna=1071&porezna-reforma=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?kolumna=1071&porezna-reforma=  http://savjest.com/savjest_rss.php?kolumna=1071&porezna-reforma=

Autor:

../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7633&lusic-vlado

Lušić Vlado
Datum:
22.11.2016
Slika autor/izvor:
Objavi na:

Share on Google+

 

 

KONTRAPRODUKTIVNOST POREZA NA INOZEMNE MIROVINE

Je li moguće da u okviru „sveobuhvatne“ porezne reforme neće biti potpuno ukinuto štetno i kontraproduktivno oporezivanje inozemnih mirovina, koje je zlonamjerno bila nametnula vlada Zorana Milanovića? Doduše, parija je u još u doba Jugoslavije masovno iseljavala Hrvate, a rijetkima koji su se vračali pokušavala je oteti teško zarađeni novac na sve moguće načine.

Oni koji su pohađali kumrovečku školu nikada nisu oprostili Franji Tuđmanu što je integrirao iseljene Hrvate te na taj način stvorio financijske preduvjete za obranu i ustroj suverene i slobodne Hrvatske. Nakon Tuđmanove smrti oni su nastavili donositi mjere koje bi, izravno ili neizravno, odgovorile ljude iz dijaspore na povratak. Među ostalim i porezom na teškim radom i odricanjem stečene inozemne mirovine, koje s Jugoslavijom i Hrvatskom nemaju nikakve veze jer ih isplaćuju zemlje u kojima Hrvati prve, druge i treće generacije žive i rade, odnosno čiji su državljani. Dojam je da birokrati s komunističkim mindsetom i dalje, svjesno ili nesvjesno, blokiraju gospodarski i demografski razvitak Hrvatske.

Prosječni povratnik je ponajbolji investitor i potrošač jer troši novac zarađen u inozemstvu – koji pada u Hrvatsku kao mana s neba. Osim toga, ne troši ga na švicarskim i austrijskim skijalištima i raznim svjetskim ljetovalištima, kao neki tuzemni birokrate, nego u Hrvatskoj, a to znači da je njegova vrijednost i korist u kontekstu zapošljavanja i PDV-a ogromna. Je li moguće da to hrvatski birokrat ne razumije? Ako razumije, zašto ga onda glupim porezom kažnjava i pokušava odvratiti od povratka ili useljavanja u Hrvatsku?

Evo što na temu poreza na inozemne mirovine piše Glas Koncila;

  

Glas koncila Štetne posljedice oporezivanja ino mirovina

 

Glas Koncila 46 (2212) | 13.11.2016.

Propisi-pravo-pravda


Stjepan Androić, dipl. pravnik

Štetne posljedice oporezivanja inozemnih mirovina

Kreatori porezne reforme ne smiju hvaliti samo njezinu »sveobuhvatnost« i »ravnomjernu opterećenost« porezima. Treba uvažavati i pojedinosti koje imaju štetne posljedice za određene skupine poreznih obveznika u statusu umirovljenika.

Predlaganje zakona radi provedbe porezne politike i naplate poreza mora uvažavati i posebnosti svakoga društva, misleći pritom na načelna politička opredjeljenja koja su zacrtana ustavom, deklaracijama i drugim zakonskim propisima, a ne misliti samo na punjenje državnoga proračuna. Hrvatska se u svim svojim dokumentima, kako političkim tako i zakonskim, izjašnjava za naglašenu demografsku obnovu i stimuliranje povratka njezinih građana s privremenoga rada u inozemstvu, a posebice za povratak iseljenika. Zato se i zakonodavnom politikom treba stimulirati povratak, a to se postiže i poreznim propisima. Ipak, kod toga valja naći mjeru usklađenosti poreznih propisa s načelnim opredjeljenjima i s drugim propisima. Nažalost, unatoč ustavnomu opredjeljenju o posebnoj skrbi za naše građane u inozemstvu, unatoč posebnomu Zakonu o odnosima RH s Hrvatima izvan RH i posebnoj Strategiji o odnosima RH s Hrvatima izvan RH te postojanju posebnoga Ureda za Hrvate izvan Hrvatske (useljenike, iseljenike, povratnike, gastarbajtere), porezna politika nije stimulativna. Ako se tako nastavi, ne će se riješiti zatečeni problemi, nego naprotiv, postat će još veći.

Problem oporezivanja mirovina započeo je početkom 2012. g. s izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, kojima su mirovine izjednačene s plaćama zaposlenih. Ta je promjena izglasana bez posebne saborske polemike jer se polazilo od činjenice da su mirovine niske i da većina umirovljenika ne će snositi taj teret, što je djelomično točno. Međutim, provedba je pokazala da su umirovljenici s mirovinama iznad prosjeka, a posebice inozemni, povećano opterećeni. Iako je o tome bilo riječi u prošlom članku, treba naglasiti još neke pojedinosti iz kojih se jasno može zaključiti da postoje propusti porezne politike prema povratnicima, a to su:

1/ Kada je 1. ožujka 2012. proširena obveza plaćanja poreza i prireza na primanja s naslova mirovina iz inozemstva, porezne uprave nisu odmah reagirale. Nakon proteka dvije, pa i tri godine, počelo se javno izvještavati i pozivati inozemne umirovljenike da su dužni prijaviti i platiti poreze za protekla razdoblja. Tražilo se plaćanje svih zaostataka i uz obračun kamata, i to sve u roku od osam dana. Pritom se i prijetilo ovrhama. Ima slučajeva da je porezna uprava tražila rješenjem naplatu poreza i prireza unatrag za nekoliko godina i naplatu razlike. Koristilo se i pozivanjem na promjene prosječnoga srednjega tečaja. Takvim kompliciranim i nejasnim retroaktivnim obračunavanjima razlika poreza i kamata oduzima se brojnim umirovljenicima znatan dio mirovine jer obveze mogu iznositi stotinjak tisuća kuna (kod švicarskih mirovina). Sve je to zaprepastilo brojne inozemne umirovljenike, a posebice one s dužim boravkom u domovini. Neshvatljivo je da porezna uprava nije odmah zatražila sve potrebne podatke od Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje, koji na temelju međunarodnih ugovora ima evidencije o inozemnim korisnicima mirovina. Nitko nije upozorio inozemne umirovljenike na mogućnost prigovora relativne zastare jer je za mnoge istekao trogodišnji rok zastare.

2/ Banke također nanose štetu inozemnim umirovljenicima, posebno švicarskim, jer im se inozemne mirovine prikazuju obračunate prema srednjem tečaju, a ne prema kupovnom. Takvim prikazivanjem, odnosno preračunavanjem, inozemne mirovine postaju više, a s time postaje i veća porezna obveza, dodatno za otprilike 3 posto. Naime, u slučaju deviznih mirovina banke bi trebale uvažavati činjenicu da su mirovine čisti dobitak za njihovo posredovanje, što znači uvažavati interes umirovljenika kada se radi o porezu na dohodak.

3/ Umirovljenike smještene u domovima novo povećano porezno opterećenje dovodi u položaj da njihova mirovina nije dovoljna za plaćanje smještaja. To ih prisiljava na otkazivanje smještaja. Mnogi izjavljuju da se ne bi vratili da su znali za to što ih je snašlo. Vezano uz to, postavlja se pitanje kamo će. Neki se vraćaju svojoj djeci i potomcima u inozemstvo, što je loša poruka budućim povratnicima.

4/ Za Hrvatsku je bolje da se inozemni umirovljenici vraćaju u domovinu i da svoje devizne mirovine troše u Hrvatskoj i tako izravno pridonose zapošljavanju osoba koje će se o njima skrbiti u njihovim domovima, ali i u staračkim domovima.

5/ Poseban je problem s onima koji su na teret svojih inozemnih mirovina podigli kredite za rješavanje nekih svojih problema stanovanja, dovršenja kuće ili kupnje stana i slično, pa su sada dovedeni u položaju dužnika i prijete im ovrhe nad tim nekretninama te mogu postati beskućnici.

6/ U slučajevima kada primaju dvije mirovine (hrvatska i švicarska), što je dosta čest slučaj, na hrvatsku mirovinu već je obračunat svakoga mjeseca porez i prirez (vidi se to iz obavijesti o mirovinskim primanjima), a u obračunu poreza na švicarsku mirovinu zbroje se obje mirovine te se tako povećana svota dviju mirovina ponovno oporezuje zajedno. Dakle, već jednom naplaćen porez i prirez na hrvatsku mirovinu ponovno je naplaćen kumuliranjem dviju mirovina u jednu poreznu osnovicu, a s time je u nekim slučajevima stvorena mogućnost potpadanja pod veću stopu poreza na dohodak.

Hrvatska se svojim propisima posebno obvezuje pružati zaštitu i pomoć do uključivo i pomoć u povratku u Hrvatsku i integraciju u hrvatsko društvo, u skladu sa svojim mogućnostima, pa u to valja uključiti i zaštitu mirovinskih prava stečenih u inozemstvu i ostvarivanje zdravstvenih prava pri povratku u domovinu. Sve te mjere spadaju u politiku useljavanja, odnosno povratka. Sustavna politika povratka koja bi trebala biti ujedno i demografska politika nije samo davanje simboličnih ili jednokratnih pogodnosti, jer ako se želi poticati na povratak Hrvate iz inozemstva i povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, potrebno je usklađivanje svih propisa, osobito poreznih s ovim temeljnim dokumentima i proklamiranim ciljevima.

______________________

Ovome komentaru Glasa koncila valja objektivno i pošteno dodati zaključak da je Vlada RH na čelu s Andrejom Plenkovićem, u vrlo kratkom vremenu, donijela niz pametnih odluka, a posebno valja istaknuti nedavne odluke iz Vukovara. Dojam je da su premjer i većina njegovih ministara doista jedna sposobna ekipa, koja je temeljitim radom, razumom i logikom spremna pristupati svim izazovima. Međutim, kako je, u tom kontekstu, moguće da Vlada RH navodno nema namjeru ukinuti kontraproduktivne, štetne i glupe poreze – kao što je, na primjer, porez na inozemne mirovine? Isto tako, u svezi najavljenog kontraproduktivnog poreza na nekretnine, kako je moguće da hrvatski državni birokrati nisu u skladu s ustavnim pravima barem napravili logičnu razliku između kuće ili stana koja je obiteljski dom u odnosu na drugu, treću ili četvrtu nekretninu koja je investicija ili luksuz?

       
       

../glas_savjesti/glas_autor.php?autor=7637&stojic-gordan
Gordan Stojić
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7633&lusic-vlado
Vlado Lušić
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7638&rafajac-branko
Branko Rafajac
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7640&hadrian-mihela
Mihela Hadrian
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7641&vuckovic-neven
Neven Vučković
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7428&miroslav-filipovic
Miroslav Filipović


 

..
IZVJEŠĆE PRIMLJENIM DONACIJAMA ZA FINANCIRANJE IZBORNE PROMIDŽBE IZVJEŠĆE O IZNOSU CIJENE I IZNOSU OSTVARENOG POPUSTA U CIJENI ZA MEDIJSKO OGLAŠAVANJE
VIJESTI

Bliži se kraj mandata Milanovićeve vlade. Ako bismo im kao olakotnu okolnost uračunali posvemašnju pljačku u eri Kralja Lopova, ako
GLAS SAVJESTI

Godine 1911. veliki Bela Bartok napisao je jednu od svojih, a i općenito, najizvođenijih klavirskih skladbi - Allegro barbaro.
KOLUMNE

Bio jednom jedan Mali crv. Živio je sa ostalim crvima u kanalizaciji. Od kada je znao za sebe, morao
BLOG
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


23.09.1959  Sabolović Željko
23.09.1958  Maričević Miro
23.09.1958  Šafer Nikola
23.09.1956  Glavaš Branimir
23.09.1938  Žagar Miljenko