savjest KOLUMNE

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?kolumna=109&socijalni-dijalog-stvarnost-ili-formalnost=  https://twitter.com/savjest_com?kolumna=109&socijalni-dijalog-stvarnost-ili-formalnost=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?kolumna=109&socijalni-dijalog-stvarnost-ili-formalnost=  http://savjest.com/savjest_rss.php?kolumna=109&socijalni-dijalog-stvarnost-ili-formalnost=

Autor:

../kolumne/kolumne_autor.php?autor=3441&boris-kunst

Kunst Boris
Datum:
03.07.2010
Objavljeno na:
Slika autor/izvor:
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Štrajk sindikata obrazovanja je uspio! Čestitam! S pravom čelnici triju većinskih sindikata taj štrajk drže najvećim uspjehom sindikata prosvjete.


Nažalost, do cilja koji sindikati postave uvijek se dolazi teško. Oni najhrabriji i najuporniji, koristeći metode sindikalnog pritiska - štrajka ili prosvjeda - imaju veće šanse za uspjeh od onih koji idu linijom manjeg otpora. Mora li to biti tako?


Mora, sve dok socijalni dijalog kao i partnerski odnos ne prerastu okvire formalnosti nužnog zla, kako to doživljavaju pojedini političari, i dok ne prerastu u iskreni odnos partnera koji se međusobno uvažavaju. »Složna braća kuću grade«, uči stara narodna poslovica koju su Irci istinski primjenili uzimajući socijalni dijalog kao temelj irskog gospodarskog čuda. A, ustvari, što je socijalni dijalog? Prema definiciji Međunarodne organizacije rada ovaj se pojam odnosi na sve tipove pregovaranja, konzultacija i razmjene informacija između predstavnika vlasti i socijalnih partnera ili između samih socijalnih partnera o pitanjima od zajedničkog interesa, vezanim za ekonomsku i socijalnu politiku.


S obzirom da smo trenutno pred vratima Europske unije valja se podsjetiti da socijalni dijalog u današnjoj Europi predstavlja neizostavni dio koncepta upravljanja. Model otvorene koordinacije, prvi put uveden u Ugovoru iz Amsterdama, primjenjuje se u području promocije zapošljavanja, području mirovina i zdravstvene skrbi, u analizi procesa socijalne uključenosti, a osmišljen je kao mogućnost širenja dobre prakse i pokretač promjena, kako bi se postiglo suglasje u vizijama i dogovor o ishodima. Dijalog se, dakle, postavlja kao polazna točka odnosno osnova uspješnog integriranja u svim sustavima i na svim razinama.
 

Činjenica je da sindikati u Hrvatskoj najčešće vode dijalog oko socijalnih pitanja koja su, u pravilu, posljedica nedostatka dijaloga o pitanjima iz ekonomsko-gospodarske politike

Međutim, bar što se Hrvatske tiče, samo u teoriji. Povijest pokazuje da su brojne dobre ideje propale zahvaljujući lošim realizatorima, zahvaljujući tome što ljudi uz sav znanstveni i tehnološki potencijal nisu uspjeli nadvladati, u većoj ili manjoj mjeri iskonsku, samo ljudima svojstvenu, gramzivost.


Činjenica je da sindikati u Hrvatskoj najčešće vode dijalog oko socijalnih pitanja koja su, u pravilu, posljedica nedostatka dijaloga o pitanjima iz ekonomsko-gospodarske politike, za koju se političari smatraju najkompetentnijima i najpametnijima. Dok se u glavama političara ne promijeni odnos prema socijalnom partnerstvu te provjerenoj definiciji kako se suprotnosti mogu riješiti dijalogom, tolerancijom i konsenzusom, bez nametanja volje i uskih interesa drugima, dotle ćemo sve češće ulaziti u socijalne sukobe.


Socijalna politika je u Europskoj uniji velikim dijelom takozvano supsidijarno područje, dakle područje koje nije u djelokrugu Unije kao takve, već je u djelokrugu nacionalnih država članica. No, s druge strane, zadnjih deset godina u tijeku je proces u kojemu i socijalna pitanja dolaze na dnevni red zajedničke europske politike. Tako neka pitanja, kao što su zapošljavanje i socijalna isključenost, koja nekad nisu bila dio zajedničke europske agende, danas to postaju. Prva razina je ona na kojoj EU donosi striktne zakone i uredbe i gdje je njen interes najveći. To su prije svega zdravlje i sigurnost na radnom mjestu, prava radnika, socijalni dijalog, javno zdravstvo, ravnopravnost muškaraca i žena na radnom mjestu i još neka područja. Ako se analizira upitnik koji je Hrvatska trebala ispuniti prije dobivanja mišljenja, onda se na području socijalne politike vidi da je najviše pozornosti poklonjeno upravo tim pitanjima.Ta pitanja čine srž europskog socijalnog dijaloga. Godine 2000. Europsko vijeće donijelo je Agendu socijalne politike gdje je rečeno da Europa treba postati najdinamičnije i najkompetitivnije gospodarsko područje u svijetu, ali da pritom treba voditi računa o koordinaciji ekonomske i socijalne politike. Nakon toga je uslijedio zajednički pokušaj u borbi protiv socijalne isključenosti. Od 2001. godine, od kad je program stupio na snagu, sve su zemlje dužne donositi svoje programe borbe protiv socijalne isključenosti.


Proces približavanja Europskoj uniji znači stanovita odricanja ali ne u pravima radnika već odricanja od autokratskih načela a uvažavajući dijalog kao temelj demokracije.
Proces stvarnih, a ne formalnih konzultacija i jačanje uloge socijalnih partnera, posebno sindikata i organizacija civilnog društva, mora početi odmah. Mehanizmi socijalnog dijaloga moraju biti poboljšani na nacionalnoj razini, regionalnim razinama te na granskoj razini i razini poduzeća. Treba promovirati klimu za razvoj socijalnog dijaloga.


Smatram da je o pitanjima razine socijalnih i radnih prava radnika u Hrvatskoj, kao i socijalnom dijalogu, potrebno što prije otvoriti javni dijalog a u njihovo rješavanje moraju se uključiti svi društveni akteri. O tim pitanjima bi se trebalo raspravljati unutar i između sindikata, stranaka, Sabora, udruga,...


Važno je nedostatak odnosno nedovoljnu razinu socijalnog dijaloga u javnosti prepoznati kao problem koji priječi daljnji društveni razvoj. Odlika demokratskog društva nije samo višestranački sustav već postojanje niza organizacija civilnog društva koje govore uime onih koji ne mogu govoriti iz raznih razloga - zato što ne znaju, nemaju mogućnosti, pristup medijima, ne znaju artikulirati svoje potrebe.


Naš socijalni dijalog velikim dijelom ovisi o razini naše samostalnosti. Zemlja smo bremenita gospodarskim i socijalnim problemima, prezadužili smo i naše unuke, obiteljsko srebro smo gotovo rasprodali..., pa se samo po sebi nameće pitanje - što Europa želi od nas?


Zato, stavimo glave zajedno da se ne bi razbile i gradimo socijalno partnerstvo i socijalni dijalog kako bi bili što teža meta svima onima koji žele naša prirodna bogatstva, jeftinu radnu snagu i gospodarenje našim duhom i kulturom. Tada ćemo biti složniji u rješavanju svih bremenitih unutarnjih i vanjskih problema bez sukoba i štrajkova.

       
       


 

..
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan