Velika očekivanja i nade prate svaki prelazak stare godine u novu. Božić, blagdan ljudskog dostojanstva, kao i kraj godine najbolja su prilika za inventuru naših osobnih i poslovnih aktivnosti. Osobito bi političari morali preispitati svoju savjest - koliko su svojim odlukama i privilegijima pridonijeli boljem ili lošijem socijalnom položaju građana. Jesu li novcem poreznih obveznika-građana skrbno raspolagali ili su se nauštrb egzistencije tim novcem razbacivali da bi se sami promovirali i kupovali jeftine simpatije pojedinaca nauštrb većine.
Nažalost, i ova je godina bila godina velikih socijalnih razlika koje su dijelom stvorene na nemoralu, iskorištavanju radnika i zloporabi privilegija.

Dok jedni nemaju što jesti, drugi se razbacuju obiljem ali bez trunke socijalne osjetljivosti i solidarnosti. Ove godine socijalna stvarnost nije bila ništa bolja u odnosu na onu prethodnih godina. Plaća radnika u Hrvatskoj i dalje nije dovoljna za preživljavanje nego je ponižavajuće niska. S druge strane, poduzetnici bilježe sve veće prihode koji su djelomice rezultat niske cijene rada. Mirovine su nemoralno niske, nezaposlenost oscilira, ali ne znatno i, sve u svemu, život je sve skuplji, a kupovna vrijednost plaće sve niža.

Sindikati, iako razjedinjeni, bili su prividno jedinstveni u temama od egzistencijalnog interesa za radnika. Ove je godine došlo do velike sindikalne integracije na međunarodnoj razini gdje je spajanjem ICFTU-a (International Confederation of Free Trade Unions) i WCL-a (World Confederation of Labour) u jednu sindikalnu središnjicu ITUC, koja će time sigurno moći snažnije i učinkovitije štititi prava 166 milijuna radnika. Hrvatski sindikalisti još uvijek nisu dovoljno svjesni takve potrebe.
 

Osnivanjem Glasa HR, kojem je cilj objediniti i ojačati sindikalnu scenu, u nadolazećem vremenu očekujem da će pojedini sindikalisti nadrasti osobne taštine u interesu snaženja sindikata. Ova godina obilježena je boljim socijalnim dijalogom socijalnih partnera, osobito sklapanjem kolektivnih ugovora.

Cijelu ovu godinu obilježile su i rasprave o prijedlogu novog zakona o trgovini, točnije zabrane rada nedjeljom. Bili smo i ostali pobornici principa da se uvjeti rada nedjeljom trebaju odnositi podjednako na sve zaposlene čija je priroda posla takva da rade sve dane u tjednu, pa i nedjeljom, te da ne treba izdvajati zaposlene samo u trgovini. Stoga i nadalje smatramo kako socijalnim partnerima treba prepustiti da utvrđuju hoće li i pod kojim uvjetima raditi nedjeljom, uz zakonsku zaštitu od takvog rada za trudnice, roditelje djece do određene životne dobi i samohrane roditelje.

URSH i Glas HR su u srpnju izradili i Gospodarsko socijalnom vijeću uputili prijedlog zakona o minimalnoj plaći, kojim smo predložili drukčiji sustav određivanja minimalne plaće. Time bi se Hrvatska udjelom minimalne plaće u prosječnoj plaći približila zemljama Europske unije, ali bi se učinio i korak prema ostvarenju ustavnog načela prema kojem svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može sebi i svojoj obitelji osigurati slobodan i dostojanstven život.

Pokrenute su brojne inicijative kojima smo tražili povećanje izdvajanja za mjere aktivne politike zapošljavanja, povećanje iznosa naknade za nezaposlene, za korisnike socijalne pomoći uvođenje socijalnog minimuma, prilagođavanje cenzusa i visine pomoći minimumu životnih potreba, uz automatizam usklađivanja s rastom troškova života i uvođenje socijalne identifikacijske kartice. Radi zaustavljanja daljnjeg pada mirovina, zahtijevali smo da se vrati izračun osnovice za mirovinska primanja bar na razinu od 10 najpovoljnijih godina, uz cjelovitu reformu mirovinskog sustava. Za zaposlene smo između ostalog tražili da se pojača kontrola Porezne uprave i Financijske policije glede uplate poreza i doprinosa, poveća broj inspektora rada i učini učinkovitijim sustav rješavanja radnih sporova. Cijelu smo godinu raspravljali o daljnjoj privatizaciji državnog portfelja, ali još uvijek nije postignut dogovor o uvjetima radničkog dioničarstva i popusta koje bi radnici u tom postupku trebali ostvariti.

Na sindikalnoj sceni potrebno je istaknuti uspjeh školskih sindikata koji su se štrajkom izborili za povećanje plaća. Nadam se kako je na tom primjeru Vlada shvatila da ne može kreirati sustav plaća kroz državni proračun bez sindikata kao socijalnog partnera, ali da su i sindikati shvatili kako je štrajk metoda sindikalne borbe u trenucima kad dijalog ne daje pozitivni rezultat. Prilagođavanje radnog zakonodavstva pravnoj stečevini Europske unije, potreba davanja veće pozornosti stvaranju mogućnosti zapošljavanja za najugroženije i najranjivije skupine na tržištu rada kod kojih su akumulirani problemi i posljedice socijalne isključenosti, provođenje reforme obrazovnog sustava, osobito cjeloživotnog obrazovanja, nova pravednija reforma mirovinskog sustava i osiguranje plaća koje proizlaze iz rada i koje trebaju osigurati život u skladu s ljudskim dostojanstvom, za nas predstavljaju poseban izazov i u 2007. godini. Stoga očekujem da će svi socijalni partneri shvatiti i prihvatiti svoj dio odgovornosti za rješavanje tih problema, ali i predlaganje mjera kojim će se stvoriti uvjeti za otvaranje novih radnih mjesta i razvoj poduzetništva, promicanje razvoja ljudskoga kapitala, promicanje integracije i borbe protiv diskriminacije osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada, smanjenje rada na crno i regionalnih razlika. Građani ove zemlje na to imaju pravo te im od srca želim ne samo isprazna obećanja u izbornoj 2007. godini, nego stvarne pomake u ostvarivanju njihovih temeljnih radnih i socijalnih prava.

Godina koja nam dolazi bit će obilježena parlamentarnim izborima, ali i velikim pritiskom sindikata na aktualnu vlast da se mnogo brže rješavaju nagomilani gospodarski i socijalni problemi i da se počne cijeniti rad i radnik koji je žila-kucavica na koju su se nalijepile mnoge pijavice koje ćemo 2007. godine skidati sa sebe.

Zato svim članovima URSH-a i Glasa HR, članovima sindikata, radnicima i građanima želim sretnu i uspješnu Novu godinu.