savjest KOLUMNE

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?kolumna=1196&zasto-ce-zapad-ako-nastavi-inzistirati-na-njenoj-izolaciji-dobiti-onakvu-rusiju-kakvom-je-prikazuje=  https://twitter.com/savjest_com?kolumna=1196&zasto-ce-zapad-ako-nastavi-inzistirati-na-njenoj-izolaciji-dobiti-onakvu-rusiju-kakvom-je-prikazuje=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?kolumna=1196&zasto-ce-zapad-ako-nastavi-inzistirati-na-njenoj-izolaciji-dobiti-onakvu-rusiju-kakvom-je-prikazuje=  http://savjest.com/savjest_rss.php?kolumna=1196&zasto-ce-zapad-ako-nastavi-inzistirati-na-njenoj-izolaciji-dobiti-onakvu-rusiju-kakvom-je-prikazuje=

Autor:

../kolumne/kolumne_autor.php?autor=3113&bozo-kovacevic

Kovačević Božo
Datum:
24.04.2018
Objavljeno na:
Slika autor/izvor:
Telegram.hr
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Kako je Putin više puta pokazao da se njega ne može tako jednostavno prevariti i kako je odbio bezrezervno prihvaćati rješenja koja su zapadni lideri donosili bez sudjelovanja Rusije, on je u sve većoj mjeri percipiran kao smetnja ostvarivanju zapadnih zamisli o optimalnom dizajnu međunarodnih odnosa. Pretjerana cijena održavanja sadašnje vanjskopolitičke pozicije Rusije trebala bi biti plaćena nemogućnošću ispunjenja brojnih unutrašnjepolitičkih obećanja koja je Putin dao. Da sve to ne bi dovelo do demontaže njegove vlasti, Putin će se morati osloniti na konzervativne antizapadnjačke snage i na prokušane oblike autoritarne vlasti

 

Nakon krajnje suzdržane reakcije Zapada na Putinov impresivni izborni uspjeh i poslije na brzinu sklepane američko-britansko-europske solidarnosti protiv Rusije u povodu incidenta u Salisburyju, bilo je jasno da novi-stari ruski predsjednik neće imati ni trenutak predaha. Ponižavajući tretman Rusije, koji se pokazao potpunim ignoriranjem njezina pozivanja na poštivanje međunarodnog prava, nastavio se optužbama protiv nje da je, zajedno s Asadovim režimom, suodgovorna za navodnu upotrebu bojnog otrova u Dumi premda u trenucima njihova izricanja nije bilo dokaza za te optužbe.

Združene američko-britansko-francuske snage napale su Siriju pokazujući time da se protiv ruskog veta u Vijeću sigurnosti, kojim bi moglo biti spriječeno donošenje odgovarajuće rezolucije protiv Asada, ne namjeravaju boriti pravnim sredstvima. Da međunarodno pravo, istina i diplomatske finese više nisu okviri unutar kojih će se Zapad ophoditi s Rusijom, sasvim je jasno i ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu. U razgovoru za agenciju Rusija Lavrov je, opisujući ponašanje Zapada, rekao i ovo:

“O čemu oni govore? Govore da žele dobre odnose s Rusijom no, da bi se to postiglo, Rusija mora priznati sve svoje grijehe i sve svoje pogreške. To znači da oni polaze od svoje nepogrešivosti i od toga da je za sve što se sad događa kriva isključivo Rusija koja se inati i istupa kao revizionistička država koja revidira suvremeni svjetski poredak. Pritom svjetskim poretkom oni uopće ne smatraju Povelju UN, nego to što im se čini nužnim da bi pokušali očuvati svoj dominaciju.”

PONIŽAVAJUĆI POLOŽAJ NA MEĐUNARODNOJ SCENI

O ponižavajućem položaju na međunarodnoj sceni zasigurno govori i to što se nedokazane britanske optužbe protiv Rusije ne propituju i temeljem njih se odmah djeluje. S druge strane, ruske su službe pružile indicije prema kojima su u insceniranje navodne upotrebe bojnog otrova u Dumi bili upleteni Britanci, ali se o tome uopće ne raspravlja jer je po samorazumijevanju sasvim nemoguće da Britanija, stalna članica Vijeća sigurnosti, bude umiješana u takvu aferu.

O Rusiji se pritom raspravlja kao da ona nije stalna članica Vijeća sigurnosti. O odnosu članica G7 – u čijem članstvu je, kad se taj neformalni klub zvao G8, bila i Rusija prije aneksije Krima – prema Rusiji govori izjava s netom održanog ministarskog sastanka. Premda bez podrške ikakvih javno prezentiranih dokaza, ponovljena je osuda ruskog trovanja oca i kćeri Skripalj u Salisburyju. Što se tiče Sirije, priznaje se da je Rusija relevantan čimbenik, ali se ona tretira samo kao remetilački faktor jer odbija provoditi zamisao Zapada o nužnom uklanjaju Asadas vlasti.

Ministri su bili jednodušni u osudi neprihvatljivog ruskog nepoštivanja međunarodnog prava i u tome da će i dalje pratiti „zloćudno ponašanje Rusije u svim njegovim manifestacijama“. Pritom američko-britansko-francuski napad na Siriju bez objave rata i neskrivanu namjeru da nasilnim putem mijenjaju legalno izabrani režim međunarodno priznate države – što je sve suprotno međunarodnom pravu – smatraju savršeno normalnim ponašanjem. Očito, za vodeće zapadne države Rusija je unaprijed definirana kao neprijatelj o čijim se argumentima na razgovara.

PAD DIONICA ZBOG NOVIH EKONOMSKIH SANKCIJA

U međuvremenu aktiviran je novi val američkih ekonomskih sankcija protiv Rusije. Neposredni rezultat primjene tih sankcija je pad dionica RUSAL-a, najveće ruske kompanije za proizvodnju aluminija, za 50 posto tijekom samo jednog dana trgovanja na Hongkonškoj burzi. Na crni ponedjeljak 23. travnja za samo tri sata indeks vrijednosti 46 najvećih ruskih kompanija pao je na Moskovskoj burzi za 9,31 posto. Tijekom ista tri sata indeks cijene vrijednosnih papira u dolarima pao je za 10,55 posto.

Vrijednost dionica dviju najvećih ruskih državnih banaka isto je tako ozbiljno pala: Sberbank je izgubio 12,31 posto vrijednosti, a Vnještorgbank 10,7 posto. Udar nije zaobišao ni vodeće ruske energetske kompanije. Dionice Gazproma izgubile su 6,35 posto vrijednosti, a dionice Rosnjefta 8,2 posto. Osim Germana Grefa, predsjednika Sberbanka, čelni ljudi ostalih ovdje spomenutih kompanija nalaze se na popisu osoba protiv kojih se primjenjuju američke sankcije. Vlasnik RUSAL-a i najbogatiji među njima, Oleg Deripaska, ujedno je i najveći gubitnik.

Američkim je kompanijama naređeno da više ne smiju poslovati s njegovim kompanijama, a nije isključeno da Amerikanci primijene sankcije i protiv neameričkih kompanija koje surađuju s njim. Američki investitori ne smiju imati udjele u Deripaskinim kompanijama pa je počela rasprodaja njihovih dionica. Zbog obustave isporuka ruskog aluminija na američko tržište cijena tog metala je već porasla i vjerojatno je da će rasti i dalje. Dok će njegovi konkurenti ostvarivati povećanu zaradu, Deripaska će gubiti.

KRITIČARI KAŽU DA DRŽAVA NE BI TREBALA POMAGATI OLIGARSIMA

Premda predstavnici Rusije ukazuju na to da su američke odluke suprotne Povelji UN-a i pravilima Svjetske trgovinske organizacije i premda najavljuju protumjere, jasno je da Rusija ne može učinkovito odgovoriti. Samoobmanjujuće najave ekonomske samoodrživosti ne mogu proći iskustvenu provjeru. Pokusni rad ruske verzije najsuvremenije turbine za plinske termoelektrane doživio je krah jer se prototip turbine raspao, a rok za uvođenje u serijsku proizvodnju odgođen je. Domaći kritičari ruskih prilika nisu propustili da u povodu tog neuspjeha ne naglase da je u ruskim državnim kompanijama zaduženim za taj projekt zaposlena gomila previše plaćenih političara i šefova dok u odgovarajućem pogonu Siemensa – koji uspješno proizvodi takve turbine kakve bi i Rusi htjeli proizvoditi – rade samo visokokvalificirani inženjeri. Vlada Ruske Federacije najavila je organiziranu pomoć kompanijama koje su pogođene američkim sankcijama jer one zapošljavaju desetke tisuća radnika.

To se osobito odnosi na RUSAL koji bi, bez urgentne pomoći države, morao bankrotirati. Te namjere vlade nerijetko nailaze na kritike. Kritičari smatraju da država ne bi trebala pomagati oligarsima koji ni na koji način nisu pomogli državi. Premda je porezno opterećenje u Velikoj Britaniji i u Americi veće nego u Rusiji, oni svoj novac ipak radije drže ondje nego na računima domaćih banaka. Krijući se iza off shore kompanija registriranih kao da su vlasnici velikih ruskih kompanija, oni neprestano izvlače novac iz Rusije.

Nakon najave da će američke sankcije biti personalizirane, primijećen je povratak novca u Rusiju. Ali jednako brzo kako se tih 8 milijardi dolara vratilo u Rusiju, gotovo cjelokupan taj iznos je tijekom veljače završio na privatnim računima ruskih oligarha u inozemstvu. Zbog tog bijega kapitala devizne zalihe ruskih banaka iznosit će tek 8-10 milijardni dolara dok su 2017. godine iznosila 23 milijarde. Time će opseg njihovih financijskih operacija na domaćem tržištu biti bitno smanjen.

RADIKALNE PROMJENE CJELOKUPNE RUSKE POLITIKE

Neki komentatori otvoreno postavljaju pitanje o tome nisu li ti oligarsi, zapravo, u dosluhu sa stranim silama. Umjesto da država pomaže posrnulim oligarsima, trebala bi nacionalizirati njihove kompanije. U tim okolnostima državna pomoć bila bi razumljiva i poželjna, tvrde Putinovi kritičari. Navedene okolnosti navode antiliberalne kritičare Putinove politike na zaključak da je nužno odbaciti i posljednje tračke iluzije da su Amerika i Zapad prijatelji Rusije te da se treba okrenuti vlastitim modelima organizacije države i ekonomije ne trudeći se slijediti zapadne uzore.

Imajući pred sobom primjere ponašanja zapadnih lidera koji im daju za pravo u njihovoj ocjeni da je Zapad objavio rat Rusiji, oni predlažu radikalne promjene cjelokupne ruske politike, pogotovo ekonomske. Polazeći od takvih stajališta, predsjednik Saveza poduzetnika i iznajmljivača Rusije Andrej Bunič konstatira da “Amerikanci uvode sankcije prije svega zbog komercijalnih razloga – tako im se hoće. To znači da čak ni putem ustupaka Rusija ne može oslabiti pritisak sankcija. Nejasno je u čemu bi ona morala popustiti, i gdje, da bi SAD zaustavile eskalaciju.”

OSLANJANJE NA PROKUŠANE OBLIKE AUTORITARNE VLASTI

Sve to u potpunosti potvrđuje predviđanja da će Zapad, jačajući ekonomske sankcije i namećući utrku u naoružanju, prema današnjoj Rusiji pokušati primijeniti scenarij koji je osamdesetih godina prošlog stoljeća primijenjen protiv Sovjetskog Saveza. Rezultat je bio raspad te nekadašnje supersile. Za razliku od sovjetskog predsjednika Gorbačova čija je vladavina obilježena neuspješnom demokratizacijom, neuspješnim restrukturiranjem ekonomije, raspadom države i gubitkom vlasti, Putin ima izborni legitimitet i nedvojbene zasluge u izvlačenju Rusije iz kaosa devedesetih. Prema Gorbačovu zapadni su lideri iskazivali ceremonijalno uvažavanje i usput ga bestidno varali.

Kako je Putin više puta pokazao da se njega ne može tako jednostavno prevariti i kako je odbio bezrezervno prihvaćati rješenja koja su zapadni lideri donosili bez sudjelovanja Rusije, on je u sve većoj mjeri percipiran kao smetnja ostvarivanju zapadnih zamisli o optimalnom dizajnu međunarodnih odnosa. Pretjerana cijena održavanja sadašnje vanjskopolitičke pozicije Rusije trebala bi biti plaćena nemogućnošću ispunjenja brojnih unutrašnjepolitičkih obećanja koja je Putin dao.

Da sve to ne bi dovelo do demontaže njegove vlasti, Putin će se morati osloniti na konzervativne antizapadnjačke snage i na prokušane oblike autoritarne vlasti. Ako umjesto na intenziviranju svih vrsta veza s Rusijom Zapad i dalje bude inzistirao na njezinoj izolaciji, doista će dobiti onakvu Rusiju kakvom je danas prikazuje za potrebe opravdavanja propagandnog rata protiv nje. Bojim se da to ni za Rusiju ni za Zapad neće biti dobro.

       
       


 

..
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


19.03.1984  Odobašić Danijel
19.03.1971  Boras Mandić Marko
19.03.1971  Krmpotić Goran
19.03.1969  Krnić Josip
19.03.1961  Špančić Damir
19.03.1960  Rešetar Damir
19.03.1960  Roštan Mladen
19.03.1958  Kozlica Ivan
19.03.1954  Šuman Vjera
19.03.1924  Rušec Josip