savjest KOLUMNE

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?kolumna=1197  https://twitter.com/savjest_com?kolumna=1197  https://www.youtube.com/user/savjestcom?kolumna=1197  http://savjest.com/savjest_rss.php?kolumna=1197

Autor:

../kolumne/kolumne_autor.php?autor=3011&goranko-fizulic

Fižulić Goranko
Datum:
24.04.2018
Objavljeno na:
Slika autor/izvor:
Telegram.hr
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Hrvatski dobavljači, privatni kreditori i manjinski dioničari društava u sastavu koncerna morat će na kraju skupiti hrabrost i tužiti državu zbog štete koju su pretrpjeli zbog neprovođenja stečajnih postupaka sukladno važećem Stečajnom zakonu. Stečaj Jamnice, uz poništenje jamstava vlasnicima obveznica i bankama, donio bi manjinskim dioničarima barem dvjesto milijuna eura, Adrisu 130, a Francku pedeset milijuna eura. Prema nacrtu nagodbe manjinskim dioničarima neće pripasti ništa, a Franck i Adris dobit će tek malo više od toga.

 

Ante Ramljak, tadašnji izvanredni povjerenik, razgovarao je 11. svibnja 2017. s Mislavom Bagom za Dnevnik Nove TV. U podugačkom razgovoru između ostalog je naglasio: “Morate shvatiti jednu stvar – za dvanaest mjeseci Agrokor kao grupa, sada kako izgleda, neće postojati. Agrokor Holding neće postojati. Postojat će Konzum, Mercator, Ledo, Jamnica, Zvijezda, PIK Vrbovec, itd. u vlasništvu nekog drugog”.

Mjesec dana kasnije u velikom intervjuu za Jutarnji list Ramljak je dodatno argumentirao razloge zbog kojih Agrokor treba raskomadati. Bivši izvanredni povjerenik tada je rekao da se “više ne smije dozvoliti da jedna kompanija naraste do veličine koja može ugroziti ekonomiju cijele države” te da je “naš zadatak smanjiti sistemski rizik, a za to je nužno rasformirati grupu“. Kako bi čitatelji lakše shvatili sve opasnosti postojanja ovakvog koncerna na kraju je poentirao usporedbom s Francuskom koja ni onako velika “nema toliko obrađenih hektara pod krovom jednog vlasnika”.

SAD JE, IPAK, NA STOLU SAMO PRIJELOG CJELOVITOG KONCERNA

Plan rastavljanja Agrokora na sastavne dijelove javno je podržala i Martina Dalić. “Po mojoj procjeni Agrokor će biti sustav koji neće postojati u današnjem obliku kao konglomerat i koncern. Očekujem da kroz proces reorganizacije hrvatsko gospodarstvo postane bogatije za niz tvrtki koje su efikasnije, koje zapošljavaju i imaju perspektivu rasta”, izjavila je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva 10. srpnja 2017. u Dubrovniku.

Jedini disonantni glas u općoj suglasnosti oko završetka povijesti koncerna bio je onaj Thomasa A. Wagnera, suosnivača američkog fonda Knighthead Capital Management. Gospodin Wagner dao je 16. lipnja 2017. veliki intervju za Večernji list u kojem je posebno istaknuo svoje oduševljenje koncernom kao takvim. “Smatramo da je Agrokor fantastična kompanija koja će najviše vrijednosti zadržati ako se održe na okupu njezine ključne sastavnice” bila je najvažnija rečenica, pokazalo se kasnije, koja je tada stigla elektronskom poštom iz New Yorka u Zagreb.

Iako je premijer Andrej Plenković još krajem listopada 2017. rekao da “ne treba prejudicirati stav” i da treba još vidjeti “hoće li buduće funkcioniranje kompanije biti cjelovito ili parcijalno”, sada je na stolu samo prijedlog očuvanja cjelovitog koncerna, a za čije se očuvanje jedino Wagner javno založio još u lipnju prošle godine. U međuvremenu su tu varijantu prihvatile i dvije ruske banke, a ostali, uz izuzetak Zagrebačke banke, ionako samo statiraju.

ODNOS RUSKIH BANKARA I TREĆERAZREDNIH AMERIČKIH FONDOVA

“Novi Agrokor” kao cjelina potreban je onima koji mogu sami, daleko od očiju ljubopitljive i znatiželjne javnosti, kontrolirati sljedeća dva koraka pretvaranja tražbina u novac. Ta promjena agregatnog stanja potraživanja, najprije za velike dečke u roll-up kredite, zatim za sitnu boraniju u otpise i udjele u novom koncernu i na kraju, opet samo za velike dečke u keš, ne trpi previše svjedoka.

Američki trećerazredni fondovi visokorizičnog kapitala nisu nikada bili, a nisu ni danas previše opterećeni geopolitičkim odnosima i političkim posljedicama svojih izlaznih strategija. Wagner i prijatelji prepustit će kremaljskim bankarima svu kontrolu nad koncernom i njegovom kasnijom razgradnjom jer to je za njih najsigurniji i najbrži način keširanja vlastitih otvorenih pozicija. Njihov nesebičan trud u prvom činu Agrokorove drame bio je dovoljno plodonosan te naredna dva mogu biti prepuštena ruskim bankarima, prvenstveno kako bi se izbjegle sudske tužbe i suvišni troškovi takvih nepotrebnih gnjavaža.

Ako se nagodba odigra po predloženim elementima konačan epilog opet će biti razgradnja koncerna, samo ne na transparentan i za sve vjerovnike pravičan način. Kao što je nekolicina izabranih uzurpirala cijeli dosadašnji proces odlučivanja o plaćanju starih tražbina, gomilanju savjetnika i kreiranju nagodbe tako će i prodaja Jamnice, Leda, Zvijezde, Belja, PIK Vrbovca, Vupika, Tiska i ostalih sastavnica koncerna biti organizirana u skladu s najboljom praksom Ruske Federacije i pod budnom paskom nadležnih tijela Kraljevine Nizozemske. Budući da je i novi Agrokor privatna kompanija, ali ovaj put u većinskom vlasništvu stranaca i registrirana u trećoj zemlji, vlasti Republike Hrvatske imat će neoborivi alibi pred optužbama zbog svog nečinjenja.

ISTO BI SE DOGODILO DA SE DRŽAVA SUZDRŽALA OD INTERVENCIJE

Negdje na kraju kompliciranog i dugotrajnog puta punog posredničkih zasjeda Jamnica će ipak postati dio Coca Cole ili Nestlea. Taj sretan događaj mogao se svečano proslaviti i prošle godine da se Vlada suzdržala od državne intervencije i prepustila Trgovačkom sudu u Zagrebu da odradi svoj posao. Svaki, nasumice izabrani stečajni upravitelj, poništio bi jamstva koja je Jamnica izdala bez protučinidbe u korist većinskog vlasnika i prodao na javnoj dražbi kompaniju sa šesto milijuna kuna duga za šesto milijuna eura.

Ovaj scenarij išao bi u korist izravnih vjerovnika Jamnice i njenih manjinskih dioničara, te Adrisa i Francka kao kreditora Agrokora jer posjeduju založna prava nad dionicama Jamnice odnosno Roto Dinamica, društva koje je u stopostotnom vlasništvu Jamnice. Najveći gubitnici u stečaju Jamnice bili bi vlasnici obveznica te dvije ruske i četiri zapadne banke koje bi bile prisiljene parničnim putem osporiti odluku o poništenju jamstva te naplatiti svoja potraživanja isključivo od svog dužnika, većinskog vlasnika Jamnice, Agrokora d.d.

POSLJEDICE MOGUĆEG STEČAJNOG POSTUPKA NAD OSTALIMA

Kad su savjetnici Thomasa Wagnera i ostalih roll-up kreditora došli do istog zaključka pokrenuli su ugovaranje dodatnih mehanizama zaštite svojih potraživanja. Zbog toga je Ante Ramljak potpisao osam anexa Ugovora o najstarijem kreditu sklopljenog 8. lipnja prošle godine, od kojih su za vjerovnike i manjinske dioničare Jamnice najvažnija tri. Anexom od 1. rujna 2017. Jamnica je založila sve svoje nekretnine, a onim od 15. rujna 2017. i sve svoje žigove.

Tada su svoje žigove u korist roll-up kreditora založili i Konzum i Ledo. Naknadno, kad ih je već krenulo, ove tri kompanije potpisale su 22. 11. 2017. još jedan Ugovor o zasnivanju založnog prava na žigovima kao anex Ugovoru o najstarijem kreditu. Ovaj put to je učinilo još dvanaest direktora ostalih većih kompanija iz sastava hrvatskog dijela koncerna. Ukoliko u srpnju ne dođe do nagodbe stečajni upravitelj Jamnice ipak bi mogao testirati pravnu osnovanost založnih prava Wagnera i društva. Naime, bez obzira na umotvorinu nazvanu „paralelni dug“ Jamnica jedva da je i koristila sredstva iz roll-up kredita, a zbog njega je založila sve svoje nekretnine i robne žigove.

Isti ili sličan scenarij može se primijeniti i na posljedice mogućeg stečajnog postupka nad ostalim prehrambeno-prerađivačkim kompanijama. Jamstva bi bila poništena, dobitnici bi bili izravni vjerovnici i manjinski dioničari, uključivši i mirovinske fondove, a gubitnici Wagner i prijatelji, četiri zapadne i dvije ruske banke te privilegirana grupa dobavljača Konzuma.

KAKO BI SE STEČAJ JAMNICE ODRAZIO NA SUDIONIKE OVOG PROCESA

Ozbiljni vjerovnici koncerna odavno su izračunali što za njih znači stečaj pojedinih kompanija iz sastava koncerna, a što donosi prijedlog nacrta nagodbe kreiran u New Yorku i Londonu uz nekoliko amandmana iz Moskve. Ako na kraju taj nacrt stvarno bude pretvoren u nagodbu to će biti ne samo potpuni poraz elementarnih načela insolvencijskog prava, nego i školski primjer pogodovanja uskoj grupi vjerovnika i njihovih savjetnika koji su iskoristili državnu intervenciju za svoje parcijalne ciljeve. Banski dvori moraju biti svjesni da će na kraju poveliki račun za nepravičnost i netransparentnost postupka stići upravo na njihovu adresu.

Hrvatski dobavljači, privatni kreditori i manjinski dioničari društava u sastavu koncerna morat će na kraju skupiti hrabrost i tužiti državu zbog štete koju su pretrpjeli zbog neprovođenja stečajnih postupaka sukladno važećem Stečajnom zakonu. Stečaj Jamnice, uz poništenje jamstava vlasnicima obveznica i bankama, donio bi manjinskim dioničarima barem dvjesto milijuna eura, Adrisu 130, a Francku pedeset milijuna eura.

Prema nacrtu nagodbe manjinskim dioničarima neće pripasti ništa, a Franck i Adris dobit će tek malo više od toga. Bilo bi zgodno kad bi svoje računice javno objavili mirovinski fondovi, HBOR, HPB, HEP, Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, Zagrebački holding, Grad Zagreb i ostali koje država u ovom slučaju nije voljela. Ne moramo se bojati, to se neće dogoditi pa možemo i dalje uživati u genijalnosti nacrta nagodbe i onih koji su je osmislili.

       
       


 

..
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


21.10.1969  Skenžić Staša
21.10.1960  Teri Željko
21.10.1957  Husnjak Vladimir
21.10.1956  Knego Andro
21.10.1954  Lice Stjepan
21.10.1948  Grom Pavao
21.10.1944  Lui Olga