savjest KOLUMNE

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?kolumna=1198&ova-jedina-zemlja-sjecanje-na-rudija-supeka-i-jos-ponesto=  https://twitter.com/savjest_com?kolumna=1198&ova-jedina-zemlja-sjecanje-na-rudija-supeka-i-jos-ponesto=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?kolumna=1198&ova-jedina-zemlja-sjecanje-na-rudija-supeka-i-jos-ponesto=  http://savjest.com/savjest_rss.php?kolumna=1198&ova-jedina-zemlja-sjecanje-na-rudija-supeka-i-jos-ponesto=

Autor:

../kolumne/kolumne_autor.php?autor=6222&borislav-vuckovic

Vučković Borislav
Datum:
24.04.2018
Objavljeno na:
Slika autor/izvor:
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Hrvatska je pri europskom, ako ne i svjetskom vrhu, po broju ministarstava. Imamo ih slovom i brojkom 20. I to na nešto više od 4 milijuna stanovnika. Nepotrebno, naravno. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike jedno je od njih. I meni najčudnije. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike lisica je u kokošinjcu.

Na čelu mu je dr. Tomislav Čorić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava. Dobar ekonomist – financijaš i političar dr. Ćorić brinuo se svojedobno i za financije Hrvatske demokratske zajednice. Čovjek je, dakle, multisposoban, što i nije čudno jer je iz doline Neretve, odakle trenutačno dolaze najsposobniji kadrovi novije hrvatske političke scene.

Ali nije mu lako.

Brinuti se za financije najveće stranke bio je odgovoran i iznimno osjetljiv posao. Znoje se oko toga i danas mnogi Ćorićevi prethodnici. Sjetite se samo kako je Jarnjak ”fuflao” kad su ga pitali gdje je stranačka lova. Ali uredno je i bez afera to dr. Ćorić odradio.

Upravljati hrvatskim mirovinskim sustavom još je složenije. Teško da se može mirno spavati u zemlji u kojoj broj umirovljenika nadmašuje broj uposlenih, sve pršti od povlaštenih mirovina, a o stupovima da ne govorimo. Ali i u tom području je dr. Ćorić vrlo vješto kormilario. I tako je doplovio da Ministrstva zaštite okoliša i energetike. E, ako i iz toga Ministarstva izađe neokrznut, valja mu odati najveće priznanje.

Brinuti se za financije najveće stranke bio je odgovoran i iznimno osjetljiv posao. Znoje se oko toga i danas mnogi Ćorićevi prethodnici. Sjetite se samo kako je Jarnjak ”fuflao” kad su ga pitali gdje je stranačka lova. Ali uredno je i bez afera to dr. Ćorić odradio

Ministarsvo zaštite okoliša i energetike svojevrsni je oksimoron, drveno željezo, pametna glupost.

Jedan odjel tog Ministarstva rješava zagađenje mora, a drugi odjel tog istog Ministrastva rješava LNG terminal. Soba X rješava Omblu, soba Y zaštitu rijeka ponornica. Department A je zadužen za Peruču, Đale i Zakučac, a Department B za ribolov i bistrinu rijeke Cetine.

Boli glava.

A naš vrli ministar sve to dobije na stol i mora Plenkoviću podnijeti suvislo izvješće. Nije lako. A kad zastupnik Bulj ispali svoje eko-plotune o čistoći hrvatske prirode i čistoći prirodne Hrvatske, vrag je odnio šalu. A što ako je Zemlja ravna ploča? Gdje će biti golf igrališta?

Ožujak, travanj i svibanj su vrlo insprativni mjeseci u godini. Ujedinjeni narodi sve su spomen-dane vezane uz ekološke teme strpali, manje-više, u ta tri mjeseca. U proljeće na sjevernoj, a u jesen na južnoj polutki  majčica Zemlja obilno nam daruje sebe, a da mi ništa ne uzvraćamo. Zato su, valjda, ti dani tako i posloženi.

Imamo Dane šuma i voda u ožujku, Dan planeta Zemlje 22. travnja, Dan migracije ptica, Dan pčela, Dan biološke raznovrsnosti u svibnju. Sve imamo, deklaracije imamo, ali bar dio toga primijeniti u Hrvatskoj je gotovo nemoguće. Danas.

Godine 1973. u nas je u izdanju zagrebačkog ”Naprijeda” objavljena prva ozbiljna knjiga o ekologiji. Napisao ju je Rudi Supek. Zove se ”Ova jedina Zemlja”. I danas bih svakom tko hoće reći nešto suvislo o okolišu toplo preporučio tu izvanrednu knjigu.

Gotovo sam siguran da mnogi naši vrli zastupnici i zelene kvazi-udruge koje blebeću o zaštiti okoliša za nju nisu ni čuli, a kamoli je pročitalli.

Prije četiri i pol desetljeća ugledni filozof, sociolog i psiholog prvi je na ovim prostorima sustavno objelodanio i objedinio ekološke probleme.

Hoće li se čovječanstvo moći održati u uvjetima sve veće industrijalizacije ili će doživjeti katastrofu? Osvrće se Rudi Supek na Ujedinjene narode i tada donesene deklaracije, osobito onu iz Stockholma 1972., koje su i danas, nažalost, aktualne.

Godine 1973. u nas je u izdanju zagrebačkog ”Naprijeda” objavljena prva ozbiljna knjiga o ekologiji. Napisao ju je Rudi Supek. Zove se ”Ova jedina Zemlja”. I danas bih svakom tko hoće reći nešto suvislo o okolišu toplo preporučio tu izvanrednu knjigu

Jugoslavenski režim nije volio Rudija Supeka, kao ni brata mu Ivana, dvije godine mlađeg. Slobodomislećem Rudiju zamjeran je časopis Praxis i svjetski ugledna Korčulanska ljetna škola.

Nije bio omiljen ni u vrijeme Tuđmana, premda je među prvima osamdesetih upozoravao na događanja naroda u Srbiji i to otvoreno zvao nacizmom.

S nacizmom i fašizmom nije koketirao jer je i sam bio u Drugom svjetskom ratu u francuskom Pokretu otpora i zatočen u logoru Buchenwald.

Ne bi Rudija Supeka, uvjerenog antifašistu, ali nikad člana Partije, voljeli ni ovi danas koji relativiziraju Dan pobjede, dijele se u Jasenovcu, a pokrovitelji su Bleiburga. U to možemo biti sigurni.

Ali vratimo se mi njegovoj vjerojatno najpoznatijoj knjizi ”Ova jedina zemlja”. Ima i tu razlog zašto knjiga nije popularna. Zagovara socijalističku ekonomiju kao najefikasniju u zaštiti okoliša. Održiva raspodjela umjesto bezgraničnog rasta. Zvuči poznato?

       
       


 

..
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


19.03.1984  Odobašić Danijel
19.03.1971  Boras Mandić Marko
19.03.1971  Krmpotić Goran
19.03.1969  Krnić Josip
19.03.1961  Špančić Damir
19.03.1960  Rešetar Damir
19.03.1960  Roštan Mladen
19.03.1958  Kozlica Ivan
19.03.1954  Šuman Vjera
19.03.1924  Rušec Josip