Letica Slaven

26.04.2011

Velečasni Zlatko Sudac

Tweet

 

Te velike ekonomske nevolje pogodile su i zemlje koje su imale visoki BDP i zemlje u kojima je on duže od desetljeća brzo rastao, uz prosječnu stopu veću od 4, 5, pa i 8 posto. Cinični i zluradi Englezi te su ekonomski teško ranjene zemlje nazvali zemljama-svinjama: PIIIGS – Portugal, Irska, Island, Italija, Grčka i Španjolska. Inače, izumitelj BDP-a američki je ekonomist ruskoga (židovskoga) podrijetla Simon Smith Kuznets (1901. – 1985.). Pokazatelje je osmislio davne 1934. godine, a nobelovu je nagradu za taj izum dobio tek 1971. Kao što je bio znanstveno i statističko dijete Velike depresije, čini se da BDP-u silnu, neupitnu, svjetsku slavu i opsesivnu uporabu dovode u pitanje sadašnja svjetska financijska kriza, velika recesija i europska dužnička kriza. Ekonomske bi krize (i ratovi: rad na izumu budućeg BDP-a počeo je u SAD-u nakon Prvoga svjetskog rata, jer su ekonomisti i političari bili frustrirani okolnošću što dotadašnje statistike nisu omogućavale mjerenje i praćenje "ritma razvoja") mogle tako još jednom postati majkama, ili barem maćehama, statistike. Iako su se kritike BDP-a kao općeg mjerila rasta i razvoja javljale i ranije, okolnost što su u posljednje doba protiv njega žestoko istupila dva nobelovca nove generacije -  Joseph E. Stiglitz i Amartya Sen – doista je ugrozila njegov kraljevski statistički status u doista nepreglednom zviježđu različitih razvojnih pokazatelja, mjerila i indeksa. Upravo njih dvojicu i francuskog profesora Jean-Paul Fitoussija (Institut d'Etudes Politiques de Paris) angažirao je, početkom 2008. godine, francuski predsjednik Nicholas Sarkozy da predsjedavaju posebnom komisijom, koje je svrha istražiti i ocijeniti prednosti i nedostatke BDP-a kao mjerila ekonomske učinkovitosti i društvenog napretka. Vrijedna je Komisija publicirala opsežan izvještaj od 392 stranice pod naslovom "Mjerenje ekonomskog učinka i društvenog napretka" te pregršt radnih dokumenata (dostupni su na: http://www.stiglitz-sen-fitoussi.fr/en/documents.htm) nastalih tijekom dvogodišnjeg rada. Najkraće sažet, zaključak je Komisije da BDP doista nije zadovoljavajuće mjerilo i pokazatelj ekonomskog zdravlja i napretka nacionalne ekonomije i društva.

 

 

Opsesivna potreba suvremenog čovjeka i čovječanstva da baš sve mjere, rangiraju, ocjenjuju, standardiziraju, normiraju i klasificiraju – kvalitetu života, zdravlje nacije, ljudski razvoj, nacionalnu sreću i nesreću, tržišnu potražnju i potrošnju, vrijednost dionica, kulturni kapital, znanstvenu produktivnost (pojedinaca, skupina i nacija), popularnost, čitanost i gledanost, ljepotu i sve što nekome padne na pamet – mogla bi se slomiti na jednom, naizgled trivijalnom, ekonomskom pokazatelju (BDP-u) o kojem već desetljećima ozbiljno raspravljaju šefovi država, znanstvenici i novinari, često bez pravog razumijevanja njegove srži i sadržaja. Ne rade BDP-u o glavi samo Sarkozy i Francuzi. Prije otprilike dvije godine najmoćnije međunarodne financijske, razvojne i političke organizacije, predvođene Svjetskom bankom, Europskom komisijom (čitaj: vladom!), Afričkom razvojnom bankom i OECD-om pokrenule su također projekt intelektualne i statističke potrage za nekim složenim pokazateljem, koji bi bolje od BDP-a mjerio ekonomski i društveni razvitak. Za šefa globalnog projekta "Mjerenje napretka društava" (Measuring the Progress of Societies) imenovan je talijanski ekonomist i statističar, dugogodišnji glavni statističar OECD-a Enrico Giovannini, koji je još 2004. godine, u ime OECD-a u Palermu organizirao raspravu na temu "Statistika, znanje i politike". Bilo kako bilo, činjenica je da znaci i odjeci te velike, svjetske sumnje u vrhovnu statističku vrijednost BDP-a još uvijek nisu stigli do Lijepe naše, pa mi se učinilo zgodnim da u ovom "zabačenom" virtualnom kutku mog čitatelja upoznam sa skorom detronacijom hrvatskim znanstvenicima, političarima i novinarima omiljenog pokazatelja. Onako usput, ali ne bez veze, dužan sam kazati da je jedan moj odavno preminuli kolega i prijatelj, prof. dr. Ivo Vinski, cijeli svoj profesionalni život sumnjao u vrijednost BDP-a kao univerzalnog mjerila ekonomskog i društvenog razvoja. Cijeli je profesionalni život, stoga, posvetio mjerenju nacionalnog bogatstva, prema metodologiji koju je sa sobom ponio na Onaj svijet. Ovim putem, dakle, poručujem Ivi Vinskom i njegovim rijetkim štovateljima. Dragi Ivo: BDP-e će uskoro počivati u miru statističke i političke povijesti!