Za vrijeme nedavnog susreta predsjednika HSLS-a Darinka Kosora i njegovih suradnika s građanima u Zelini postavljeno je i sljedeće pitanje:

«Sadašnja Vlada najavljuje da će obrtnicima koji su u blokadi zbog poreznog duga od 5000 kuna oprostiti dug kako bi mogli biti deblokirani i kako bi mogli nastaviti poslovanje. Nešto slično je napravila i Račanova koalicijska vlada. Kakva je to poruka za nas koji smo i tada i sada uredno podmirivali svoje porezne obveze?»

Mislim da je odgovor jednostavan. Svim poreznim obveznicima iz te kategorije treba linearno smanjiti iznos poreza za 5000 kuna. Time bi svi bili stavljeni u isti položaj, odnosno, vlast bi se jednako odnosila prema svima. To bi bilo pravedno i razumno. Dakako, opravdano je zapitati se je li realno očekivati od sadašnje vladajuće garniture da napravi išta razumno i pravedno s obzirom na to što su sve nepošteno, neodgovorno i nerazumno učinili.

Da je politika vlasti bila razumna, ne bi tolike tisuće obrtnika prestale poslovati. Pritiskale su ih prevelike obveze prema državi i neplaćanje obavljenih usluga ili isporučenih roba.

Da je vlast bila odgovorna, odustala bi od naplaćivanja akontacije poreza na dobit u kriznim okolnostima, koje su jasno ukazivale na to da će osim banaka malo tko ostvariti dobit. Takav potez zasigurno bi smanjio broj onih koji su postali dužnici državi, kao i broj onih koji su odlučili obustaviti poslovanje.

Važan uzrok nemogućnosti pravodobnog izvršavanja poreznih obveza je i nelikvidnost. Ukoliko se dogodi da veliki kupac ne plaća svoje račune, a država od obrtnika ili malog poduzetnika koji su posao obavili i ispostavili račun želi naplatiti PDV, jasno je kako je došlo do brojnih blokada. Nelikvidnost je uzrok nestanka brojnih obrtnika i kompanija. Država se prema tom problemu ponaša kao nezainteresirani promatrač. Ako bi država bila u većoj mjeri motivirana za pravodobno plaćanje i za iskorjenjivanje nelikvidosti, odlučila bi se za to da se PDV plaća ne trenutkom ispostave računa, nego trenutkom plaćanja tog računa. Tako bi država kao vjerovnik pomogla isporučiteljima roba i usluga da naprave učinkovitiji pritisak na dužnike. Treba pritom znati da mnogi od tih dužnika namjerno ne plaćaju račune, jer im se uz neučinkovito pravosuđe u korumpiranu vlast to više isplati nego poslovati pošteno.

Poštena vlast zakone jednako primjenjuje na sve. Vlast u Hrvatskoj očito je nepoštena, jer dok jednima blokira račune nakon isteka roka za plaćanje poreznog duga od 5000 kuna, drugima omogućuje da godinama ne plaćaju poreze i doprinose u mnogomilijunskim iznosima i da ne podmiruju obveze prema poslovnim partnerima i svojim zaposlenicima. U prvom slučaju postupanje države je zakonito, u drugom nezakonito. Ali postupanje države je u cjelosti nepošteno, jer selektivnom primjenom zakona jedne uništava, a drugima omogućuje da pljačkajući državu, svoje zaposlenike i poslovne partnere ostvaruju nelegalna bogatstva.

Razmjere nepoštenja takve vlasti možda je najlakše pokazati na primjeru radnica «Kamenskog». Poslodavac im godinama nije uplaćivao doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a posljednjih mjeseci ni plaće. Pritom su se sve to vrijeme u tvornici radnice uredno izrađivale odijela za članove Vlade, koja je do kraja ostala nezainteresirana za nezakonitosti i nemoral u poslovanju te kompanije.

Uzrok financijskih blokada, zastoja u investiranju i velikog broja nezaposlenih u Hrvatskoj svakako treba tražiti u prevelikoj državnoj potrošnji. Državni se proračun kroji prema potrebama onih koji novac troše, a ne prema mogućnostima onih koji ga stvaraju. Zbog toga su porezni i neporezni nameti gospodarstvu previsoki.

Odgovorna vlast zauzet će se za smanjivanje državne potrošnje. Da bi bila uvjerljiva, morat će dati vlastiti jasan primjer štednje. Jedan od takvih primjera trebalo bi biti smanjivanje broja ministarstava i drugih tijela državne uprave, smanjivanje broja državnih dužnosnika i kruga onih koji koriste službene automobile, zrakoplove i mobitele.

U Hrvatskoj sve manji broj onih koji posluju u realnom sektoru privrede plaća sve veće poreze za podmirivanje potreba sve većeg broja onih koji ne proizvode ili uopće ne rade. Jedan od uvjeta za promjenu toga stanja je smanjivanje svih poreza na rad i povećanje broja onih koji proizvode nove vrijednosti. Nužan uvjet bilo kakve promjene na bolje je poštena vlast koja će zakone primjenjivati jednako na sve, uključujući i sebe.

Tek tako će biti stvoreni uvjeti za to da Hrvatska postane zemlja u kojoj svatko može pristojno živjeti od rezultata svojega rada. Samo odgovorna vlast može ostvariti taj cilj.

Pokazujući kakve bi poteze odgovorna vlast trebala činiti, HSLS predlaže donošenje zakona kojim bi se poslodavci oslobodili plaćanja poreza i doprinosa tijekom prve godine rada za sve one koji se prvi put zapošljavaju. To je konkretno rješenje za smanjivanje broja nezaposlenih. HSLS će i ubuduće predlagati ne samo pojedinačne mjere kao što je ova, nego i cjelovite politike usmjerene na rješavanje problema koje drugi ili ne znaju riješiti ili se plaše suočiti s njima.