Vratili smo samopouzdanje i vjeru u sebe, podigli prag tolerancije i međusobnog uvažavanja. Zauzimamo se za kulturu dijaloga i poštivanje drugih i drukčijih. Hrvatska više nije ista kao prije dvije godine.
 

Pokrenuli smo Hrvatsku. U prve dvije godine mandata ubrzali smo približavanje Hrvatske Europskoj uniji. U kratkom razdoblju Hrvatska je prešla put od dobivanja avisa, preko dobivanja statusa kandidata za članstvo i usvajanja pregovaračkog okvira, do započinjanja pregovora s Europskom unijom.
 

Poboljšana je ulagačka klima u Hrvatsku i u svrhu daljnjeg poboljšanja i smanjivanja troškova poslovanja nastavljamo s uklanjanjem svih administrativnih barijera. Otvorili smo servis HITRO.HR, servis Vlade Republike Hrvatske za ubrzanu komunikaciju građana i poslovnih subjekata s državnom upravom. Na jednom mjestu građani mogu dobiti sve informacije i obaviti većinu potrebnih radnji za osnivanje trgovačkog društva i otvaranje obrta. Dosad smo u sedam hrvatskih gradova otvorili urede servisa HITRO.HR - u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Vukovaru, Dubrovniku i Gospiću, a kroz servis je u samo nekoliko mjeseci otvoreno gotovo 1000 novih tvrtki.
 

Nastavili smo graditi autoceste. Osim povezivanja s Dalmacijom, odnosno završetka autoceste Zagreb - Split, nastavljamo graditi autocestu prema Dubrovniku. Intenzivno se radi na završetku autoceste Zagreb - Rijeka, a završavamo i dionicu Županja - Lipovac, Rijeka - Rupe. Počeli smo i s gradnjom hrvatskog dijela koridora 5C: Sredanci - Đakovo - Osijek - Beli Manastir, a započinjemo i s gradnjom autoceste od Zagreba prema Sisku.
 

Ovaj mjesec u Komarni kod Kleka otvorili smo radove na Projektu Pelješac, koji obuhvaća gradnju dosad najvećeg mosta u Hrvatskoj - mosta za poluotok Pelješac i pristupnih cesta. Projekta koji bi trebao biti završen 2008. godine. Jedan od prioriteta Vlade je i plinofikacija. Gradnja magistralnog plinovoda od velike je važnosti, zato nakon izgradnje plinovoda do Splita idemo i dalje do Dubrovnika. Gradnju plinovoda pratit će i gradnja lokalne distribucijske mreže
 

Realni rast bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju dosegnuo je razinu od 5,1 posto, što predstavlja najviši realni gospodarski rast u jednom kvartalu od 2002. godine. Industrijska proizvodnja, nakon rasta od 4,7 posto u prvom polugodištu, još je više ubrzala te je u trećem tromjesečju porasla za 5,3 posto. Prvi put nakon samostalnosti Hrvatske izvoz raste brže od uvoza. Pozitivan trend rasta izvoza nastavljen je i u rujnu te je u prvih devet mjeseci izvoz bez brodova porastao za 12,3 posto.
 

Povoljni pokazatelji zabilježeni su u turizmu gdje je produljenje uspješne turističke sezone i na rujan omogućilo daljnje ubrzanje rasta noćenja turista sa sedam posto u prvih osam mjeseci na osam posto u prvih devet mjeseci. Kao potvrda uspješne turističke sezone može se navesti i realni rast trgovine na malo u trećem tromjesečju od 3,3 posto. Prvi put dosad ostvaren je brži rast otvaranja proizvodnih obrta. Dosad su sufinancirane 234 poduzetničke zone u iznosu od oko 150 milijuna kuna. Poduzetnicima su odobrene dvije milijarde kuna jeftinijeg kreditnog novca. Smanjen je proračunski deficit sa 6,3 iz 2003. na 3,2 posto u 2006. godini. Zaustavili smo brzinu rasta vanjskog duga.
 

U Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja nezaposlenosti. Prema podacima Ankete o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti smanjila se sa 13,8 posto u prvoj polovici 2004. godine na 13,1 posto u prvoj polovici 2005. godine. Broj nezaposlenih u istom se razdoblju smanjio za 17 tisuća. Vlada je aktivno uključena u tržište rada provodeći Nacionalni akcijski plan zapošljavanja, koji se temelji na individualnim profesionalnim planovima zapošljavanja i osposobljavanju za zaposlenje.
 

Vratili smo dostojanstvo hrvatskim braniteljima. Majkama smo povisili rodiljne naknade i uveli mogućnost korištenja trogodišnjeg rodiljnog dopusta, što je prema određenim pokazateljima dovelo do zaustavljanja negativnog demografskog trenda. Vlada ispunjava obveze prema umirovljenicima. Ove je godine pokrenula proces povrata duga umirovljenicima uspostavivši Umirovljenički fond koji će sredinom sljedeće godine, nakon dugog niza godina, početi s isplatom duga prema izboru svakog pojedinog umirovljenika. Oni umirovljenici koji će izabrati brzi način isplate obeštećenja primat će isplate u četiri obroka: prvi obrok u lipnju 2006., drugi u prosincu 2006., treći obrok u lipnju 2007. i četvrti obrok u prosincu 2007. godine.
 

Vlada Republike Hrvatske stvorila je ozračje za brži razvoj cijele zemlje, a sve te mjere dovode do rasta standarda hrvatskih građana, što nam je i glavni cilj.