|
Rođen je 15. siječnja 1957. u Metkoviću gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu diplomirao je 1981. Potom je radio kao novinar i urednik u tjedniku Privredni vjesnik. Magistrirao je 1985., stručno se usavršavao u SAD-u i Velikoj Britaniji. Doktorirao je 1998. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Te godine je na tom fakultetu počeo raditi kao predavač predmeta Osnove ekonomije. U politički život uključuje se 1990. Savjetnik za gospodarstvo hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana bio je od 1993. do 1995. kada je izabran za saborskog zastupnika HDZ-a. Bio je predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun, član Nadzornog povjerenstva projekta državne riznice, član Predsjedničkog vijeća za gospodarstvo i socijalnu politiku. 1997. je bio autor Zakona za dugoročno financiranje stanogradnje uz potporu države. Prema tom zakonu, svake je godine država bila dužna za povoljne stambene kredite mladima osigurati jedan posto proračuna za narednu kalendarsku godinu. Tzv. Njavrine kredite uzelo je oko 1200 obitelji. Od tog projekta se kasnije odustalo. Ravnateljem Ekonomskog instituta u Zagrebu postao je 1999. Na izborima 2000. ponovno je izabran za saborskog zastupnika. Iz HDZ-a potom prelazi u Demokratski centar, a nakon toga postaje nezavisni zastupnik. Bio je potpredsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun. 2002. je bio jedan od suosnivača Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, privatnog visokog učilišta. Predaje na tom fakultetu i obnaša dužnost dekana. Na izborima 2003. bio je drugi na listi Hrvatskog bloka u 2. izbornoj jedini. Nije ušao u Sabor. Slijedećih deset godina nije se aktivno bavio politikom. U politiku se ponovno vraća nakon izbora Tomislava Karamarka za predsjednika HDZ-a. U siječnju 2013. imenovan je za HDZ-ova koordinatora za izradu gospodarskog programa. Zauzima se na niže poreze koji bi se pokrenulo poduzetništvo i obiteljska potrošnja. Ulogu države vidi tek kao podupiratelja privatnih poduzetnika. „Opredjelili smo se da gospodarstvo pokrenemo prije svega investicijama, izvozom i akcijom privatnih poduzetnika, a novost je angažman države da ih u tome i aktivno podrži“, objasnio je. Mediji su ga spominjali 2010. kao bespravnog graditelja. Na otoku Rabu u mjestu Barbat sagradio je vikendicu od 256 četvornih metara i bazen površine 184 četvorna metra a prijavio ih je kao gospodarski objekt. Priznao je da je sve to napravljeno jer se drugo ništa nije moglo s obzirom da nije u građevinskoj zoni. Kaže da je investitor i vlasnik bilo nakladnička kuća njegove supruge Vesne. Potom je dobio rješenje da mora srušiti svoju nezakonitu vilu. Međutim, kasnije je uspio legalizirati tu građevinu. Sa suprugom ima troje djece. U drugoj polovici 2013. Često je istupao u medijima. „Napuštamo zabludu države kao ključnog poduzetnika“, poručio je pojašnjavajući da će popularnost HDZ-a porasti kad ljudi shvate da nudimo „gospodarski okvir kojim će nestati prisile koja sputava državu i privatno poduzetništvo“. http://www.vecernji.hr/biografije/duro-njavro-551 |
|
Njavro Đuro |
