|
Rođen je 23. veljače 1952. u Dereventi, u BiH. Živi na relaciji Osijek - Zagreb, gdje ima zajednički odvjetnički ured s Branislavom Hajdukovićem. Osnovnu školu i gimnaziju završava u Derventi. Pravni fakultet u Zagrebu upisao je 1970. I završio 1974. godine, nakon čega kao pripravnik dvije godine radi na Općinskom sudu u Derventi. Godine 1976. polaže pravosudni ispit i postaje sudac Općinskog suda, a dvije godine poslije asistent na Pravnom fakultetu u Osijeku, katedra obiteljskog prava. Doktorirao je 1982. na temi razvoda brakova. I postao docent. 1990. , nakon demokratskih promjena, učlanio se u HDS Marka Veselice. No, Koalicija narodnog sporazuma u kojoj je bio i HDS gubi na izborima. U veljači 1991. Imenovan je osječkim okružnim tužiteljem, odnosno županijskim državnim odvjetnikom što je radio do kolovoza 1992. Postaje član HDZ-a te je na izborima 1992. izabran je za saborskoga zastupnika i potpredsjednika Saborskoga odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav. Slijedeće godine. 1993., postao je glavni državni odvjetnik. Nakon toga, Tuđman ga postavlja na mjesto predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost, funkciju koju je naslijedio od Hrvoja Šarinića. Svibnja 1995. Naslijeđuje ga dr. MiroslavTuđman. Bio je i član Komisije za ratne zločine u razdoblju 1993. do1995. Potom postaje član Predsjedničkog vijeća, savjetodavnog tijela predsjednika RH, te predsjednik Državnoga povjerenstva za provedbu referenduma. Onda je imenovan predsjednikom Vrhovnog suda do siječnja 1997. Zahvaljujući funkciji, bio je predsjednik Izborne komisije na parlamentarnim izborima 1995. Početkom 1997. razriješen je s mjesta predsjednika Vrhovnoga suda RH. Odluku Držćavnoga sudbenog vijeća potvrdio je i Županijski dom sabora. Naime, vlada je još 1996. DSV-u bila podnijela zahtjev za stegovnim postupkom protiv Olujića. Argumentacija je bila da je tijekom 1996. imao seksualne odnose s maloljetnicima te da je položaj koristio za prikrivanje financijskih malverzacija osoba iz kriminalnoga miljea. No, Ustavni je sud odluke DSV-a i Sabora poništio. Podnio je i ustavnu tužbu koja je ležala šest godina, do 2004. Godine kada je vijeće Ustavnoga suda donijelo odluku u kojoj odbija tužbu. Stoga je pravdu potražio u inozemstvu. Europski sud za ljudska prava najprije je utvrdio da su u postupku Olujićeva razrješenja s mjesta predsjednika Vrhovnoga suda 1997. godine povrijeđena njegova ljudska prava. 5. veljače 2009. Presudom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, presuđeno je u Olujićevu korist, protiv RH. Nakon izbijanja afere, Olujić se vratio odvjetništvu. Za svoje nevolje optuživao Ivića Pašalića i Državno sudbeno vijeće. Kad je Jadranka Kosor isključena iz HDZ-a, branio ju u stegovnom postupku pred Visokim sudom časti HDZ-a. Tada se saznalo da je i Olujić član HDZ-a. Jer, kad je postao predsjednik Vrhovnog suda , samo je zamrznuo članstvo. Nije obranio Jadranku Kosor pa se i on demonstrativno isčlanio iz stranke, nakon što je napisao otvoreno pismo Tomislavu Karamarku. http://www.vecernji.hr/biografije/krunoslav-olujic-568 |
|
Olujić Krunislav |
