https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?zivotopisi_osoba_id=6709&milan-mogus=  https://twitter.com/savjest_com?zivotopisi_osoba_id=6709&milan-mogus=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?zivotopisi_osoba_id=6709&milan-mogus=  http://savjest.com/savjest_rss.php?zivotopisi_osoba_id=6709&milan-mogus=

SAVJEST osobe

Stvorili smo državu i uništili društvo!

Rođen je 25. travnja 1927. u Senju, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Šk. god. 1948/49. upisao se na Filozofski fafakultet u Zagrebu (VIII. grupa: za narodni jezik i književnost). Diplomirao je 1953. Iste je godine izabran za asistenta u Akademijinu Institutu za jezik. Godine 1956. prelazi kao asistent na  Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.  Od 1961. do 1963. bio je lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Varšavi. Doktorat filoloških znanosti stekao je 1962. na Sveučilištu u Zagrebu.
Godine 1964. izabran je za docenta, 1969. za izvanrednoga profesora, a 1975. za redovitoga sveučilišnoga profesora. Od 1965. do umirovljenja 1992. godine bio je šef Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika. Šk. god. 1970/71. i 1971/72. bio je prodekan Filozofskoga fakulteta. Na istom fakultetu od 1976. predavao je na poslijediplomskom studiju smjera lingvistike, a od 1979. do 1985. bio je voditelj toga poslijediplomskoga studija. Od 1983. do 1992. predstojnik je Zavoda za lingvistiku Filozofskoga faklulteta.
Šk. god. 1969/70. i 1973/74.  predavao je kao gostujući profesor na sveučilištu u Kölnu, a 1987/88. na sveučilištu u Mannheimu. Kao profesor dijalektologije i povijesti hrvatskoga jezika predavao je niz godina na Filološkom fakultetu u Osijeku i na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Sudjelovao je na mnogim domaćim i međunarodnim slavističkim i onomastičkim znanstvenim skupovima i kongresima (Prag, Sofia, Varšava, Bern, Zagreb, Krakov, Skopje, Ljubljana, Bratislava, Berlin, Leipzig, Beograd, Helsinki, Santiago de Compostela, Washington). Bio je dugogodišnji član Međunarodnoga komiteta za onomastičke znanosti u  Leuvenu, član Međunarodnoga komiteta za fonetiku i fonologiju slavenskih jezika u Moskvi i predsjednik Međuakademijskoga odbora za onomastiku (Zagreb). Godine 1997. izabran je za člana Central European Academy of Science and Art.
Godine 1977. izabran je za izvanrednoga, a 1986. za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 1985. do 1991. obavljao je dužnost tajnika Akademijina Razreda za filološke znanosti. Od 1991. do 1997.  bio je glavni tajnik Akademije, a od 1998. do 2003. obavljao je dužnost potpredsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a  od 01.01. 2004. obavlja dužnost predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Godine 1995. dodijeljen mu je počasni doktorat Sveučilišta u Rijeci, a 1997. počasni doktorat Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku.
Godine 1990. dobio je nagradu Božidar Adžija za značajnu znanstvenu djelatnost, 1996. odlikovan je za znanstveni rad Ordenom Danice hrvatske s  likom Ruđera Boškovića, a 1998. dobio je Hrvatsku državnu nagradu za životno djelo. Godine 1998. odlikovala ga je Republika Poljska Časničkim križem za zasluge (Krzyž oficerski orderu zaslugi Rzeczypospolitej Polskiej), a Slovačka akademija znanosti Zlatnom medaljom Ljudovita Štura . Godine 2001. dodijeljen mu je Zlatni grb grada Splita. Godine 2005. nagrađen Zlatnim dukatom Vukovarsko - srijemske županije. Iste je godine dobio nagradu za životno djelo Čakavskoga sabora u Puli. 2007. godine odlikovan Redom kneza Branimira s ogrlicom.
Od 1998. do 2002. bio je predsjednikom Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO.
Objavio je sam ili u suautorstvu (kratica s) a) znanstvene monografije: Današnji senjski govor, Fonološki razvoj hrvatskoga jezika, Čakavsko narječje, Antun Mažuranić, Azbukoprotres Save Mrkalja (s), Križanićeva hrvatska gramatika, Zakon trsatski (s), Povijest hrvatskoga književnoga jezika (hrvatsko, englesko i njemačko izdanje), Hrvatski jezik u Hrvatskom saboru (s) (hrvatsko i englesko izdanje), Ivan Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića (s); b) 4 kompjutorske konkordancije djela hrvatskih pisaca (s); c) 6 rječnika: hrvatsko-engleski (s), hrvatsko-francuski (s), Hrvatski čestotni rječnik (s), Rječnik Marulićeve Judite, Slownik polsko-chorwacki (s), Senjski rječnik; d) kritička izdanja dvaju Marulićevih djela (Judita i Naslidovanje); e) priručnik Hrvatski pravopis (s) (do sada 8 izdanja); f) oko 270 znanstvenih i stručnih rasprava i članaka iz područja hrvatske i slavenske filologije i lingvistike u preko 60 domaćih i stranih časopisa.
Bio je glavni urednik ili suurednik nekoliko časopisa i edicija, kao Bilten Zavoda za lingvistiku Filozofskog fakulteta, Bulletin scientifique, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, Hrvatski dijalektološki zbornik, Jezik, Stari pisci hrvatski, Djela Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Pavlinki zbornik, Senjski glagoljaški krug 1248.-1508., Cithara octochorda. Kao glavni tajnik Akademije bio je urednik Ljetopisa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1992.-1998.), a kao potpredsjednik Spomenica: 140 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Urednik je lingvističke struke u  Hrvatskom biografskom leksikonu te suurednik Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića i Sabranih djela Marka Marulića.
Do umirovljenja 1992. godine vodio je kao glavni istraživač u Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta  znanstveni projekt:  Proučavanje hrvatskoga književnoga jezika. Sada vodi kao glavni istaživač znanstveni projekt: Istraživanje hrvatskih dijalekata u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

    Moguš Milan



..
osoba.php?osoba_id=330&vladimir-seks
 
   
..
15.02.1978  Drča Zoran
15.02.1972  Filipašić Mario
15.02.1970  Pleša Zdravko
15.02.1967  Vitasović Klaudio
15.02.1960  Štimac Mato
15.02.1959  Korenika Miroslav
15.02.1956  Šolić Božica
15.02.1954  Martić Jagoda
15.02.1953  Gerovac Ivan
15.02.1951  Trobentar Božidar
15.02.1946  Mladineo Mirjana
15.02.1946  Turić Gordana
15.02.1946  Kružičević Anđelko
15.02.1944  Varda Kažimir