https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?zivotopisi_osoba_id=6709&milan-mogus=  https://twitter.com/savjest_com?zivotopisi_osoba_id=6709&milan-mogus=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?zivotopisi_osoba_id=6709&milan-mogus=  http://savjest.com/savjest_rss.php?zivotopisi_osoba_id=6709&milan-mogus=

SAVJEST osobe

Stvorili smo državu i uništili društvo!

Rođen je 25. travnja 1927. u Senju, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Šk. god. 1948/49. upisao se na Filozofski fafakultet u Zagrebu (VIII. grupa: za narodni jezik i književnost). Diplomirao je 1953. Iste je godine izabran za asistenta u Akademijinu Institutu za jezik. Godine 1956. prelazi kao asistent na  Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.  Od 1961. do 1963. bio je lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Varšavi. Doktorat filoloških znanosti stekao je 1962. na Sveučilištu u Zagrebu.
Godine 1964. izabran je za docenta, 1969. za izvanrednoga profesora, a 1975. za redovitoga sveučilišnoga profesora. Od 1965. do umirovljenja 1992. godine bio je šef Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika. Šk. god. 1970/71. i 1971/72. bio je prodekan Filozofskoga fakulteta. Na istom fakultetu od 1976. predavao je na poslijediplomskom studiju smjera lingvistike, a od 1979. do 1985. bio je voditelj toga poslijediplomskoga studija. Od 1983. do 1992. predstojnik je Zavoda za lingvistiku Filozofskoga faklulteta.
Šk. god. 1969/70. i 1973/74.  predavao je kao gostujući profesor na sveučilištu u Kölnu, a 1987/88. na sveučilištu u Mannheimu. Kao profesor dijalektologije i povijesti hrvatskoga jezika predavao je niz godina na Filološkom fakultetu u Osijeku i na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Sudjelovao je na mnogim domaćim i međunarodnim slavističkim i onomastičkim znanstvenim skupovima i kongresima (Prag, Sofia, Varšava, Bern, Zagreb, Krakov, Skopje, Ljubljana, Bratislava, Berlin, Leipzig, Beograd, Helsinki, Santiago de Compostela, Washington). Bio je dugogodišnji član Međunarodnoga komiteta za onomastičke znanosti u  Leuvenu, član Međunarodnoga komiteta za fonetiku i fonologiju slavenskih jezika u Moskvi i predsjednik Međuakademijskoga odbora za onomastiku (Zagreb). Godine 1997. izabran je za člana Central European Academy of Science and Art.
Godine 1977. izabran je za izvanrednoga, a 1986. za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 1985. do 1991. obavljao je dužnost tajnika Akademijina Razreda za filološke znanosti. Od 1991. do 1997.  bio je glavni tajnik Akademije, a od 1998. do 2003. obavljao je dužnost potpredsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a  od 01.01. 2004. obavlja dužnost predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Godine 1995. dodijeljen mu je počasni doktorat Sveučilišta u Rijeci, a 1997. počasni doktorat Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku.
Godine 1990. dobio je nagradu Božidar Adžija za značajnu znanstvenu djelatnost, 1996. odlikovan je za znanstveni rad Ordenom Danice hrvatske s  likom Ruđera Boškovića, a 1998. dobio je Hrvatsku državnu nagradu za životno djelo. Godine 1998. odlikovala ga je Republika Poljska Časničkim križem za zasluge (Krzyž oficerski orderu zaslugi Rzeczypospolitej Polskiej), a Slovačka akademija znanosti Zlatnom medaljom Ljudovita Štura . Godine 2001. dodijeljen mu je Zlatni grb grada Splita. Godine 2005. nagrađen Zlatnim dukatom Vukovarsko - srijemske županije. Iste je godine dobio nagradu za životno djelo Čakavskoga sabora u Puli. 2007. godine odlikovan Redom kneza Branimira s ogrlicom.
Od 1998. do 2002. bio je predsjednikom Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO.
Objavio je sam ili u suautorstvu (kratica s) a) znanstvene monografije: Današnji senjski govor, Fonološki razvoj hrvatskoga jezika, Čakavsko narječje, Antun Mažuranić, Azbukoprotres Save Mrkalja (s), Križanićeva hrvatska gramatika, Zakon trsatski (s), Povijest hrvatskoga književnoga jezika (hrvatsko, englesko i njemačko izdanje), Hrvatski jezik u Hrvatskom saboru (s) (hrvatsko i englesko izdanje), Ivan Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića (s); b) 4 kompjutorske konkordancije djela hrvatskih pisaca (s); c) 6 rječnika: hrvatsko-engleski (s), hrvatsko-francuski (s), Hrvatski čestotni rječnik (s), Rječnik Marulićeve Judite, Slownik polsko-chorwacki (s), Senjski rječnik; d) kritička izdanja dvaju Marulićevih djela (Judita i Naslidovanje); e) priručnik Hrvatski pravopis (s) (do sada 8 izdanja); f) oko 270 znanstvenih i stručnih rasprava i članaka iz područja hrvatske i slavenske filologije i lingvistike u preko 60 domaćih i stranih časopisa.
Bio je glavni urednik ili suurednik nekoliko časopisa i edicija, kao Bilten Zavoda za lingvistiku Filozofskog fakulteta, Bulletin scientifique, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, Hrvatski dijalektološki zbornik, Jezik, Stari pisci hrvatski, Djela Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Pavlinki zbornik, Senjski glagoljaški krug 1248.-1508., Cithara octochorda. Kao glavni tajnik Akademije bio je urednik Ljetopisa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1992.-1998.), a kao potpredsjednik Spomenica: 140 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Urednik je lingvističke struke u  Hrvatskom biografskom leksikonu te suurednik Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića i Sabranih djela Marka Marulića.
Do umirovljenja 1992. godine vodio je kao glavni istraživač u Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta  znanstveni projekt:  Proučavanje hrvatskoga književnoga jezika. Sada vodi kao glavni istaživač znanstveni projekt: Istraživanje hrvatskih dijalekata u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

    Moguš Milan



..
osoba.php?osoba_id=9882&katarina-peovic
 
osoba.php?osoba_id=6768&josip-kregar
 
osoba.php?osoba_id=3449&zoran-milanovic
 
29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan