SAVJEST osobe

Rođen je 01.01.1953. godine u Ogulinu. Osnovnu školu završio je u Novom Vinodolskom, a gimnaziju u Šibeniku.

Završio Pravni fakultet u Zagrebu 1976. godine. Od 1976. godine do 1982. zaposlen kao znanstveni istraživač u Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Magisterij u području javne uprave i političkih znanosti 1982. godine, nakon empirijskih istraživanja lokalne zajednice (”Politički aspekti odnosa uprave i građana - empirijski test mogućnosti utjecaja”).

Od 1982. do 1986. zaposlen kao znanstveni asistent na katedri nauke o upravi. 1982. biran za znanstvenog asistenta za područje sociologije.

Od 1986. do danas kao nastavnik (znanstveni suradnik, docent-do 1995.), odnosno izvanredni pofesor na katedri sociologije istog fakulteta. Specijalizacija pri Centre for Sociology of Organization (M.Crozier) i Pantheon-Sorbonne (G.Timsit) u Parizu.

1991. godine doktorat prava pod naslovom “Deformacije organizacijske strukture: hijerarhija i solidarnost” (mentor: E.Pusić).

Gostujući nastavnik na Sveučilištu u Grazu 1992. (W. Mantl) i Sveučilištu Yale u Sjedinjenim Državama (S.Rose-Ackerman). Josip Kregar predavao je na poslijediplomskom studiju na Fakultetu za sociologijo, družbene vede i novinarstvo u Ljubljani; predaje na poslijediplomskom studiju javne uprave na Pravnom fakultetu u Zagrebu (Sociologija uprave). Predavao je (1992.-1994.) na Fakultetu kriminalistike (Posebna sociologija - obitelj, devijanstnost, siromaštvo, organizacija). Predaje na Hrvatskim studijima predmet “Sociologija prava”. Glavna orijentacija Josipa Kregara je sveučilišna nastava i razvoj znanstvene discipline sociologije prava.

Koncipirao je i predaje predmet “Sociologija prava” (IV godina) i “Sociologija”. U obje discipline pravna teorija nije prihvaćala modernu soociologiju. Teoriju, a osobito nastavu, bilo je potrebno osloboditi balasta marksističke dogmatike. Novim udžbenicima (sa S. Petkovićem) bitno je promjenio profil nastavne discipline. Umjesto ideološki opterećene sociologije predaje se ono što je potrebno za opće obrazovanje pravnika: Durkheim, Weber, Parsons, Luhmann. 2005. godine u suradnji sa kolegama sa katedre, D. Polšekom i S. Ravlićem izdaje novi udžbenik: “Uvod u sociologiju”. Seminarski rad usmjeren je prema područjima veza sociologije i prava: delinkvencija, politička sociologija, razvojna sociologija i sl. Kregara se smatra dobrim predavačem i strogim ispitivačem.

Autor i koautor u šest knjiga (i drugih devet studija i istraživačkih izvještaja, skripta) tridesetčetiri prikaza, te drugih radova. Ukupno preko devedeset objavljenih radova. Važniji radovi- knjige: “Prilozi za studij sociologije”, Zagreb, 1997; “Labour Law Research in Twelve European Countries”, Stockholm, 1986; “Uprava i društvo”, Zagreb, 1986 ; “The Institutional Framework of Selfmanagement”, Zagreb,1989; “Die Verfasung der Republik Kroatien: Politishe Rahmenbedigungen und Grundlegende Probleme (koautor) u J. Marko, T. Borić (eds): “Slowenien- Kroatien - Serbien: Die neue Verfasssungen”, Böhlau Verlag, Wien, 1991,” Kroatien und Mitteleuropa, Graz, 1991., “Corruption and Democracy”, Budapest, 1994,”Political Culture in Central and East Europe”, London, 1996. Dr. Josip Kregar sudjeluje i samostalno vodi niz znanstvenoistraživačkih programa i projekata. Područja istraživanja kojima se imenovani bavi nalaze se na sjecištu triju znanstvenih disciplina- prava, sociologije i političkih znanosti- odnosno radi se o interdisciplinarnom proučavanju procesa modernizacije političko- upravnih institucija. Bavi se empirijskim istraživanjima (projekti: “Komunalni sistem grada Zagreba“,”Pomaci u vrijednosnoj i ideološkoj orijentaciji”) primjeni komparativnih iskustava u našim prilikama (”Dugoročni razvoj Hrvatske-2010.“, “Samoupravna transformacija uprave - reforma kadrovske strukture”, ” Komunalni sistem grada Zagreba“, “ Modernizacija javne uprave“- projekt OECD), teorijskim studijama o pravu (grupa “Pravo i društvo”- JAZU), promjeni političkih obrazaca postsocijalističkih društava. Josip Kregar surađivao je i samostalno organizirao empirijska društvena istraživanja. U svezi s prethodnim su i druga empirijska, no ne znanstvena, već aplikativna istraživanja i stručni angažman.

Josip Kregar bio je član istraživačke skupine koja je koncem osamdesetih i početkom devedesetih predložila promjene u upravljanju gradom Zagrebom. Niz istraživanja okončan je programom rekonstrukcije upravnog sustava. Kregar je ostao savjetnikom u dvije gradske vlade nakon demokratskih izbora. Sličnu ulogu imao je u koncipiranju reforme sustava lokalne uprave u Hrvatskoj, te je jedan od autora prijedloga niza zakona o reformi uprave i lokalne samouprave. Sudjelovao je s referatima na više znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Ističemo samo neke: Konferencija o suzbijanju korupcije (Budimpešta, siječanj 1993.) gdje je podnio priopćenje Corruption in Post-Socialist Socities i bio moderator diskusije. Ističemo i sudjelovanje na skupu Ljudska prava i prava manjina (Heidelberg, studeni 1993.) gdje je sudjelovao priopćenjem Nation and Minority Rights, te stručnim skupovima eksperata za lokalnu samoupravu Suradnja Alpe-Adria (Graz, veljača 1994.) gdje je podnio priopćenje Verwaltung in Kroatien, te Europski regionalizam (Kopenhagn, kolovoz 1994.) gdje je bio jedan od uvodničara priopćenjem Centralization as an Chalenge for New Democracies. Navodimo i sudjelovanje na skupu Političke promjene u postsocijalizmu (Prag, studeni 1995.; priopćenje: The Dynamics and Constraints of Democratic Constitutional Change), te Politička kultura u Istočnoj Europi (Beč, rujan, 1995., referat: The Sleeping Beast: Political Culture in East Europe). Priopćenja s tih skupova biti će objavljena u zbornicima radova.. Sudjeluje neprekidno od 1986. ( i 1992, 1993 i 1994.!) na skupu “Economy and Democracy” IUC Dubrovnik.

Član je radne skupine Vlade Republike Hrvatske o primjeni Europske konvencije o ljudskim pravima. Preveo Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Surađuje i boravi na više znanstvenih institucija izvan zemlje: Juristische Fakultat, Graz (W.Mantl, 1992) u Beču; Ekonomska škola Waršava (A.Glapinski, 1989); Sveučilište Boconi Milano (1993); Max Planck Heidelberg (J.Frohwein, 1993); Centre de la sociologie de organization, Pariz (M.Crozier,1985); Paris Sorbonne, Pariz (G.Timsit,1984); School of Law, Yale (1995).

2005. godine Josip Kregar izabran je za dekana Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

01.01.1953 - 15.08.2020.