https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?zivotopisi_osoba_id=7113&josip-bozanic=  https://twitter.com/savjest_com?zivotopisi_osoba_id=7113&josip-bozanic=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?zivotopisi_osoba_id=7113&josip-bozanic=  http://savjest.com/savjest_rss.php?zivotopisi_osoba_id=7113&josip-bozanic=

SAVJEST osobe

Stvorili smo državu i uništili društvo!

Josip Bozanić rođen je u Rijeci 20. ožujka 1949. na Sušaku (Rijeka) kao prvo dijete Dinke i Ivana. Jospi ima još dva brata i sestru. Brat Antun također je svećenik. U 19. stoljeću Josipov je predak u nekom daljem koljenu, Bartul Bozanić, također bio krčki biskup. Bozanićeva obitelj je živjela u mjestu Vrbnik na otoku Krku, gdje je završio osnovnu školu. Nakon završene osnovne škole roditeljima otkriva da je odlučio poći u sjemenište. Njegova se odluka poštuje i Josip odlazi u sjemenište u Pazin. Prije toga je prošao nekoliko usmenih razgovora, napisao zamolbu i uspio se upisati. Iako se obrazovanje ne razlikuje od onoga u svjetovnoj klasičnoj gimnaziji život je mnogo stroži. Živi se u kolegijima, obavezna su četiri sata učenja na dan u grupama. Sjemeništarci kući na dulje vrijeme odlaze za Božić, Uskrs i na ljetni odmor. U slobodno vrijeme bave se sportom i šetnjom i za to vrijeme pjevaju.

 

Bozanić nije imao dara za pjevanje, a ni za sport pa je zbog toga vrijeme najčešće provodio uz knjigu te je mnogo pisao. Nedjeljom bi sjemeništarci imali praksu pomažući svećenicima u održavanju liturgije. Kad je bio na odmoru, sjemeništarac Bozanić ukućanima je pričao da je jako zadovoljan svojim životnim pozivom i nije se nimalo žalio na uvjete u Pazinu. Ljeto je provodio kupajući se i šetajući, a najmanje je mjesec dana odlazio raditi u Njemačku. Preko nekih je poznanika radio u bibliotekama, sređivao knjige, učio jezik i zarađivao dobar džeparac. Nakon položene mature nije se mnogo predomišljao o daljnim potezima. Upisuje Teološki fakultet u Rijeci, no posljednju godinu završava u Zagrebu. Doktorska radnja bila mu je djelo biskupa Antuna Mahnića.

 

Miran, tih, povučen, knjiški čovjek, tako ga opisuju njegovi nastavnici iz sjemeništa. Druželjubiv, spreman na razgovor, ali drugima ne voli nametati svoje mišljenje, tako ga opisuju njegovi prijatelji iz djetinstva. Nitko od njih neće reći da u njemu tinja žar koji će se pretvoriti u plamen kad treba presuditi i odlučiti o nekoj važnoj stvari. Tu karakteristiku u opisu Josipa Bozanića nitko tko ga poznaje neće spomenuti. Bozanić je pravi prototip vjernog papinog sljedbenika. Nije ni blizu kruga 'nestašnog' klera koji će povremeno i spomenuti da su neke stvari trule unutar vatikanskih zidina. Nakon studija Bozanić služi vojni rok u Peći na Kosovu. Nakon što se vratio sa služenja vojnog roka zaređen je za svećenika, a 1975. u Vrbniku je odslužio mladu misu. Za svećenika je zaređen na Krku 1975. godine. Potom slijedi terenski rad. Obavlja dužnost kapelana na Malom Lošinju, a na Velom Lošinju zamjenik je župnika. Naređeni Bozanića hvale i prezadovoljni su njegovim radom. Dobar glas čuje se sve do Hrvatskog papinskog zavoda Sv. Jeronima u Rimu. U jesen 1979. Bozanić je pozvan i u Rimu ostaje gotovo sedam godina u Hrvatskom papinskom zavodu, gdje pohađa studij dogmatike na Gregorijani i studij crkvenog prava na Lateranskom sveučilištu. Čelni ljudi Zavoda žele ga uključiti u rad Kongregacije za kler (papinsko ministarstvo za svećenstvo). No, Bozanić se želi vratiti natrag. Nakon povratka 1986. na Krk župni je vikar. No, vrlo brzo imenovan je na mnogo višu dužnost - za kancelara Biskupskog ordinarijata na Krku. Već iduće godine (1987.) postaje i generalni vikar krčke biskupije, te sudski vikar.

 

Uz to nalazi vremena predavati u Rijeci predmet "de sacramentis il genere". Tri godine nakon povratka kući Bozaniću stiže nagrada za sav dotad uloženi trud. Dana 10. lipnja 1989. zaređen je za biskupa. Sa svojih 40 godina jedan je od najmlađih biskupa u Europi. Kao krčki biskup zalagao se za ukidanje mostarine za prelazak krčkog mosta, kako bi stanovnici otoka bili ravnopravni s ostalim građanima Hrvatske. "Ovog časa osobito mislim na sve one koji su još zarobljeni strahom ili obzirom, da će izgubiti društveni položaj, bolje radno mjesto ili političke šanse ako se otvoreno pridruže nama na liturgijskim sastancima. Zabrinuto mislim i na sve one koji su se olako pustili ideološkim ili materijalnim izazovima i Božjem duhu suzili mjesto u vlastitom životu", reći će Bozanić povodom zaređenja. List Glas Koncila tada će ga proglasiti biskupom za 21. stoljeće. Iako potječe iz male biskupije Bozanić dobiva veliko povjerenje crkvenih vlasti. Naime, kao predstavnik Crkve imenovan je u povjerenstvo koje treba sastaviti međudržavne ugovore između Svete Stolice i Hrvatske. Ubrzo nakon početka razgovora s državnim predstavnicima Bozanić dolazi na čelo tog povjerenstva. U razgovorima nema povišenih tonova, razmimoilaženja i čarki. Govoreći o nacrtima tih ugovora, Bozanić će jednom reći da su oni: "ostvarenje slobodne Crkve u slobodnoj državi". Godine 1994. kardinal Kuharić stječe uvjete za mirovinu i svoj mandat stavlja na raspolaganje Svetom Ocu, a on ga u nadbiskupskoj fotelji ostavlja još tri godine. No, kurija sve to vrijeme traži njegovog nasljednika.

 

Bozanić je brzo postao jedan od najozbiljnijih kandidata, ali on sam i nije planirao sjediti na Kaptolu. No, 5. srpnja 1997. papa je na veliko iznenađenje pročitao upravo njegovo ime kao novog zagrebačkog nadbiskupa. Nakon objave imenovanja bilo je vidljivo razočaranje vlasti papinim imenovanjem. Naime, tadašnje hrvatske vlasti na Kaptolu su željele vidjeti dubrovačkog nadbiskupa Puljića. Mladi nadbiskup bio je navodno i opomena Kaptolu da se previše zbližio s Pantovčakom. Sam je Bozanić rijetko pričao o politici. "Nijedno vjerničko društvo ne smije postati politička stranka niti se smije u svom djelovanju formalno poistovjetiti s nekom političkom strankom. Pojedini vjernik, pak, može biti kao kršćanin član određenog vjerničkog društva u Crkvi i u isto vrijeme, kao građanin, član određene političke stranke", rekao je jednom o odnosima Crkve i političkih stranaka. Papin blagoslov za novoga zagrebačkog nadbiskupa zatekao ga je na mjestu predsjednika Nadzornog odbora Vijeća hrvatskog Caritasa, člana Hrvatske biskupske konferencije i predsjednika Odobra za obilježavanje Nove 2000. godine. U listopadu 2003. godine papa Ivan Pavao II proglasio ga je kardinalom.

 

Kardinal Bozanić objavio je i nekoliko knjiga ("Blaženi Alojzije Stepinac – baština koja obvezuje"; "Istina u ljubavi").

biografije.com

    Bozanić Josip



..
osoba.php?osoba_id=9882&katarina-peovic
 
osoba.php?osoba_id=6768&josip-kregar
 
osoba.php?osoba_id=3449&zoran-milanovic
 
19.03.1984  Odobašić Danijel
19.03.1971  Boras Mandić Marko
19.03.1971  Krmpotić Goran
19.03.1969  Krnić Josip
19.03.1961  Špančić Damir
19.03.1960  Rešetar Damir
19.03.1960  Roštan Mladen
19.03.1958  Kozlica Ivan
19.03.1954  Šuman Vjera
19.03.1924  Rušec Josip