Dragan Markovina rođen je u Mostaru 6. veljače 1981. godine, u kojem je završio osnovnu školu. Nakon toga upisuje opću gimnaziju u Korčuli koju završava u srpnju 1999. godine, da bi u rujnu iste godine upisao studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, kojeg je završio u rujnu 2004. diplomiravši na temu "ZAVNOH-temelji i političko djelovanje" kod profesora Nikice Barića. Od 1. prosinca 2004. godine zaposlen je kao znanstveni novak na projektu "Triplex confinium-hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu" pod vodstvom prof. dr. sc. Drage Roksandića, pri Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu, koji uskoro prerasta u Filozofski fakultet, na kojemu drži dva izborna kolegija i dvije seminarske grupe. U siječnju 2005. godine upisao je poslijediplomski studij hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kojeg završava u siječnju 2009. obranivši magistarski rad pod naslovom "Šibenska luka u trgovačko-kulturnim razmjenama dviju jadranskih obala na razmeđu 18. i 19. stoljeća", pred povjerenstvom kojeg su sačinjavali profesori Nikša Stančić, Drago Roksandić i Josip Vrandečić.
U ožujku 2011. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je doktorski rad pod naslovom „Dalmacija u mletačkim reformskim projektima 18. stoljeća“ pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Nikša Stančić, prof. dr. sc. Drago Roksandić i dr. sc. Josip Vrandečić.Nastupio je na znanstvenim skupovima "NP Krka-kulturno nasljeđe, zaštita i održivi razvoj", održanom u Šibeniku 2005. godine, "Povijest i pamćenje u jugoistočnoj Europi", održanom u Zagrebu 2006. godine i na "Trećem kongresu hrvatskih povjesničara" održanom u Supetru 2008. godine, kao i na međunarodnom znanstvenom skupu pod nazivom „Early modern dis/locations“ u siječnju 2010. godine na Sveučilištu Northumria u Newcastleu.
Popis objavljenih radova:
Zahtjevi dalmatinskih gradova francuskoj vlasti iz 1806. godine. Historijski zbornik. 50-1 (2007) ; 45-64. Pregledni članak. Gospodarska situacija u Dalmaciji prije i poslije francuske vladavine: primjer Šibenika i gradske okolice. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 39 (2007) ; 39-55. Izvorni znanstveni rad. Šibenska luka u trgovačko-kulturnim razmjenama dviju jadranskih obala na prijelomu 18. i 19. stoljeća. Godišnjak Titius. 1 (2008) ; 133-166. Izvorni znanstveni rad. Uloga Dalmacije u pomorsko-trgovačkim kretanjima na jadranskom prostoru krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Školski vjesnik, časopis za školska i pedagoška pitanja. 57 (2008) : 3-4; 365-381. Pregledni članak. Eksploatacija ugljena u porječju Krke (u 18. i 19. st.). Godišnjak Titius. 2 (2009); 49-58. Izvorni znanstveni rad. Reformska nastojanja Mletačke Republike u Dalmaciji u drugoj polovici 18. stoljeća u kontekstu novih odnosa moći na jadranskom prostoru. Historijski zbornik. 53-1 (2010); 191-214. Pregledni članak. Reformske inicijative mletačkih magistratura na dalmatinskoj terrafermi 18. stoljeća. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu. 2/3 (2011); 219-238. Pregledni rad.
