drlesar

30.03.2009

Tweet

Još 24. srpnja 2007. godine Državnom odvjetništvu RH podnio sam kaznenu prijavu protiv predsjednika i članova Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju 

Nekoliko dana nakon toga bio sam pozvan u USKOK da dodatno pojasnim navode iz prijave i da im dam eventualne nove dokumente koje nisam priložio prijavi. I to bi bilo sve. Ne, oprostite, Andrija Hebrnag me je nakon podnošenja tužbe javno optužio da sam tu prijavu podnio u „predizborno vrijeme i iz predizbornih razloga“ i najavio moj sudski porogon.

 

Evo dijelova te prijave:

KAZNENA PRIJAVA

protiv:
Damira Polančeca, predsjednika UO HFP-a i svih članova UO
Andrije Hebranga, bivšeg predsjednika UO HFP-a i svih članova UO
Grge Ivezića, predsjednika HFP-a
Damira Ostovića, bivšeg predsjednika HFP-a

zbog pogodovanja prodaje hotela „Srebreno“ određenom kupcu, nepoštivanja procedure prilikom javnog natječaja i nepoduzimanje određenih mjera od strane gore navedenih odgovornih osoba u svrhu zaštite državne imovine

Nakon provedenog javnog natječaja za prodaju poduzeća Hoteli Srebreno d.d. u prvoj polovici 2004. godine, javno pročitanih ponuda od strane 6 ponuđača dana 31.05.2004. Hrvatski fond za privatizaciju dana 28.08.2004. pozvao je ponuđače pismenim putem da dostave „poboljšane“ obvezujuće ponude. Već ta činjenica daje osnovanu sumnju da je u postupku prodaje bilo pogodovanja jednom ponuditelju. Svi ponuđači iz prvog kruga dostavili su „dopunjene“ obvezujuće ponude od kojih su neke u međuvremenu znatno poboljšane, o čemu su pisali i hrvatski mediji. Ukoliko se smatralo da pristigle ponude koje su otvorene na javnom natječaju ne zadovoljavaju natječaj, smatram da je trebalo natječaj poništiti i raspisati novi, a ne pozvati na „poboljšanje“ ponude. Poziv na „poboljšanje“ ponude NAKON što su one javno otvorene i pročitane nije u skladu s propisima HFP-a i podložno je manipulacijama određenim krugovima koji su na taj način protupravno stekli državno imovinu. Kao kriterije za donošenje odluke o najboljoj ponudi Fond je istakao: a) najveća ponuđena cijena; b) najkraći rokovi plaćanja; c) nova ulaganja u društvo; d) kvaliteta instrumenata osiguranja plaćanja; e) očuvanje produktivnih radnih mjesta; f) tehnološka modernizacija; g) financijska, tržišna i tehnološka ozbiljnost kupca; h) poticanje ulaganja iseljene Hrvatske; i) poticanje razvoja hrvatskog poduzetništva.

Na drugom javnom otvaranju „poboljšanih“ ponuda dana 16.09.2004. HUP-Zagreb d.d. najavio je ponudu za kupnju 66,28 posto dubrovačkih hotela Srebreno po cijeni od 33,15 milijuna kuna, uz obvezu ulaganja 320 milijuna kuna u roku od tri godine od preuzimanja društva. Navedena dinamika ulaganja predviđala je iznos od 70 milijuna kuna u prvoj godini (2005.), 155 milijuna kuna u drugoj (2006.) i 95 milijuna kuna u trećoj (2007.) godini. Jednako tako HUP se obvezao zadržati tadašnja 44 radnika, te zaposliti još 160 novih (e.g. Vjesnik, 11. rujna 2004.). Napominjem da je iz visine ponuda svih ponuđača razvidno kako je HUP-Zagreb d.o.o. svoju drugu ponudu „poboljšao“ od prvotno ponuđenih 17.105.000 kuna na 33,15 milijuna kuna za dionice, a investiciju od 201 milijun kuna na 320 milijuna kuna.
U utorak, 12. listopada 2004. godine, hrvatski mediji su objavili vijest kako je dan ranije, u ponedjeljak 11. listopada 2004., Hrvatski fond za privatizaciju, na zatvorenoj sjednici Upravnog odbora prihvatio ponudu HUP-a Zagreb za kupnju 66,28 posto dubrovačkih hotela Srebreno po cijeni od 33,15 milijuna kuna, uz obvezu ulaganja 320 milijuna kuna u roku od tri godine od preuzimanja društva. Ova je ponuda, kako prenose mediji, ocijenjena najboljom od ukupno šest pristiglih.

U međuvremenu u Hotele Srebreno d.d. nije uložena niti lipa što je vidljivo iz trenutnog stanja objekata Hotela Srebreno d.d. Mediji su u nekoliko navrata izvještavali o tome, poglavito pred početak turističke sezone. Direktor HUP-a Zagreb d.d. g. Anđelko Leko, više je puta izjavio (kao što su prenijeli mediji) kako nije u mogućnosti izvršiti tražena ulaganja obzirom da nije uspio ishoditi građevinsku dozvolu, pri čemu je kao najveću prepreku naveo nepostojanje plana prostornog uređenja općine Župa Dubrovačka, na čijem su području Hoteli Srebreno. Činjenice govore suprotno. Ne samo da općina ima važeći PUP, nego g. Leko, točnije HUP-Zagreb d.d. nije nikada ni zatražio izdavanje lokacijske dozvole, niti predložio postupak izmjene prostornog plana, što se može provjeriti u nadležnim državnim i lokalnim tijelima koja su za to zadužena. Nikakvom radnjom niti očitovanjem volje HUP-Zagreb d.d. nije pokazao najmanju namjeru da izvrši obveze preuzete prilikom kupovine dionica Hotela Srebreno d.d. ...

Obzirom da su uvjeti natječaja odnosno javnog poziva za preuzimanje Hotela Srebreno d.d., kao odlučujući uvjet za davanje suglasnosti na kupnju predviđali ulaganje u društvo u određenom vremenskom razdoblju od 3 godine, te zadržavanje zaposlenika i zapošljavanje novih, logično je pretpostaviti kako su isti ugrađeni u ugovor o prodaju dionica. Predmetni ugovor broj 3303179/9000 o prodaji i prijenosu redovnih dionica Hotela Srebreno d.d., sklopljen je 13. prosinca 2004. godine između HUP-Zagreb d.d. i Hrvatskog fonda za privatizaciju, kao što je vidljivo iz Rješenja o odobrenju objavljivanja ponude za preuzimanje društva Hoteli Srebreno, d.d., Srebreno za HUP-Zagreb, d.d., Zagreb („Narodne novine“ br. 10/05.). ...


Slijedom navedenog vjerujem da postoji osnovana sumnja da kupac nije izvršio obveze preuzete spomenutim Ugovorom. Ovu je tvrdnju moguće dokazati neposrednim uvidom u derutne i nefunkcionalne objekte Hotela Srebreno d.d. (koji su uostalom prije nekoliko dana prikazani na Hrvatskoj televiziji). ...
.
Pošto Hrvatski fond za privatizaciju do današnjeg dana nije poduzeo nikakvu radnju da bi prisilio kupca na ispunjenje preuzetih obveza, niti je aktivirao neke od mehanizama koji su vrlo vjerojatnougrađeni odnosno bi morali biti ugrađenii u predmetni Ugovor i kojim bi se aktivirala jamstva. Na taj je način HUP-u Zagreb d.d. pribavljena protupravna imovinska korist na štetu Republike Hrvatske i Hotela Srebreno d.d. u iznosu većem od 350 milijuna kuna, ne računajući davanja i doprinose za postojeće zaposlenike, te nove koje su se obvezali zaposliti, čime su ostvarena bitna obilježja kaznenog djela iz čl. 292. i 337. Kaznenog zakona. Jednako tako propuštanjem dužnog nadzora čime je prouzročena oteža povreda prava drugoga kao i znatna imovinska šteta ostvarena su sva bitna obilježja kaznenog djela iz čl. 339....

Odgovorne osobe u Hrvatskom fondu za privatizaciju dvaputa su propustile obaviti svoju funkciju koju imaju prema Zakonu: prvi puta, kada su bez ikakvog razloga ponuđači za hotel „Srebreno“ pozvani da poboljšaju svoje ponude, koje su bile prije toga otvorene na javnom natječaju te na taj način kompromitirali cijeli postupak i transparentnost javnog natječaja; i drugi puta kada su propustili djelovati u svrhu zaštite državne imovine kada kupac očigledno nije ispunio svoje Ugovorom preuzete obveze.

Kako zbog svega navedenog smatram da postoji osnovana sumnja da su u djelovanju osumnjičenika Grge Ivezića, Damira Ostovića i svih članova Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju (kao i bivšeg predsjednika UO HFP-a Andrije Hebranga te danas već bivših potpredsenika HFP-a Peša, Matanović i Gotovac, ostvarena sva bitna obilježja kaznenih djela Zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz čl. 292. Kaznenog zakona, Zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 337. Kaznenog zakona i Nesavjesnog rada u službi iz čl. 339. Kaznenog zakona, predlažem da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske poduzme sve zakonom predviđene radnje i protiv osumnjičenika pred nadležnim sudom pokrene kazneni postupak.

24. srpnja 2007., Šenkovec
Dragutin Lesar

 

Cijeli tekst prijave možete vidjena na:

 

Danas je portal „Jutarnji hr“ objavio slijedeću vijest:

 

Anđelko Leko. Da, to je taj isti gospodin koji je kupio hotel „Srebreno“.