savjest INTERVJUI

Rješavanje pitanja poluotoka Prevlake, njegova uključivanja u državno-pravni sustav Hrvatske i sudbina promatračke misije UN-a na tom području pitanja su kojima će se ove godine hrvatska diplomacija intenzivno baviti. O tome smo razgovarali s dr. Ivanom Šimonovićem, stalnim predstavnikom Hrvatske pri UN-u.

• Što se trenutačno događa s Prevlakom? Kad će i taj dio hrvatskog državnog teritorija biti u sastavu hrvatske države?
– Poznato je da je Prevlaka označena kao sastavni dio Hrvatske i odlukama Badinterove komisije, ali i relevantnom rezolucijom Vijeća sigurnosti. Prema tome njezina pripadnost Hrvatskoj nije upitna. Već godinama na Prevlaci postoji promatračka misija UN-a, a njezin mandat ističe polovicom srpnja ove godine.
• Hoće li to biti i kraj promatračke misije UN-a na Prevlaci?
– Mislim da se svatko dobronamjeran mora složiti s tvrdnjom da je

Predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić je na proslavi desetgodišnjice stranke izjavio kako bi, da šestorica nisu pobijedili, Hrvatska danas imala dikatuturu i građanski rat. Nije li to pretjerana ocjena, pitali smo Dina Debeljuha, saborskog zastupnika IDS-a i jednog od osnivača stranke.

- Teško je reći bi li došlo baš do građanskog rata. Međutim, konflikti su već počeli bujati, pljačka je prevršila svaku mjeru i ljudi su počeli oružjem rješavati svoje probleme.

• Ivan Jakovčić je rekao i da Istra ima pravo na političko priznanje posebnosti te da zahtjev za samostalnom upravom ima potvrdu u europskoj stvarnosti. Što to znači?
- To znači regionalizaciju po europskom standardu.
• Ali, što je to političko priznanje posebnosti? U okviru Hrvatske?
- U okviru Hrvatske. Primjerice, u Istri je normalna činjenica da kroz Zakon o

Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula prokomentirao je za Glas Amerike sadržaj i značaj državničkih susreta, koje je prošloga petka u Zagrebu u povodu inauguracije hrvatskoga predsjednika Stipe Mesića imala američka državna tajnica Madeleine Albright.

• Što za Hrvatsku znači njezin posjet, drugi u ovoj godini?
- Gospođa Albright je, s cijelim nizom sugovornika, htjela dati do znanja da demokratizacija ne može biti politički monopol samo dijela vlasti, ili vlasti kao takve. Demokratizacija do koje je i nama stalo, mora biti na neki način izraz želje cijeloga društva.
• Kakve su stavove u razgovorima iznijeli predstavnici hrvatske vlasti američkoj državnoj tajnici?
- Vlada je uputila parlamentu prijedlog izmjene odredaba Zakona o obnovi i Zakona o područjima od posebne državne skrbi, u onim elementima koji su se mogli tumačiti kao

ZAGREB, 21. veljače - Iako razgovor s predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem nije u ponedjeljak bio dogovoren ni najavljen, u neformalnom druženju u Predsjedničkim dvorima Vjesnikovi novinari su uspjeli dobiti njegov prvi predsjednički intervju. Predsjednik Stjepan Mesić primio nas je u predsjedničkom kabinetu samo dva sata prije nego li je i službeno objavio imena svojih novih savjetnika.

• Kako komentirate prva imenovanja u Vašem uredu?
- Radi se, kao što vidite, o stručnim ljudima i to je ono što sam želio - kompetentne ljude koji će voditi određene poslove u Uredu. Kao što se vidi iz prvih imenovanja, Ured više neće biti centar moći, nećemo preuzeti poslove Vlade i parlamenta, a savjetnici će biti oni koji će me savjetovati u onim sferama o kojima ja ne znam dovoljno.
•

Kapetan duge plovidbe i vlasnik privatnoga poduzeća koje se bavi posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca, Gordan Baraka (HDZ), novi je šibensko-kninski župan, koji će tu dužnost preuzeti početkom ovoga tjedna. O tome je li očekivao da će ga HDZ kandidirati i zašto se odlučio prihvatiti te dužnosti u novim političkim okolnostima, novoizabrani župan kaže:

- Nisam očekivao kandidaturu. Ona je za mene bila svojevrsno iznenađenje. Zadovoljan sam, jer sam na tijelima HDZ-a prošao, iako je glasovanje bilo tajno. Činjenica je da na mjesto župana nisam došao nikakvim lobiranjem.

• Je li točno da ste, kako se govori u Šibeniku, Vi čovjek dosadašnjega župana Ive Baice?
- Šibenik je, politički gledano, mala sredina, u kojoj svatko svakoga zna. S Ivom Baicom sam u dobrim odnosima, ali se ne može reći

ZAGREB, 20. veljače - Do kraja godine Vlada je obećala donošenje strategije gospodarskog razvoja, ovih je dana najavila neke konkretne mjere za gospodarski oporavak, ali i izazvala žestoke reakcije zbog očekivanog vala stečajeva i nesporazuma o sanaciji poduzeća. O čemu je riječ, kakve mjere priprema Vlada i kada počinje njihova primjena, bile su neke od tema razgovora s Gorankom Fižulićem, ministrom gospodarstva.

• Hoće li Vlada ipak pomoći tvrtkama u nevolji? Ako da, uz koji uvjet?
- Vlada će i dalje, barem jedno vrijeme, biti prisiljena novcem iz državnog proračuna pomagati nekim tvrtkama. Ali, naš je uvjet da to činimo jednom i nikad više! Riječ je o tvrtkama koje imaju tržište za svoje proizvode i realne izglede za opstanak, a iz kojekakvih razloga nisu im mogle pomoći poslovne banke ili

Građani Republike Hrvatske,
Cijenjeni gosti i uzvanici iz zemlje
i inozemstva,

Dragi prijatelji,
Obraćam Vam se s osjećajem duboke počasti i odgovornosti spram visoke dužnosti kojoj sam upravo prisegao. Povjerenje građana Hrvatske obvezuje. Njima dugujem ovu čast. Zajedno s vama, dragi sunarodnjaci, uložit ću sve svoje sposobnosti, svoju snagu i um da u tom zajedničkom poslu učinimo Hrvatsku boljom i drugačijom.
Obnašat ću svoju dužnost odgovorno i savjesno. Bit ću Predsjednik svih građana ove zemlje. Isto tako bit ću građanin Predsjednik. Želim nastaviti naše neposredne susrete i razgovore. Oni su mi bili poticaj i usmjerenje kako i za što se boriti na političkoj i javnoj sceni sve ove godine iza nas. Od Hrvatskog proljeća do hrvatske samostalnosti, od prvih demokratskih izbora do današnjeg dana.

Dame i gospodo,
Počašćen sam što