savjest INTERVJUI

Prema odluci Ustavnoga suda donesenoj ovih dana, stalno zaposlenje i stan u vlasništvu nisu više uvjeti za prijavu boravišta. Inače, preispitivanje te odredbe - kojom se prijava prebivališta uvjetovala stanom i poslom - zatraženo je još prije nekoliko godina. No, tek sada ukinute su neke odredbe Zakona o prebivalištu i boravištu građana. Smatra se i da bi ta odluka Ustavnog suda mogla izazvati dalekosežne posljedice. O njoj su se već čuli neki negativni komentari u javnosti. Tako se, primjerice, tvrdi da će najveća posljedica te odluke biti ta što će, zbog neograničenoga prava na prijavu prebivališta, priljev stanovništva u gradove biti još veći. To bi moglo dodatno opteretiti gradske proračune.
Za komentar svega toga zamolili smo predsjednika Ustavnoga suda dr. Smiljka Sokola.

• Kako ocjenjujete negativne reakcije na odluku

S približavanjem datuma primopredaje vlasti pobjedničkoj koaliciji, aktualizira se i primopredaja Predsjedničkih dvora. Predstojnik predsjednikova Ureda, prof. dr. Ivica Kostović, već je podnio ostavku na tu dužnost akademiku Vlatku Pavletiću, privremeno na dužnosti predsjednika države. Isto su učinili i neki predsjednikovi savjetnici (Ivić Pašalić, Markica Rebić) te ravnatelj Ureda za nacionalnu sigurnost Ivan Jarnjak. Zamjenici dojučerašnjeg predstojnika Ureda pokojnog predsjednika dr. Tuđmana i predsjednikovoj dugogodišnjoj bliskoj suradnici Vesni Škare-Ožbolt pripala je dužnost da Predsjedničke dvore »preda« novom predsjedniku.

Na pitanje kad će to učiniti te hoće li i sama dati ostavku ili će čekati razrješenje, odgovara:
- Ostavku ću dati kad predam novoj predsjedničkoj ekipi sve stvari, dokumente, službenike i namještenike koji su godinama u Uredu i koji tamo ostaju raditi. Ne mogu dati ostavku

• Gospodine Budiša, u posljednjim danima predsjedničke kampanje prema svim istraživanjima najveći je izborni favorit Stipe Mesić. Jeste li time iznenađeni?
- Kad se pojavila prva anketa, bili smo malo skeptični, ali je sada, kada ih je više, očito da je došlo do promjene raspoloženja. Ali ovo je dinamična igra u kojoj se rezultat mijenja iz trenutka u trenutak i ja, unatoč tome, s velikim optimizmom čekam 24. siječnja. Nagli porast Mesićeve popularnosti tumačim opuštajućom atmosferom koja je nastala u Hrvatskoj nakon 3. siječnja i u takvoj se atmosferi ljudi opredjeljuju za čovjeka čiji je stil, govor i ponašanje ležeran i ne baš pretjerano ozbiljan.
• Nasuprot tome, Vas ljudi gledaju kao previše ukočenog političara. Namjeravate li možda malo poraditi na tom imidžu?
- Čovjek je onakav kakav je i

ZAGREB, 19. siječnja – Tko financira predsjedničku kampanju Stjepana Mesića i je li riječ o novcu sumnjiva podrijetla? Jesu li u sve upleteni tajkuni Miroslav Kutle i Ivan Čermak? Mesića smo »uhvatili« u jeku njegove turneje po Istri, na putu od Pazina do Rovinja. Spremno je odgovorio na sva pitanja, no, činilo se i da je prilično ljut zbog načina na koji se u sumnju dovodi financiranje njegove kampanje.

• Koliko novaca ste planirali potrošiti za kampanju?
- Planirali smo kampanju završiti s onih 500 tisuća kuna koje ćemo dobiti, ali smo računali na još 200 do 300 tisuća kuna i kretat ćemo se u tim okvirima. Kampanja je do kraja osmišljena, moderna je i vode ju mladi ljudi, volunteri. Najčešće platimo samo papir, jer nam mnogi sponzori

• Gospođo Adlešić, rekli ste da je financijski dio Budišine kampanje četvrtina u odnosu na kampanje nekih drugih kandidata.
- Mi smo se u ponedjeljak oglasili kao stožer, jer smo smatrali da je nužno da se oglasimo o optužbama na račun našega predsjedničkog kandidata. To nije bio naš napad ni na kojega kandidata, već se radilo o našem odgovoru na način na koji se vodi kampanja. Naša je kampanja uljuđena, bez ijedne grube riječi o protukandidatima.
• Razriješimo prvo financijski dio. Koliko stoji Budišina kampanja?
- Milijun kuna.
• Znači da se pitate o tome je li točno da kampanja protukandidata iznosi četiri milijuna kuna?
- Mi se pitamo koliko je uloženo u druge kampanje i otkud taj novac.
• Pa, rekli ste da je Budišina kampanja financijski četvrtina Mesićeve.

S pomoćnikom ministra obnove i ravnateljem Uprave za obnovu u Ministarstvu razvitka, useljeništva i obnove dr. Ljudevitom Hercegom, razgovaramo o stanju u obnovi uoči primopredaje vlasti.

• U kakvom stanju ostavljate obnovu novoj vlasti?
- Polovina od oko 1.000 kuća koje su u Podunavlju uvedene u program obnove za 1999. godinu je pod krovom. Ostatak je u prvoj fazi gradnje i vjerujem da će se nastaviti raditi i u sljedećem razdoblju. Za prva tri ovogodišnja mjeseca bit će dovoljno novca da se nastavi raditi na tim kućama. Iako smo raspisali natječaj za nastavak izgradnje obiteljskih kuća po nekim županijama, ugovori s izvođačima radova nisu potpisani jer se čeka mišljenje nove vlade. Ministarstvo je sve radove obavljene u prošloj godini platilo, a Uprava za obnovu, na čijem sam čelu, ne