savjest INTERVJUI

Bivši potpredsjednik HSS-a Joško Kovač optužio je predsjednika HSS-a Zlatka Tomčića za lažiranje stranačkih izbora i izbacivanje starih HSS-ovaca iz vrha stranke. Tom prilikom Kovač je istupio vrlo oštro, nazivajući Tomčića i njegove poslušnike »hrpom jada«. »Za sadašnji HSS bez straha se može reći da je hrpa jada. Tomčić je oko sebe okupio skupinu mediokriteta koja ga podupire. Predlažem da se svi zajedno slikaju, na čelu s Tomčićem i nazovu fotografiju - Bez komentara«, rekao nam je Kovač.

• Mislite li da je cjelokupno uže Predsjedništvo »hrpa jada«?
- Gotovo cijelo. Mogu se pronaći neke iznimke koje će samo potvrditi pravilo.
• Miljević je kao časne ljude izdvojio Stjepana Radića, Luku Trconića i Ljubicu Lalić.
- Ako baš želite, reći ću da je Ljubica

• Koji su događaji obilježili prošlu godinu u Vukovaru, pitali smo vukovarskog gradonačelnika Vladimira Štengla.
- Bez ikakve dvojbe, to je prestanak mandata Untaesa nakon kojeg smo, uz sve probleme, puno napravili. Očito je da je grad živnuo, bilježimo čitav niz sitnih zbivanja koji jasno ističu da je ovo Hrvatska i da ništa drugo ne može ni biti. Svakako treba izdvojiti posjet barunice Margaret Thatcher čije su nam izjave potvrdile da je ono što smo napravili ispravno učinjeno.
• Jeste li zadovoljni obnovom? Kako tumačite izjavu ministra Radića da je lani plan obnove u Vukovaru premašen za 100 posto?
- Tih 100 posto je upitno, no možda nismo raspolagali pravim brojkama. Inače, sve brojke koje se odnose na Vukovar uglavnom se ne slažu, od broja prognanika, povratnika, obnovljenih kuća.

ZAGREB, 12. siječnja - Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine Louise Arbour, u intervjuu beogradskoj agenciji Beta izrazila je nadu da Hrvatska neće krenuti putem SRJ glede odnosa prema Haaškom sudu. Ocijenila je da je »vrlo cinično donekle surađivati u predaji nekih optuženih, kada to previše ne ugrožava moćne, a iskazivati volju za prekidom suradnje zbog umišljene prijetnje hrvatskim generalima i visokim dužnosnicima«. Ipak, Arobur je u istom intervjuu izjavila da je poduzela sve pravne korake u okviru Tribunala u odnosu na optužene oficire JNA- Veselina Šljivančanina, Mile Mrkšića i Miroslava Radića, iako njih još nema pred Sudom. Izjavila je da je Statutom Tribunala »nedvosmisleno utvrđena ovlast za krivični progon i šefova država«. Predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva prof. dr. Zvonimir Šeparović, kazao je da se glavna tužiteljica svojim

Antun Vujić, predsjednik Savjeta Socijaldemokratske partije i saborski zastupnik, bio je osnivač prve prave hrvatske građanske socijaldemokratske stranke. Nakon nekoliko izbornih neuspjeha, Vujić je prije nekoliko godina svoju Socijaldemokratsku stranku Hrvatske pripojio SDP-u. Predsjednik Savjeta SDP-a priželjkuje izbore što prije, te se nada, ohrabren nekim ispitivanjima javnog mnijenja, da će nakon njih SDP postati najjača stranka u Hrvatskoj.

• Kada će biti izbori?
- Mi se u SDP-u pripremamo za izbore neovisno od toga kada će biti. Čini mi se, međutim, da postoji dosta indikatora po kojima bi se ideje Šeksa i Sokola, o tome kako će izbori biti na kraju godine, ipak mogle ubrzati. Socijalna i gospodarska situacija je takva da će se još nekoliko mjeseci održavati relativno kakvo-takvo stabilno stanje, a onda se najavljuje pogoršanje gospodarskih prilika,

ZAGREB, 7. siječnja – Šef saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini VE-a Nikola Obuljen u četvrtak je uputio VE-u pismo kojim traži odgodu rasprave u Odboru za monitoring o tome kako Hrvatska ispunjava preuzete obveze. Razlog tom zahtjevu su oporbene ostavke u saborskim tijelima, pa i u tom izaslanstvu. Naime, u ovim raspravama Odbora za monitoring nužna je prisutnost i vladajuće i oporbenih stranaka. O tom zahtjevu i predstojećoj sjednici Parlamentarne skupštine VE-a, u svjetlu oporbenih ostavki, razgovarali smo s predsjednikom Pododbora za suradnju s Europskim parlamentom dr. Žarkom Domljanom.

• Gospodine Domljan, na kakve će reakcije naići zahtjev za odgodu rasprave u Odboru za monitoring?
– Tu nema nikakvog problema. To je kao svaki sastanak, ako tražite da se neka točka tog sastanka izostavi iz opravdanih razloga, onda

ZAGREB, 4. siječnja - U nešto više od dva mjeseca, koliko je na funkciji predstojnika Ureda Predsjednika, prof. dr. Ivica Kostović dao je samo jedan intervju, i to više osobne naravi. Ovog puta, za Vjesnik govori sa svoje političke funkcije o slučaju Martina Broda, izborima, vanjskoj politici, predsjedničkim putovanjima, haaškim optužnicama...

• Kako ste se snašli na novoj funkciji u Uredu Predsjednika? Kolika je Vaša politička moć i kolike su Vam ovlasti?
- Dobro sam se snašao i po ocjeni ljudi koji prate događaje i moj rad. Zadovoljan sam, ali je činjenica da mi je kao liječniku i znanstveniku više odgovarala prethodna funkcija ministra i potpredsjednika Vlade, zaduženog za humanitarna pitanja. Politička moć je sigurno veća nego prije, ali ja ne želim biti politički moćan. Već i činjenica da

• Kako ocjenjujete trenutačno stanje hrvatskog sudstva?
– Kad se govori o sudstvu, obično se stvari promatraju površinski. Treba poći od toga da sudstvo radi svoj stručni posao, ali uvjete za njegov rad određuju drugi, odnosno država. Treba uzeti u obzir i da mi nismo pošli od jednog normalnog stanja, što su ga imale države koje nisu prošle komunistički sustav. Osim toga, nezaobilazno je da hrvatsko sudstvo ne čini samo sudstvo u Zagrebu, Splitu i Rijeci, na koje je sudove usmjerena sva pozornost hrvatske javnosti, iako oni predstavljaju oko 47 posto hrvatskog sudstva.
• U ta tri grada, međutim, ima najviše problema u funkcioniranju sudbene vlasti.
– Krucijalan je pritom problem smještaja. Saborski Odbor za pravosuđe, primjerice, dobio je još početkom 1998. godine zadatak da u Zagrebu mora riješiti dislociranje