savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1008  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1008  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1008  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1008

Slaven  Letica

../intervjui/intervjui.php?osoba=3143&slaven-letica

Letica Slaven
Datum:
04.01.2001
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

ZAGREB, 3. siječnja - Godina dana nove vlasti, nejasan odnos s Haaškim sudom i opća slika hrvatskoga društva povod su razgovoru s novinarom i publicistom Slavenom Leticom.


• Prema nekim Vašim tekstovima i izjavama, može se zaključiti da je nova vlast gora od HDZ-ove. Zašto?
- Nisam nigdje napisao niti mislim da je ova vlast gora od prethodne. Samo sam kazao i mislim da je nova vlast tijekom predizborne kampanje previše obećavala i da je tako stvorila nerealna i prevelika očekivanja javnosti. Primjerice, izjave vodstva HNS-a o otvaranju 200.000 novih radnih mjesta ili izjave Stipe Mesića da će pronaći 10 milijardi maraka koje je prethodna vlast, navodno, pokrala i prenijela u inozemstvo stvorili su dojam o mogućnosti brzog izlaska iz krize i o postojanju metaforičkog »ćupa« (banke) u kojem leži oteto blago. Apatija i rezignacija s kojom se danas susreću hrvatska vlast i društvo posljedica su tih olako danih obećanja, ali i osrednjih rezultata jednogodišnje vladavine. Za novu vlast i hrvatsko društvo bilo bi mnogo bolje da je šestorka sve loše vijesti priopćila javnosti u prva tri mjeseca i da je u tom razdoblju donijela sve nepopularne odluke. Nakon toga, mogla je svu energiju usmjeriti ka traženju izlaza iz krize, a ne traženju alibija za vlastitu nedjelotvornost: u promašajima prethodne vlasti.
 

Mesićevo svjedočenje izravno je utjecalo na presudu Blaškiću, utjecat će na presudu Kordiću, a može lako u Haag - kao optuženike ili svjedoke - odvesti još desetak ili više ratnika i političara

Za novu vlast i hrvatsko društvo bilo bi mnogo bolje da je šestorka sve loše vijesti priopćila javnosti u prva tri mjeseca i da je u tom razdoblju donijela sve nepopularne odluke; nakon toga, mogla je svu energiju usmjeriti ka traženju izlaza iz krize

• Znači li to da je sadašnja vlast podjednako loša i u strategiji i u taktici?
- Moglo bi se tako zaključiti. Ipak, za davanje realne prosudbe o uspjesima, djelomičnim uspjesima i promašajima nove vlasti bilo bi potrebno napraviti ozbiljnu usporednu analizu koja bi pokazala u kojoj je mjeri sadašnja kriza posljedica: komunističkog nasljeđa, rata, desetogodišnje vladavine HDZ-a i jednogodišnje vladavine šestorke. Na žalost, umjesto ozbiljne makroekonomske analize, nova vlast nastoji svu odgovornost za krizu prebaciti na prethodnu vlast, kao što je ta vlast alibi za vlastito kleptokratsko ponašanje i uništavajuću, »škegroliku« makroekonomsku politiku stalno tražila u fantomskom nasljeđu tzv. komunističkog pakla.


• Napisali ste da je »sadašnja vlast dala potpuni legitimitet staroj ljevičarskoj, antihrvatskoj i udbaškoj komunističkoj eliti«. Ako je tako, kamo će nas to odvesti?
- Nova je vlast napravila suštinsku pogrešku, jer je zadržala i oktroirala HDZ-ov partitokratski sustav vladavine. Razlika je samo u tome što smo prije imali jednu »avangardnu« stranku koja je u Saboru vladala logikom terora većine i čiji su članovi zauzimali sve ključne položaje - političke i profesionalne - u državnoj upravi i civilnom društvu, a sada imamo partitokraciju šest stranaka. Stranačka podobnost opet je temeljni kriterij za osvajanje ključnih »profesionalnih« položaja u državnoj upravi i u civilnom društvu.


• A što je trebalo učiniti?
- Umjesto partijske podobnosti i sustava partitokratske vladavine i nadzora nad civilnim društvom, šestorka je trebala rehabilitirati sustav javnih natječaja, potaknuti konkurenciju mladih i sposobnih ljudi, razviti sustav »lova na glave«, head hunting.


• Veliki problem vlasti je i suradnja s Haaškim sudom. Ili mislite da to i nije veliki hrvatski problem?
- Na žalost, problematika ratnih zločina i modaliteta rasprave i suradnje s Haaškim sudom danas dominira u političkim raspravama i medijskim pričama, iako su temeljni problemi hrvatskog društva teška gospodarska kriza, nezaposlenost (skoro 380.000 ljudi), vanjska zaduženost (gotovo 10 milijardi dolara), itd. Kad je u pitanju sâm Haaški sud, naša javnost, a sve više i sama vlast, osjeća da su i optužbena praksa tog suda i njegovi zahtjevi za hapšenjem okrivljenika naprosto nepravedni. Naime, poznato je da je, primjerice, američka CIA svojedobno iznijela prosudbu - temeljenu na provjerenima izvještajima tajnih službi i UN-ovih snaga - da su JNA i Srbi u BiH počinili 90 posto svih zločina, a Hrvati i Bošnjaci preostalih 10 posto. Haaški sud, istodobno, ne traži hitna uhićenja i slanje u Haag optuženih Srba, a stalno proširuje krug potencijalnih okrivljenika na hrvatskoj strani. Posljedica te politike Haaškog suda su iskrivljenje predodžbe svjetskih medija, političara i diplomata o uzrocima i prirodi ratova u Hrvatskoj i BiH. Zbog tih je razloga problematika suradnje s Haagom za hrvatsku vlast i javnost postala pretjerano važnim pitanjem.


• Ali, tako misle i neki naši političari i intelektualci?
- Osobno ne mogu prihvatiti tezu da mi - hrvatski intelektualci, političari i predstavnici udruga koje brinu o zaštiti i promicanju ljudskih prava - moramo razmišljati samo o zločinima koje smo »mi«, tj. predstavnici hrvatskog naroda počinili, a da »oni« trebaju brinuti o »njihovim« zločinima. Razmišljanje i rasprava o zločinima, naime, ne tiču se samo fenomenologije dobra i zla, već bitno zadiru u raspravu o uzrocima, prirodi i posljedicama Domovinskog rata.


• Je li Mesićevo svjedočenje, mnogi to misle, veleizdaja Hrvatske?
- Ja ne mislim tako, ali to je svjedočenje u svakom slučaju kontroverzno. Sud je njegovo svjedočenje tretirao kao iskaz svjedoka-očevidca koji ima posebno veliku težinu u anglosaksonskom pravosudnom postupku. Možda Stipe Mesić toga nije bio svjestan i zato je tako olako pristao na potvrđivanje ključne teze tužiteljstva - da su »dr. Franjo Tuđman i drugi u Zagrebu« planirali, organizirali i naredili ratni zločin etničkog čišćenja, tj. genocida u susjednoj državi. Njegovo svjedočenje izravno je utjecalo na presudu generalu Tihomiru Blaškiću, utjecat će na presudu Dariju Kordiću, a može lako pred sud u Haagu - kao optuženike ili svjedoke - dovesti još desetak ili više ratnika i ratnih političara. Paradoks je njegova svjedočenja u tome što je u doba rata Hrvata i Bošnjaka on osobno bio predsjednik Hrvatskog sabora, koji je jedini, prema Ustavu RH, bio ovlašten poslati hrvatske trupe u BiH. Formalno-pravno, i on je, dakle, potencijalni optuženik te se njegovo svjedočenje može tretirati kao klasični iskaz svjedoka-pokajnika.


• Kakav mora biti odnos hrvatske vlasti prema Domovinskom ratu?
- Domovinski rat je bio obrambeni, pravedan, oslobodilački i pobjednički rat. U tom ratu počinjeni su ratni zločini, ali je te zločine počinio vrlo mali broj i postotak, od veličanstvene brojke od oko 250.000 ljudi koji su ratovali - možda kojih 0,1 posto ratnika ili tzv. ratnih pasa. Taj i takav rat jest i mora ostati jednim od temelja suvremene hrvatske države. Saborska deklaracija o Domovinskom ratu u tom je smislu dobar okvir za definiranje općeg odnosa prema tom ratu.

Puhovski se boji zbog vlastitih svjedočenja iz 1972. godine


• Je li istina da Vi odlučujete za Ivicu Račana o financiranju nevladinih udruga, kako je izjavio prof. dr. Žarko Puhovski?
- Kolegu dr. Žarka Puhovskog donekle i razumijem, jer mu nije lako živjeti uz vlastiti životopis i s vlastitim »filozofskim« i moralnim nasljeđem. Bio je krunski svjedok u monstruoznim političkim procesima protiv njegovih i mojih kolega Dražena Budiše i Ivana Zvonimira Čička, a danas je na čelu organizacije (HHO) koja bi trebala brinuti o zaštiti i promicanju ljudskih prava. Bio je protiv svake hrvatske države, a danas ga upravo ta država, odnosno nova vlast, imenuje u saborski odbor koji brine o nacionalnim interesima i nacionalnoj sigurnosti. I to baš u tjednu kad je Feral Tribune Dražena Budišu ponovo pribio na politički stup srama - objavivši na naslovnici njegovu fotomontažu u vidu Drakule. Tom političkom i intelektualnom gubitniku očito smeta mogućnost da se moja malenkost opet nađe u Vladinom odboru za ocjenu programa i financijskih zahtjeva nevladinih udruga, jer se plaši da bih HOO-u »sudio« onako kako je on 1972. svjedočio o našim kolegama. Poručujem mu da bude potpuno miran, jer se nas dvojica i po tome razlikujemo: ako budem u odboru koji odlučuje o financiranju nevladinih udruga, moj glas neće biti protiv HHO-a zato što mu je on na čelu.

 

Bolje medijski kaos, nego jednoumni red


• Što treba učiniti da mediji budu ozbiljan i relevantan kontrolor vlasti, a ne da podilaze vlasti i da sudjeluju u kreiranju kaosa?
- Hrvatsko novinarstvo nije uopće toliko loše kako to političari, pa i sami novinari vjeruju i tvrde. Neovisni novinari i tvorci javnog mišljenja (kolumnisti) odigrali su ključnu ulogu u rušenja komunizma i stvaranju intelektualnog i političkog otpora velikosrpskom pokretu Slobodana Miloševića. Novinari su imali i jednu od ključnih uloga u posredovanju istine o ratu u Hrvatskoj i BiH. Novinari su objavili i prve vijesti i priče o ratnim zločinima koje su počinili Hrvati, a imali su i ključnu ulogu u demistifikaciji političkog poretka i stila vladavine HDZ-a. Trenutačno se čini da su neki novinari epigoni i glasnogovornici pojedinih stranaka, ali će ih nakladni razlozi uskoro natjerati da se bave svojim poslom - informiranjem javnosti


• Ali, što treba učiniti da prestane medijska strategija kaosa?
- Osobno nemam a priori negativni stav prema tom »kaosu«. Meni više smetaju pretjerani, jednoumni red i novinarstvo lišeno prava na sumnju. »Kaos« o kojem govorite može biti prvi korak prema istinskoj slobodi i kretivnosti. Prošlogodišnja književna produkcija dokazuje, primjerice, da se iz kaotičnih prilika u kojima je živjela hrvatska književnost cijelo jedno desetljeće rodilo nekoliko izvrsnih pisaca i romanopisaca. Dakle: bolje novinarski »kaos«, nego novinarstvo konačnih istina, tj. novinarstvo bez istraživačke, kritičarske i stilske slobode.

Andrija Tunjić

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


22.04.1974  Zekanović Hrvoje
22.04.1969  Strizrep Nenad
22.04.1965  Kontić Joško
22.04.1962  Horvat Darko
22.04.1960  Martinić Ivan
22.04.1959  Markov Ante
22.04.1958  Kočiš Ladislav
22.04.1958  Posavec Josip
22.04.1951  Baletić Branka
22.04.1951  Paher Đuro
22.04.1936  Farago Ferenc