Nakon američke turneje u sklopu koje je razgovarao s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton, Gordan Jandroković, ministar vanjskih poslova i europskih integracija, je u razgovoru za Vjesnik objasnio zbog čega smatra da je sada hrvatski vanjskopolitički položaj bolji nego ikad.

• Vratili ste se s američke turneje. Zbog čega se ona dogodila upravo sada?
- Prošli tjedan bio je jedan od najuspješnijih tjedana od kada sam preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova. Takvu ocjenu mogu dati nakon razgovora s brojnim kanadskim i američkim dužnosnicima nakon službenog posjeta tim zemljama. Sa zadovoljstvom mogu reći da Republika Hrvatska ima izvrsne odnose sa SAD-om i Kanadom te da se brojni reformski koraci koje poduzimamo cijene i poštuju. To su pokazali i visokom razinom našeg prijema i u Kanadi i Americi. Primjerice, u Kanadi sam se susreo s pet ministara te predsjednicima oba doma parlamenta, a naše je izaslanstvo imalo i posebnu čast da bude posebno predstavljeno u oba doma parlamenta. Naravno, središnji događaj sjevernoameričke turneje bio je moj sastanak i razgovor s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton. Potvrdio je visoku razinu naših bilateralnih odnosa koji su u gotovo svim područjima saveznički, partnerski i prijateljski. Razgovarali smo o jačanju suradnje u jugoistočnoj Europi, kao i o zajedničkim naporima koje dvije zemlje poduzimaju u stabilizaciji stanja na nekim kriznim područjima svijeta. Razgovarali smo i o mogućnostima unaprjeđenja bilateralnih odnosa u gospodarstvu, o daljnjem ispunjavanju uvjeta kako bi se u potpunosti liberalizirao vizni režim prema SAD-u. S obzirom na tijek razgovora i poruke koje je državna tajnica Clinton uputila u javnom obraćanju nakon sastanka, sa zadovoljstvom mogu istaknuti da je taj susret bio jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih događaja u 2009. godini.
 

• Možete li nam otkriti što je konkretno zanimalo državnu tajnicu Clinton, na čemu je posebno inzistirala?
- Posebno je pozdravila napredak koji je Hrvatska učinila od kada je članica NATO-a i napredak koji se tiče našeg budućega članstva u EU. Posebno pohvalno govorila je o predsjednici Vlade Jadranki Kosor i naglasila da osobito cijeni njene napore koje poduzima u provedbi reformi nužnih za ostvarivanje našeg punopravnoga članstva u EU. Naglasila je njenu ulogu u borbi protiv korupcije i organiziranoga kriminala. Osvrnula se i na ulogu Hrvatske u regiji, pohvalivši dogovor koji smo postigli sa Slovenijom. Državnu tajnicu zanimalo je i naše viđenje situacije u BiH, budući da našu ulogu u toj zemlji smatra iznimno važnom.

• Što je kazala?
- Zahvalivši na onome što smo do sada učinili kako bismo pomogli u stabilizaciji stanja u BiH, izrazila je nadu da ćemo zajedničkim naporima i u budućnosti djelovati i pomagati da BiH bude demokratska zemlja funkcionirajućih institucija koja je čvrsto orijentirana prema EU i NATO-u. Državna tajnica izrazila je zadovoljstvo našom odlukom da pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu iznesemo svoje razloge priznanja Kosova i pojasnimo zašto smatramo da je neovisnost te zemlje u skladu s međunarodnim pravom. Dio razgovora posvetili smo i mirovnim misijama u kojima sudjeluje Hrvatska. Posebno je izraženo zadovoljstvo našim dosadašnjim djelovanjem u Afganistanu i odluci da u idućem razdoblju osnažimo naše djelovanje kroz obuku i trening afganistanskih snaga sigurnosti i afganistanske policije.

• U Hrvatskoj se u proteklo vrijeme dosta raspravljalo o Afganistanu. Možete li nam reći zbog čega je Hrvatska podržala strategiju predsjednika Obame prema Afganistanu?
- Hrvatska je podržala strategiju predsjednika Obame zato što smatra da ta strategija vodi k uspjehu koalicijskih snaga koje djeluju u Afganistanu. Želimo pomoći u održavanju stabilnosti i sigurnosti u toj zemlji te u prenošenju odgovornosti na institucije afganistanske države, što je prioritet Sjevernoatlantskog saveza.

• Je li američka državna tajnica tražila od vas da Hrvatska s još više vojnika sudjeluje u misiji?
- U više navrata to pitanje postavljali su hrvatski novinari. Niti na sastanku ministara NATO-a, koji je bio tjedan dana ranije, a niti tijekom mog razgovora s državnom tajnicom Clinton to nije traženo od Hrvatske. Trenutačno imamo 300 vojnika u Afganistanu i za povećanje tog broja potrebna je dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru. Ono što sam posebno naglasio tijekom boravka i razgovora s američkim dužnosnicima je naš angažman na treningu i obuci afganistanskih snaga sigurnosti i policije kao najvažnijeg elementa budućeg funkcioniranja afganistanske države. Dakle, nismo razgovarali o povećanju broja vojnika. Istodobno, moramo biti svjesni da je velik broj zemalja NATO-a i onih zemalja koje blisko surađuju s NATO-om, a nisu članice odlučilo povećati broj vojnika u Afganistanu. Želim naglasiti da su zemlje regije - Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina najavile povećanje svoga kontingenta. Time pokazuju želju da se solidariziraju s odlukom predsjednika Obame.

• Podržava li Hrvatska ulazak BiH u MAP iako se to dosad nije dogodilo? Mislite li da je to put prema stabilizaciji BiH?
- Hrvatska vjeruje da je euroatlantska perspektiva zemalja jugoistočne Europe, osobito Bosne i Hercegovine, jedini način osiguranja trajnog mira i stabilnosti tog prostora. Stoga smatramo da je Akcijski plan za članstvo (MAP) dobar okvir za uvođenje i provedbu reformi u cilju pripreme zemlje za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Sustavno i uspješno provedene reforme od ključne su važnosti u Akcijskom planu za članstvo, jer jačaju kapacitete zemlje kandidatkinje u procesu prilagodbe standardima i procedurama NATO-a. Iz tog razloga smatrali smo i smatramo da je važno da BiH što prije dobije MAP. Tijekom bruxelleskog sastanka, gdje su se sastali ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a, o tome se raspravljalo, što je rezultiralo zaključkom da Crna Gora dobije poziv za MAP, a da se poziv Bosni i Hercegovini, uz ohrabrujuću poruku, još za neko vrijeme odgodi. Ako se reforme ubrzaju i kriteriji ispune po ubrzanom postupku, poziv za MAP dobit će i BIH. U raspravi o BiH naglasili smo da je ta zemlja, za koju je međunarodna zajednica preuzela odgovornost 1995., u posebnom položaju te da zbog toga u odluci o pozivu u MAP trebamo biti osjetljiviji. Sasvim je jasno da trenutačno u toj zemlji, zbog složene strukture države i različitih stavova predstavnika konstitutivnih naroda, nema dovoljno unutarnje snage da se neke reforme provedu te da bi približavanje NATO-u pospješilo reformske procese.
Situacija u regiji još uvijek nije onakva kakva bi trebala biti.

• Možemo li dakle ustvrditi da je Hrvatska potvrdila snažne partnerske odnose sa SAD-om i računa li SAD na Hrvatsku kao zemlju koja će predvoditi promjene koje su potrebne u regiji?
- Apsolutno. To je potvrđeno u svim razgovorima s dužnosnicima SAD-a. Jedan od naših glavnih vanjskopolitičkih ciljeva, uz već ostvareno članstvo u NATO-u i skorašnji ulazak u EU, jest aktivna uloga u jugoistočnoj Europi. Kao zemlja koja je najdalje otišla u procesu euroatlantskih integracija svjesni smo ne samo da je naš interes stabilnost i sigurnost regije, nego da je to i naša odgovornost. Kao članica NATO-a i buduća članica EU-a moramo pomoći zemljama regije na njihovom euroatlantskom putu. Dakle, riječ je o identičnim interesima Republike Hrvatske s jedne i EU-a i NATO-a s druge strane da se prostor jugoistočne Europe stabilizira i postane područje trajnog mira i stabilnosti. Poznavanje stanja regije naša je prednost zbog koje ne samo da možemo kvalitetno razgovarati o prijedlozima rješenja, nego prije svega možemo kvalitetno i učinkovito djelovati.

• Po povratku iz SAD-a razgovarali ste u Zagrebu i s turskim ministrom vanjskih poslova koji je izrazio posebno zanimanje za stanje u BiH. Može li se s tom dosta važnom zemljom također proizvesti dinamika koja može pomoći BiH?
- Kada je riječ o djelovanju Turske prema BiH, imamo vrlo dobra iskustva iz devedesetih godina prošlog stoljeća. Tada je zajedničko djelovanje Hrvatske i Turske pomoglo u završetku ratnog sukoba i otvaranju puta za potpis Daytonskog sporazuma. Tijekom razgovora s turskim ministrom vanjskih poslova Davutogluom razgovarali smo i o tome kako i na koji način možemo pomoći BiH. Dogovorili smo se da vrlo skoro, već počekom sljedeće godine, organiziramo trilateralni sastanak između ministara vanjskih poslova Turske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Također, i da razgovaramo s Hrvatima i Bošnjacima kako bi i oni pojačali međusobni dijalog i potražili ona rješenja koja će jamčiti jednakopravnost konstitutivnih naroda BiH, ali i da omoguće nesmetano i kvalitetno funkcioniranje institucija u Federaciji, ali i na državnoj razini u BiH.

• Mislite li da je na pragu rješenje vezano uz problem odnosa s Haaškim sudom i otvaranjem poglavlja 23?
- Vjerujem da ćemo uskoro otvoriti i poglavlje 23, jer je Hrvatska sa svoje strane ispunila sve potrebne kriterije. Svoj optimizam temeljim na činjenici da su mnogi pozitivno ocijenili i prepoznali posljednje aktivnosti hrvatske vlade koje su potvrda naše pune suradnje s Haaškim sudom. U skladu s hrvatskim zakonima i propisima taj ćemo proces nastaviti do kraja pregovora. Zaostajanja neće biti ni s ostalim kriterijima koje moramo ispuniti u poglavlju 23. U reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organiziranoga kriminala Vlada pokazuje iznimne rezultate. Budite uvjereni da ćemo do zadnjeg trenutka pregovaračkog procesa demonstrirati našu spremnost na ispunjavanju potrebnih kriterija i prilagodbe normama koje vladaju u EU.

• Hrvatska vlada i premijerka Jadranka Kosor dobivaju u posljednje vrijeme u inozemstvu velike pohvale upravo zbog pokrenute borbe protiv korupcije. U kojoj mjeri Vam to kao ministru vanjskih poslova olakšava posao?
- Zadnja dva i pol tjedna boravio sam izvan Hrvatske na službenim putovanjima te bio u stalnom kontaktu s velikim brojem kolega ministara. Točnije, bio sam u Ateni na ministarskom sastanku OESS-a, nakon toga u Bruxellesu na ministarskom sastanku NATO-a, zatim u službenom posjetu Kanadi i SAD-u te početkom ovog tjedna u BiH. Sreo sam se s četrdesetak ministara vanjskih poslova. S punim pravom mogu reći da je hrvatski vanjskopolitički položaj bolji nego ikad te da predstavnici međunarodne zajednice i te kako prate i iznimno cijene rezultate koje u posljednje vrijeme postiže hrvatska vlada i predsjednica Kosor, kojoj većina upućuje čestitke za aktivnosti vezane uz hrvatsko približavanje EU te borbi protiv korupcije i organiziranoga kriminala.

Bruno Lopnadić