S potpredsjednikom Hrvatskoga sabora i HDZ-a Vladimirom Šeksom razgovarali smo o aktualnim političkim pitanjima koja su se otvorila nakon što je održan prvi krug izbora za predsjednika Republike. Osim što je komentirao izborne rezultate, Vladimir Šeks je govorio i događajima koji se očekuju u 2010. - drugom izbornom krugu, suradnji novog predsjednika s Vladom, ustavnim promjenama i intenziviranju borbe protiv korupcije.

• Kako komentirate rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora i činjenicu da HDZ-ov kandidat Andrija Hebrang nije ušao u drugi krug?
- Višestruka atomiziranost desnog biračkog spektra, desnice i desnog centra, glavni je i osnovni razlog što Andrija Hebrang nije uspio ući u drugi krug. Dio tog političkog prostora jednostavno su otrgnuli oni kandidati koji su bili iz okrilja HDZ-a, poput Nadana Vidoševića i Dragana Primorca ili onih koji su pozicionirani striktno desno poput Miroslava Tuđmana i Josipa Jurčevića. Oni su uzeli onaj dio biračkog tijela koje je bilo zapravo predestinirano za Hebranga.
No, HDZ nije poražen u ovim izborima. Naš kandidat stjecajem nesretnih okolnosti nije ušao u drugi krug, ali mi se ne osjećamo niti se trebamo osjećati poraženima i gubitnicima jer ni na predsjedničkim izborima 2005. Jadranka Kosor nije uspjela, ali je HDZ dobio parlamentarne izbore 2007.
 

• Je li se mogla nekako izbjeći ta rascjepkanost na desnici u korist Hebranga?
- Trebalo je pokušati, ali poslije bitke lako je biti general. Očito s Vidoševićem i Primorcem nije bilo moguće postići dogovor. Možda se moglo dogovoriti da se Tuđman i Jurčević ne kandidiraju, iako sam tu veliki skeptik. Da se oni nisu kandidirali, to bi najvjerojatnije išlo Hebrangu i bilo bi mu dovoljno da uđe u drugi krug.

• Koliko su Andriji Hebrangu naškodile priče o razmimoilaženjima u vrhu HDZ-a i o tome da dio HDZ-ovih dužnosnika zapravo podržava druge kandidate?
- Lansiranje tih priča je sigurno naškodilo uspjehu Andrije Hebranga. Vrlo sofisticirano i rafinirano u javnosti su kružile priče da iza Hebranga ne stoji HDZ, nego da dijelovi HDZ-a zagovaraju Vidoševića, Primorca i Bandića. Sigurno je i to imalo odraza na to da se dio HDZ-ova biračkog tijela, pod dojmom i utjecajem tih priča, okrenuo tim kandidatima. Zato smo neprekidno, a posebno u finišu kampanje, isticali da je Hebrang jedini kandidat HDZ-a, da nema rezervnog skrivenog kandidata, ali neprekidno su se lansirale priče o tome da HDZ to službeno iznosi, a ispod žita da mu je svejedno i da se može glasovati za nekoga od ta tri kandidata. Mi ćemo zacijelo u danima koji slijede ustanoviti jesu li te priče bile spin kojem je izvorište i inspiracija bila u krugovima onih koji su time željeli oslabiti Hebrangovu političku poziciju i da je to bilo motivirano od njegovih protukandidata i iz njihove radionice, ili je to došlo iz neke radionice unutar HDZ-a.

• Što Vi mislite, otkuda te priče?
- Ne bih o tome spekulirao. Sigurno ima valjanog razloga za provjeru indicija da je iz okrilja HDZ-a došlo do usmjeravanja glasova kandidata, poziva i poticaja da se glasa za Vidoševića, Primorca ili Bandića. Ovo što se govori u javnosti, to HDZ mora uzeti s ozbiljnom pomnjom.

• HDZ je odlučio da nijednom od kandidata neće dati službenu potporu. Mislite li da će vaši birači zbog toga 10. siječnja bojkotirati izbore ili ne?
- Predsjednica stranke je nakon konzultacije sa stranačkim vodstvom dala izjavu da HDZ neće podržati ni Josipovića ni Bandića. To ne znači da naši birači moraju ostati kod kuće jer izaći na izbore ne znači da se mora i glasati. Može se izaći na biračko mjesto i ne glasati ni za jednog kandidata i izvršiti tu preporuku na način da se izađe na biralište i prekriži oba kandidata ili pogrešno ispuni glasački listić i na taj način ne glasuje ni za jednog kandidata. Druga varijanta je ne izaći ni fizički na izbore. Vjerujem da će lavovski dio HDZ-ova biračkog tijela prihvatiti preporuku predsjednice stranke, no nitko ne može staviti ruku u vatru da neće biti javnih, a posebno tajnih iskakanja.

• Kako ocjenjujete oštar sukob između Ive Josipovića i Milana Bandića koji je započeo odmah nakon objave rezultata? Je li vama u HDZ-u na neki način drago zbog toga, jer time na vidjelo dolazi stanje u SDP-u koje se do sada pokušavalo sakriti?
- Sigurno da će u tome srazu isplivati skrivene loše strane koje su se nataložile u SDP-u i da će ih svaki od dvojice aktera nastojati iskoristiti na svoju korist, a na štetu protukandidata. Pretpostavljam da će se ukazivati na djelomično prikrivene i polujavne »škakljivosti« vezane uz Grad Zagreb i Bandićevu ulogu u tome, a da će Bandić Josipoviću otkrivati neke nezgodne, neugodne, od javnosti skrivane tajne u SDP-u koje mogu naškoditi prestižu i utjecaju Josipovića i SDP-a. Vrlo je vjerojatno da će se nakon konačnog završetka drugog kruga otvoriti velike i duboke tektonske pukotine u SDP-u, neovisno o tome tko će pobijediti. Vrlo je vjerojatno da će, pobijedi li Josipović, Milanović i njegova struja ići na pacifikaciju i neutralizaciju onih dijelova SDP-a koji su dali potporu Bandiću, a bude li obratno, možemo tek misliti kakav bi to bio lom u SDP-u.

• Na izbore je izašlo manje od 44 posto birača. Što je po Vašem mišljenju razlog tomu? Bude li i u drugom krugu odziv manji od 50 posto, dovodi li to u pitanje regularnost izbora i legitimitet budućeg predsjednika?
- Ne dovodi. Procjenjujem da će u drugom krugu biti osjetno manji odziv nego u prvom krugu, po mojoj prosudbi do 35 posto. Mali odziv bio je zbog nekoliko elemenata. Prvi je taj što se već sustavno godinama u hrvatskoj javnosti politika difamira kao nešto nečasno, kao djelatnost koja je inkriminirana raznim zloporabama, a da političari pretežno rade za osobnu korist. To dovodi do velikog stupnja razočaranosti u politiku i političare. U dobrom dijelu medija to je svjesno i namjerno potencirano i podizano na najveću potenciju kako bi se građanima zgadili i politika i političari. Drugi razlog je taj što težište moći nije, u skladu s Ustavom, u rukama predsjednika nego u Vladi, Saboru i drugim segmentima državne vlasti pa najveći dio ljudi misli da predsjednik u najvećoj mjeri ne može utjecati na njihov status niti na glavna politička pitanja. Taj, veliki dio smatra da uloga predsjednika Republike nije politički bitna i zato apstinira od izbora.

• Bez obzira tko postane predsjednik, očekujete li da će Vlada imati problema u kohabitaciji?
- Ne vidim da bi bili mogući ozbiljniji problemi na toj relaciji. S obzirom na ustavne ovlasti predsjednika, mislim da neće biti nikakvih kriznih situacija niti kod imenovanja diplomatsko-konzularnih predstavnika, niti kod imenovanja šefova obavještajnih službi i vojnih zapovjednika. Što se tiče ustavne odredbe da predsjednik može predlagati Vladi sazivanje sjednica i raspravu o određenim temama, tu je opet Ustavom utvrđen odnos između predsjednika i Vlade jer ona može i ne mora prihvatiti prijedlog za sazivanje sjednica jer predsjednik ih ne može sazivati.

• Zbog slabog odziva aktualiziralo se pitanje treba li uopće predsjednika birati na neposrednim izborima ili uvesti biranje u Saboru i u tom sklopu predsjedniku dodatno smanjiti ovlasti. Je li to realno očekivati s obzirom da su u tijeku pripreme za promjenu Ustava?
- Početkom 2008. inicirao sam da se u organizaciji Odbora za Ustav prezentiraju razne inicijative vezane uz promjenu Ustava i jedna od tih ideja bila je da se predsjednika bira u Saboru, što su predložili Žarko Puhovski i Smiljko Sokol. Tad su te ideje dočekane na nož više-manje od svih, pa tako i od aktualnog predsjednika kojem je bilo servirano da bi se ovlasti smanjile dok je on još predsjednik, iako je bilo jasno izloženo da bi se to odnosilo na budućeg predsjednika. Ni bivši premijer Ivo Sanader niti itko od drugih aktera, poput SDP-a, nije prihvaćao ideju da bi u tom pravcu trebalo mijenjati Ustav, predsjednika birati u parlamentu i drugačije pozicionirati njegove ovlasti. Danas se ponovo oživljavaju te ideje. U jednoj mjeri one proistječu iz same predsjedničke kampanje i ocjene da je moguće s relativno malim brojem potpisa ući u utrku. Tu je i taj mali odziv koji pokazuje da više od polovice biračkog tijela nije uopće zainteresirano izaći na izbore. S obzirom na postojeće ovlasti predsjednika, sve se jače javljaju ideje da se predsjednik bira u parlamentu, kao u Njemačkoj ili Mađarskoj. No, mislim da nitko od one kritične mase koja je potrebna da bi došlo do promjene Ustava, niti petina zastupnika niti Vlada niti budući predsjednik neće operacionalizirati ideju da se uđe u takve promjene Ustava.

• U kojoj je fazi proces ustavnih promjena? Je li međustranačka radna skupina kojoj ste na čelu pri kraju usuglašavanja konačnog prijedloga?
- Radna skupina je ad litteram usuglasila više od 90 posto ključnih točaka i iz Vladinog i iz oporbenog prijedloga ustavnih promjena. Nismo uspjeli završiti rad jer je prije mjesec dana počela intenzivna predsjednička kampanja, a treba riješiti još dva pitanja - pitanje referenduma i pitanje mjesta izlaska birača. Prema oporbenom prijedlogu, birači trebaju i na referendumu i na izborima glasati samo u Hrvatskoj, a iznimno samo u diplomatskim predstavništvima, dakle samo u veleposlanstvima, dok bi se isključila konzularna predstavništva i drugi uredi. U BiH bi se prema tome glasovalo samo u veleposlanstvu u Sarajevu, ili u Srbiji samo u Beogradu. Time su željeli što više u 11. izbornoj jedinici otežati izlazak na birališta. Vidite kakav je postotak izašlih birača na ovim izborima u inozemstvu, a koliko bi ih onda izašlo na referendum? To je još ostalo otvoreno i radna skupina će to raspraviti poslije Nove godine. Drugo pitanje vezano je uz većinu potrebnu za odluku na referendumu o ulasku u EU. Vladin prijedlog ublažava sadašnju tvrdu ustavnu odredbu, oporba se još nije o tome očitovala, ali svakako po tom pitanju mora doći do pokušaja dogovora.
Tu je još i pitanje dodatnog prava glasa. Manjine koje sudjeluju s manje od 1,5 posto u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske po jednoj ideji dobile bi dodatni glas, a manjina koja ima više od 1,5 posto, dakle srpska nacionalna manjina, glasovala bi u svakoj od deset izbornih jedinica, ali jamčilo bi joj se barem tri mandata. No, ne bi imala dodatno pravo glasa jer bi koristila samo opće pravo glasa. To još moraju raspraviti i radna skupina i svi akteri ustavnih promjena. Pretpostavljam da će konzultacije biti u drugoj polovici siječnja. Tada će radna skupina svoje završiti i onda, ako ostane nešto sporno, još bi se koncem siječnja ili početkom veljače na razini šefova stranaka pokušalo doći do kompromisa tako da bi onda do proljeća to moglo krenuti i u formalnu proceduru u Saboru.

• Predsjednica Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor najavila je da će u 2010. borba protiv korupcije biti jedan od dva stupa HDZ-ova programa. Koliko će po Vašem mišljenju to pridonijeti jačanju popularnosti i rejtinga HDZ-a?
- Odgovor se sam nameće. Između toga postoji jedna korelacija pa prestiž premijerke i HDZ-a ide gore kako se borba protiv korupcije zaoštrava i zahuktava i nije tek deklaratorna nego uporna i tvrda.
Ali treba lučiti dvije stvari, koje ja neprekidno ističem: borba protiv korupcije da, ali to nije startni pucanj za opću hajku na HDZ i njegove dužnosnike i ministre. Radi se o stvaranju političke klime i političkog okružja da nitko nije nedodirljiv i davanju snažnih poruka i signala državnim tijelima koja operativno vode borbu protiv korupcije. Ta poruka je: Nitko vas ne sputava, radite po zakonu, svi su pred zakonom jednaki i ravnopravni. Kad se permanentno šalju takve snažne poruke i signali, to bitno ohrabruje cijelo društvo i sva odgovarajuća državna tijela da budu predani u svome radu i na prevenciji i na represiji koruptivnih kažnjivih djela. No, to ne može biti poziv na linč, da se ishitreno bez ikakve valjane podloge ide u optuživanje, presuđivanje i rušenje jednog po jednog ministra, kao na kuglani, a time i cijele Vlade.
To je ono što je napravio SDP kad je tražio izglasavanje nepovjerenja ministru Božidaru Kalmeti, u onom dijelu »političke optužnice« gdje se tvrdilo da Kalmeta političku odgovornost snosi na temelju sumnje za kriminalno djelovanje drugih, a uz tu tvrdnju i »presudu« da je i on dio kriminalnog zločinačkog pothvata. SDP je to napisao istim rječnikom kakvim se pišu optužnice i presude.

• Predsjedniku Mesiću predložili ste da odlikuje premijerku Jadranku Kosor zbog zasluga za borbu protiv korupcije, što je ocijenjeno preuranjenim. Jeste li možda nepotrebno istrčali s tom inicijativom ili i dalje smatrate da premijerka zaslužuje odličje?
- To je jedna legitimna inicijativa i poticaj, a što su to neki ocijenili preuranjenim jest zato što su previdjeli da se prijedlog ne odnosi samo na njezin petomjesečni rad kao predsjednice Vlade, jer to bi doista bio ishitren prijedlog.
Ja sam predložio premijerku za to odličje za njen sveukupni angažman, za izniman doprinos razvitku i napretku Hrvatske u razdoblju od 1995. kad je ušla u politiku pa do današnjih dana, za njezin politički rad kao saborske zastupnice, potpredsjednice Sabora, potpredsjednice Vlade i ministrice i tek u jednom manjem segmentu za ovo kratko razdoblje u kojem je predsjednica Vlade. Dakle, ispušta se to da se prijedlog odnosi na njezin skoro petnaestgodišnji politički rad i potpuno se pogrešno navodi samo jedan od aspekata njezina djelovanja, doprinos vladavini prava i borbi protiv korupcije.

• Nedavno su javnosti predstavljene analize sustava lokalne samouprave koje su upozorile na financijsku neodrživost pojedinih općina. Zna li se već nešto više o tome, hoće li se smanjiti broj lokalnih jedinica i po kojim kriterijima?
- Vlada i Ministarstvo uprave financiraju pilot-projekt u kojem treba analizirati svaku od jedinica lokalne i područne samouprave, dakle svaku općinu, grad i županiju sa stajališta opravdanosti njihove egzistencije, uzimajući kao ključni kriterij financijsku samoodrživost svake pojedine jedinice. Rezultati te analize bili bi podloga za raspravu o novom teritorijalnom preustroju Republike Hrvatske. Bili bi podloga za procjenu i ocjenu trebaju li neke jedinice lokalne samouprave opstati ili se ukinuti i pripojiti nekoj drugoj jedinici lokalne samouprave. Kad javnost dobije rezultate tog projekta, tada će se moći otvoriti na svim bitnim pokazateljima ozbiljna rasprava o teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske. U svakom slučaju, neće doći do bilo kakvih promjena za vrijeme mandata sada izabranih župana, gradonačelnika i načelnika. Dakle, tek nakon 2013. godine mogao bi stupiti na snagu novi teritorijalni ustroj Republike Hrvatske.

Marijan Lipovac