ZAGREB, 31. siječnja - Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić u razgovoru za Vjesnik ističe da je mnogo toga učinjeno u prošloj godini, ali da nezadovoljstvo seljaka proizlazi iz problema koji su se taložili godinama.
• Što je istina o stanju u hrvatskom gospodarstvu?
- Loše stanje u hrvatskom agraru nastajalo je godinama, pa i desetljećima. U silnoj želji da ostvarimo rezultate preko noći, skloni smo nerealnim ocjenama i imamo jako puno želja. Danas smo u situaciji da treba krenuti ispočetka, postaviti dobre temelje i utrti jasan put i jasnu viziju toga što radimo. To nije lagan posao i svi koji misle da se to može postići preko noći, nisu upoznati s problemom. Jesam za kritiku, ali poslije nje treba dati konstruktivna rješenja.
• Je li istina da će se i ove godine povećati subvencije u odnosu na lani?
- Lani smo za 73 posto povećali subvencije u odnosu na prethodnu godinu. Ove godine, subvencije su ukupno povećane 16, 3 posto ili npr. za kukuruz 25, soju 16, šećernu repu pet posto... Uvedeni su i neki novi poticaji, npr. za uzgoj ženske teladi, što je iskorak u odnosu na aktualno stanje u nas. Bitno je naglasiti da smo ove godine triput, dakle 300 posto, povećali fond za razvitak poljoprivrede. Lani je posredstvom njega izdvojeno oko 54 milijuna kuna. Ove godine on iznosi oko 170 milijuna kuna.
• Što je glavni razlog prosvjeda seljaka?
- Ne bih rekao da nezadovoljstvo seljaka nije dijelom opravdano. Ali, nema tog čarobnjaka koji može u kratkom roku promijeniti neke stvari što su se taložile godinama. No, kad govorimo o seljacima, nismo korektni prema svim drugim poljoprivrednim proizvođačima, jer, osim ratara, imamo i stočare, voćare, vinogradare, ribare, pčelare, maslinare... Ali, s obzirom na okolnosti u kojima se nalazimo, uvjeravam vas da činimo sve što je u našoj moći da ih zaštitimo.
|
Nezadovoljstvo seljaka dijelom je opravdano, ali nema tog čarobnjaka koji brzo može riješiti sve što se taložilo godinama
Raščistit ćemo aferu u vezi s nestankom 100.000 tona pšenice
Neće biti ograničenja površine privatnog zemljišta ni povratka na poljoprivredne zadruge
Ne mogu reći da u Hrvatskoj postoji trgovački prehrambeni lobi, ali ima onih koji bi htjeli da se uvozi više hrane, tvrdi ministar poljoprivrede Božidar Pankretić
|
• Je li lanjska pšenična afera bila nastavak one iz 1996. kada su je također pokrenuli zastupnici HSS-a? Mnogo se manipuliralo time tko je ukrao pšenicu iz državnih rezervi.
- Da. Bilo je mnogo prijava. Na žalost se sve slomilo na jednom ili dvojici te se i dalje ne rješavaju neke stvari. I dalje ću inzistirati na raščišćavanju situacije. Tu su lobiji uvijek jaki, a radi se i o utjecajima pojedinaca. Manjak iz robnih rezervi od 100.000 tona pšenice za jednu je malu zemlju vrlo ozbiljna stvar, a da nedostaje i samo jedan kilogram, to treba ispitati.
• Je li istina da seljacima nije isplaćen novac za prošlogodišnju pšenicu?
- Prema podacima koje imam, posao je obavljen korektno i obveze prema seljacima podmirene su u najvećem dijelu, novac je isplaćen u 99 posto slučajeva. Poljoprivrednicima pojedinačno, gotovo je isplaćen sav novac. Ostao je određeni dug pojedinim zadrugama. Vjerujem da će se to ovih dana riješiti.
• Ulaskom hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju, mnogi se pribojavaju da će uvoz uništiti domaću poljoprivredu.
- Cilj je hrvatske politike pridruživanje europskim integracijama i, što se tiče poljoprivrede, svjesni smo što to znači. Imali smo mogućnost pripremiti hrvatsku poljoprivredu, a nismo to učinili. I, sad smo na svjetskom tržištu, a ono je okrutno. Još imamo rokove od godinu-dvije i na neki način štitmo naše proizvođače. Dakako, naši poljoprivrednici moraju postati poduzetnici i to je jedna od teških stvari. Možda i najtežih. Oni još uvijek smatraju da će neke proizvode »predati«, te im je za tu »predaju« osigurana naknada. Tržište ima svoja pravila ponude i potražnje, te je neminovno orijentiranje naših poljoprivrednika prema »prodaji«, a ne »predaji«.
• Seljaci se upravo žale da politika poticaja ove godine nije plodotvorna.
- Mislim da je to nezahvalnost u okolnostima kad su poticaji gotovo udvostručeni. To je više zlonamjerno, a ne iskreno i činjenično stanje.
• Koliko je za stanje u poljoprivredi kriva rascjepkanost parcela?
- Ako ćemo o tome razgovarati, moramo se vratiti gotovo 50 godina unazad. Od toga da je u socijalizmu bilo ograničenja na najviše 15 hektara do toga da je 1941. i 1945. oduzeta zemlja obiteljskim gospodarstvima. A 1990., zemlja nije vraćena seljacima, kako se očekivalo. Zato je i struktura takva kakva jest; taj će se problem rješavati godinama.
• Hoće li to omogućiti novi zakon o poljoprivredi?
- Da, on je temelj za to.
• Borite li se za decentralizaciju u poljoprivredi?
- Maksimalnu decentraliziciju. Maksimalno treba neke odluke prepustiti seljacima, a mi ćemo se baviti strateškim pitanjima i pronalaziti određena rješenja i provoditi odluke koje donese Hrvatski sabor. Osnovat ćemo nacionalno vijeće za poljoprivredu i seoska područja, koje će biti savjetodavno tijelo Vlade, a u njemu će biti najistaknutiji stručnjaci. Svakako ćemo uključiti i dio poljoprivrednika i gospodarstvenika i sve koji trebaju nešto reći u jednom takvom vijeću. Bitna novost je Ravnateljstvo za tržnu i strukturnu potporu u poljoprivredi. Slažemo se s ukidanjem sadašnjih robnih zaliha, izvora zla i afera. Toga nema više nigdje u Europi. Ubuduće ćemo posredstvom Poljoprivrednog informacijskog centra imati registar proizvođača.
• Hoće li biti ograničeno zemljište u vlasništvu seljaka?
- Toga neće biti. Druga je stvar da ćemo u slučajevima koji se odnose na pravne osobe staviti određena ograničenja. A sve će to ovisiti o strategiji gospodarenja poljoprivrednim zemljištem.
• Nema vraćanja na poljoprivredne zadruge?
- Ne, ne. Mi razvijamo obiteljsko seljačko gospodarstvo i to je naš prioritet. Vraćanje zadruga je dobar oblik, kooperativa je dobar oblik, a za one koji će ostati mali i usitnjeni, tu ćemo ih čak poticati. Njih 10-15 manjih mogli bi uspostaviti kooperativan odnos, jer im je to isplativije.
• Postoji li neki strateški program revitalizacije mediteranske poljoprivrede?
- Da, imamo nacionalni program u pripremi u vezi s veletržnicama. O tome već ima dobrih primjera u Istri.
• Krajem prošle godine Vlada je donijela odluku o saniranju osam velikih poljoprivredno-industrijskih kombinata.
- Ne bih govorio o saniranju PIK-ova, već o sanaciji stanja. Tih osam poduzeća su iznimno važni za prerađivačku industriju. S njima su povezane tisuće i tisuće ljudi koji se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ništa ne znači, ako se proizvodi više tovnih odojaka, a nema mesne industrije koja će ih preraditi. Cilj je - potpuno ih sanirati ove godine.
• Kako predviđate budućnost naše poljoprivredne proizvodnje?
- U svakom slučaju, proizvodnja zdrave hrane je naša šansa.
• Premijer Ivica Račan tvrdi da su prioritet Hrvatske turizam i poljoprivreda. U odnosu na novac koji se ulaže, je li tako?
- S tim se mogu složiti. Jedino ministarstvo koje je dobilo više novca, osim Ministarstva rada i socijalne skrbi, je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - gotovo za 25 posto.
• Postoji li u Hrvatskoj trgovački prehrambeni lobi?
- To ne mogu reći, iako ima onih koji bi htjeli da se uvozi više hrane. To je njihovo pravo, rekao bih da na tome žele zaraditi. Uvijek sam na strani onih koji se zalažu za domaću proizvodnju.
• Tko nadzire uvoz hrane u Hrvatsku, koji se procjenjuje milijardama?
- Ne, on je znatno manji. Po službenim podacima, uvoz se godinama već smanjuje, a svojedobno je vrijedio i više od milijarde dolara godišnje. No, lani je bio oko 600 milijuna dolara.
• Taj uvoz ne kontrolira Ministarstvo poljoprivrede?
- Ne. Prije smo mogli ponešto predlagati Ministarstvu gospodarstva, a odluke su se zajednički donosile, a sada toga više nema. Recimo, možemo reći da više nećemo uvoziti svinjetinu, ali nema zabrane uvoza. Zauzvrat, možemo izvoziti sve što možemo, ali se stalno susrećemo s problemom cijena.
• Što hrvatskoj poljoprivredi znači program CARD i 50 milijuna eura, u što će se taj novac potrošiti?
- To je dio programa koji će se sufinancirati u poljoprivredi i evidentiranju programa koji su vrlo važni, npr. sređivanje katastra i ukupnog zemljišta, što je iznimno velik problem. Tu će se moći kandidirati posebni programi, a posredstvom natječaja će se ove godine većim dijelom podijeliti taj novac.
• Kako bi običnom seljaku objasnili agrarnu politiku Vladinog programa »novog smjera«?
- To je agrarna reforma, novi smjer, u svakom slučaju usmjeren prema obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kao središnjoj jedinici, koje proizvodi zdravu hranu. Ono je poduzetno i konkurentno svakom proizvodu, ne samo na domaćem nego i na svjetskom tržištu. Država će nužno osigurati uvjete u tom dijelu, a na seljaku je da bude poduzetnik.
• Kakva je budućnost našega seljaka na svjetskom tržištu?
- Seljake treba poticati, usmjeravati i oblikovati njihovu proizvodnju da postanu konkurentni i da mogu dati proizvode koji će biti konkurentni kakvoćom i cijenom. Siguran sam da naši seljaci to mogu. Izlaz vidim u proizvodnji zdrave hrane.
|
U Hrvatskoj nema kravljeg ludila
• Ima li u Hrvatskoj kravljeg ludila?
- U Hrvatskoj nije zabilježen nijedan slučaj kravljeg ludila. To, da nam prijeti opasnost, mislim da je jasno, ako je okruženje takvo kakvo jest. To nitko ne može osporiti.
• A što je s uvezenim mesom?
- Mi smo se preventivnim mjerama osigurali od te bolesti. Mislim da smo u to na vrijeme krenuli, još prije tri-četiri godine, kada su osnovana određena tijela da to prate. A, što se tiče pojave kravljeg ludila, mi smo vrlo promptno reagirali. Zabranili smo uvoz iz gotovo svih zemalja Europe. Mislim da je bitno napomenuti da smo prošlih godina uvozili telad za tov i steone junice, pa u tom dijelu postoji mogućnost pojave bolesti, ali i to pratimo. One su sve evidentirane, napravili smo nekoliko testova i svi su bili negativni.
• Vladinom odlukom zabranjen je uvoz mesa i mesnih prerađevina iz BiH. Možete li pojasniti tu odluku?
- Zabranili smo uvoz mesa iz BiH. Javnost o tome premalo zna. Odluka datira iz 1993., kada je zabranjen uvozu živih životinja i mesnih proizvoda zbog slinavke i šapa. Onda je 1996. netko rekao da ta mjera ostaje, ali ćemo osloboditi te mjere hercegovački kanton. Zanimljivo, tamo je samo jedna mesna industrija. Sve je jasno. Kada smo mi došli na vlast, samo smo lani izbacili povlasticu hercegovačkom kantonu, pa se mjera zabrane odnosi na cijelu BiH. Ništa novoga nije uvedeno.
• Ali, slinavke nema već godinama.
- Vrlo jasno smo definirali sve mjere prema svim državama. Jasno smo, na temelju ocjene EU-a, definirali i tu naredbu o zabrani uvoza svih živih životinja i mesa porijeklom iz BiH. Države koje se nalaze na listi slobodnih zemalja za izvoz moraju biti posebno oprezne. Budući da je Hrvatska sada u postupku pridruživanja EU-u, bit ćemo pod većim nadzorom, jer ne samo da izvozimo u EU nego i u SAD. Dakako da nam je u interesu da to ne dovedemo u pitanje.
|
|
Ozakonit će se prehrambena sigurnost stanovništva
• Možete li ukratko reći što donosi novi zakon o poljoprivredi?
- On je zaista temeljan. Prvi puta definira ne samo ciljeve i mjere nego i korisnike prava, sve institucije potpore, nositelje praćenja, izvještavanje te upravni i inspekcijski nadzor. Mislim da je bitno naglasiti ciljeve zakona. To je prehrambena sigurnost stanovništva koja se podmiruje u što većoj mjeri domaćim konkurentnim poljoprivrednim proizvodima. Drugo je promicanje učinkovitosti proizvodnje i tržišta u poljoprivredi radi jačanja konkurentnosti na domaćem i svjetskom tržištu. On također omogućava primjeren životni standard i doprinos stabilnosti poljoprivrednog dohotka. Cilj mu je omogućavanje potrošačima pristup odgovarajućoj stabilnoj ponudi hrane u skladu s njihovim zahtjevima, poglavito u vezi sa cijenom i kvalitetom hrane te sigurnosti prehrane. Tu je i čuvanje prirodnih resursa, promicanje održive poljoprivrede, očuvanje i napredak seoskih područja. U tim je odrednicama sažeto još mnogo toga, što proizlazi iz navedenog zakona.
|
Anita Poljak
|
