Fižulić Goranko

05.02.2000

Feral

Tweet

GORANKO FIŽULIĆ, NOVOIMENOVANI MINISTAR GOSPODARSTVA, OBJAŠNJAVA KAKO JE MOGUĆE BUDŽET NJEGOVA MINISTRSTVA SMANJITI ČAK ZA 45 PUTA

 

Program Vlade je da se ovogodišnji proračun smanji za 17 posto, odnosno za oko sedam milijardi kuna. U to će se morati uklopiti svi ministri, ma koliko katkad to bilo teško * Ja vjerujem da će Hrvatska u sljedećih 60 dana ući i u Svjetsku trgovačku organizaciju, što će dovesti do pojeftinjenja, naglašavam pojeftinjenja, određenog broja proizvoda. Carine će se, naime, morati smanjiti za oko 30 posto * Pokazalo se da su, na primjer, brodogradilišta Uljanik i Brodosplit toliko različiti, kao da posluju u sasvim drukčijim uvjetima

 

 

 

 

tekst

* odmah nakon preuzimanja dužnosti rekli ste da ćete smanjiti proračun Ministarstva gospodarstva na polovicu, a možda i na samo trećinu dosadašnjeg. Istodobno, neki drugi ministri najavljuju povećanje potrošnje svojih ministarstava, a posebno je zapažena izjava novog ministra prosvjete, kako on, doduše, još ne zna koliki je proračun njegova ministarstva, ali bez obzira na to zna da će tražiti više... S malo cinizma moglo bi se pitati: jeste li vi uopće ministri u istoj Vladi?

- Ja sam došao iz gospodarstva, iz poduzeća, pa dobro znam da je naša država preskupa i da su porezi previsoki. Ministarstvo gospodarstva imalo je proračun od gotovo 2,7 milijardi kuna, a za normalno funkcioniranje dovoljno mu je samo 60 milijuna. Sve ostalo, ta golema razlika, odlazila je na tzv. transfere, što znači da je Ministarstvo tim novcem, po raznim kriterijima, pomagalo nekim tvrtkama, ili je novac trošen na honorare za intelektualne usluge vanjskih suradnika. Moj je cilj da se budžet Ministarstva smanji samo na ono što su njegove nasušne potrebe. To je, maksimalno, tih 60 milijuna kuna.

 

                     SMJER POLITIKE

 

* Niste odgovorili, kako to da neki drugi ministri najavljuju da će se boriti za povećanje budžeta svojih ministarstava?

- Ne bi bilo zgodno da ja sada komentiram prve izjave drugih ministara. Smatram da će upravo smanjivanjem proračuna nova vladajuća ekipa pokazati svoju ozbiljnost i utvrditi smjer politike u sljedeće četiri godine. Jedno su želje pojedinih ministara, a drugo realne mogućnosti. Program je Vlade da se ovogodišnji proračun smanji za 17 posto, odnosno za oko sedam milijardi kuna. Prvi korak prema tom cilju bio je smanjivanje vlastitih plaća, ali prava smanjenja tek slijede. U to će se morati uklopiti i drugi ministri, ma koliko to katkad bilo teško.

* Nije riječ samo o ministrima. Odmah nakon izbora na scenu su izišli jaki lobiji, koji od države traže više novca, tvrdeći da njihove prevažne djelatnosti ne mogu biti izložene tržištu. Po njima, zadaća je države da im osigura fondove, kojima će oni samostalno raspolagati. Hoćete li se, kao liberal, tome suprotstaviti?

- Država može i smije trošiti samo onoliko koliko joj omogućuje snaga gospodarstva. Uvjeren sam da svaki ministar mora naučiti reći: ne! Država ne smije uzimati poreznim obveznicima toliko novca da oni zbog toga moraju zatvarati pogone i otpuštati radnike. Mi smo mala i relativno siromašna zemlja, što određuje i mogućnosti u kulturi, prosvjeti, zdravstvu ili mirovinskom osiguranju. Iz svoje se kože ne može...

* Čuje se mišljenje da nova Vlada ima dva žestoka potpredsjednika: Slavka Linića za gospodarstvo i Željku Antunović za tzv. društvene djelatnosti, i da će se oni neminovno sukobiti. Gospodina Linića već se pokušava optužiti da je protiv kulture.

- Mislim da se neće sukobiti. Korijeni gospođe Antunović su u gospodarstvu, ona se bavila financijama i porezima, pa sam uvjeren da je neće moći iskoristiti nikakvi lobiji. Mi moramo smanjiti poreze, carine, opterećenja plaća... i od toga se ne može odustati. To je program ove koalicijske Vlade, a to od nas traže i međunarodni faktori. Ovog tjedna to nam poručuje i Međunarodni monetarni fond u svom izvještaju o Hrvatskoj.

* Zanimljivo je da su neki naši najpoznatiji ekonomisti protumačili taj izvještaj MMF-a kao zahtjev novoj Vladi da nastavi staru politiku. Što vi o tome mislite?

- Ja nemam taj dojam. MMF je vrlo jasno rekao da očekuje smanjenje bruto cijene rada, dakle opterećenja plaća, i to za jednu trećinu; zatim da očekuje smanjenje proračuna i ukupne javne potrošnje, te smanjenje obvezne rezerve banaka, što bi trebalo dovesti do pada kamata na kredite – a sve to uz očuvanje stabilnosti kune. Ja vjerujem da će Hrvatska u sljedećih 60 dana ući i u Svjetsku trgovačku organizaciju, što će dovesti do pojeftinjenja, naglašavam pojeftinjenja, određenog broja proizvoda. Carine će se, naime, morati smanjiti za oko 30 posto, što je također u skladu s programom koalicije. Sve bi to trebalo zaustaviti smanjivanje društvenog proizvoda i omogućiti njegov rast za 2,9 posto u ovoj godini. Ne bi se baš moglo reći da je takva politika vođena dosad.

 

                 PRIVLAČNIJI OD DRUGIH

 

* Prigovor, zapravo, glasi da je opet na prvome mjestu stabilnost, a ne razvoj...

- Ne može se pokrenuti razvoj ako ne dobijemo investicije iz inozemstva. A bez stabilnosti, inozemni investitori jednostavno neće dolaziti u Hrvatsku. Mi za njih moramo biti privlačniji od drugih bivših komunističkih zemalja. Zadaća je nove Vlade da Hrvatskoj omogući natjecanje s Poljskom, Mađarskom, Slovenijom, baltičkim zemljama itd., u privlačenju novih investitora. Ali takvih, koji neće samo kupovati naša poduzeća, nego će graditi i stvarati sasvim nove tvrtke. To su tzv. green-field investicije, dakle građenje nečeg sasvim novog, od ničega, na “zelenoj livadi”.

* Zašto, ipak, niste bili na Međunarodnome gospodarskom forumu u švicarskom Davosu, gdje se govorilo upravo o tome?

- Zato što nismo bili pozvani. Odnosno, pozivi su došli staroj ekipi...

* Na imena, osobno, samo njima?

- Ne znam. Gospodin Nenad Porges, bivši   ministar, nije mi o tome rekao ništa. Možda je novi premijer nešto doznao od bivšeg, ali do mene nije došla nikakva informacija. Sačekali su nas samo problemi, zbog kojih neću moći sudjelovati na ministarskoj konferenciji UNCTAD-a u Bangkoku, kao i na nekim drugim skupovima. Ali u Davos bih sigurno otišao da nije bilo tih kratkih spojeva u trenutku kad se mijenjala vlast.

* Hoće li smanjenje carina, nakon što Hrvatska uđe u Svjetsku trgovačku organizaciju, pogoditi neke domaće proizvođače? Na primjer, poljoprivredu?

- Mislim da neće. Sasvim suprotno; pregledao sam sve tarife i došao do zaključka da će neki ključni proizvodi i ubuduće imati previsoku zaštitu. Hrvatska, međutim, može opstati samo kao potpuno otvorena zemlja; ona je odveć mala da bi se mogla zatvarati, a njezin je oblik takav da gotovo svatko može stići do granice za pola sata vožnje. Zato naše gospodarstvo ne može računati s prevelikom zaštitom, niti sebi može dopustiti neracionalno poslovanje i previsoke cijene.

* Dokad će po vašem mišljenju trajati stanje u kojem se ljudima isplati putovati u šoping u inozemstvo?

- Jedna je od zadaća ovog ministarstva da to riješi do kraja godine. Mislim da ćemo u tome uspjeti, naravno, ako budemo imali i potporu drugih ministarstva.

 

* Nezavisni su ekonomisti svih ovih godina tvrdili da se HDZ-ova Vlada hvali stabilnošću cijena i deviznog tečaja, a da istodobno privreda sve više propada. Vi ste ministar gospodarstva; kakva su vaše saznanja o stanju u poduzećima?

- U cjelini oni su u pravu, ali svaki prosjek zavarava. U istim uvjetima ne posluju svi jednako. Upravo sam razgovarao s predstavnicima brodogradnje, pa se pokazalo da su, na primjer, pulski Uljanik i Brodosplit toliko različiti, kao da posluju u sasvim drukčijim uvjetima. Kao da je riječ o brodogradilištima u dvije različite države, a ne takvima koji imaju istog vlasnika, državu, i isto ekonomsko okruženje. Inače, dio bi naših tvrtki mogao poslovati s dobiti, ali ih koči nedostatak kapitala. Drugi dio nema tih nevolja, pa uglavnom posluje dobro. Ali treći dio, nažalost, uopće nije u stanju poslovati. Tim dijelom počeo sam se odmah baviti.

* Počeli ste s brodogradnjom, koja je možda najteži problem. Kakav je vaš prvi dojam? Mogu li se brodogradilišta spasiti?

- Tri brodogradilišta, bez ikakve dvojbe, mogu već sada biti kandidati za privatizaciju; govorim o Uljaniku i o brodogradilištima u Trogiru i Kraljevici. Menadžment Uljanika čak tvrdi da im ne trebaju nikakve subvencije. Glavni problem su Treći maj u Rijeci i Brodosplit. Brod je danas jedini hrvatski prepoznatljivi izvozni proizvod, ali u njemu je 80 posto uvoznih komponenti. Udio domaće proizvodnje morao bi se udvostručiti. Tako bi znatan dio hrvatskih poduzeća mogao povećati svoj izvoz, i to uz minimalnu financijsku pomoć države. Ali treba osmisliti i razraditi tu koncepciju, a ne samo o tome pričati. Dosad na tome nije radio nitko, ni poslovne banke, ni domaći brodari, ni Vlada... Sjetite se da je prošle godine ministar Željko Lužavec kupio nekoliko rabljenih trajekata u Kini, umjesto da se zaposle domaća brodogradilišta. A svi su u državnom vlasništvu: i brodogradilišta i brodari i banke...

* Opravdanje je da su kineski trajekti bili jeftiniji...

- Jesu, ali samo ako se ne računaju naši prazni navozi i subvencije brodogradilištima. Ako računate ukupni trošak države, to su najskuplji trajekti na svijetu. Pitali ste mogu li se spasiti naša brodogradilišta. Poljaci su svoja spasili. A u svjetskim okvirima dozvoljavaju se subvencije od 15 posto. Hrvatska, koja ima veliki i kronični deficit u razmjeni s inozemstvom, mora čuvati brodogradnju. Što ćemo inače izvoziti? Problem je da su cijene brodova u svijetu pale, ali još je veći problem što se kod nas proizvodi skupo. Ali onda treba mijenjati menadžment, a ne pustiti brodogradilišta da propadnu. U roku od dvije godine brodogradnja se mora privatizirati i mora se postići to da ona posluje na evropskom prosjeku, ili je zaista ne treba ni biti.

 

                       BRZO U STEČAJ

 

* Što ćete još spašavati? Na primjer, hoćete li spašavati “ozbiljni” niskonakladni list Vjesnik, novcem koji ćete porezima uzimati od Ferala i drugih “neozbiljnih” listova?

- Uvjeravam vas da ovo ministarstvo nema namjeru uzimati novac jednim poreznim obveznicima i davati ga drugima. Jučer sam odbio prijedlog da se iz robnih rezervi Nami isporuče šećer, ulje i brašno. Dosad je to bila ustaljena praksa, pa je na taj način u Namu već otišlo 35 milijuna kuna. Nemam se namjeru baviti ni stečajem Gucićevih poduzeća. Jedino što ćemo tražiti jest da se stečajni postupak maksimalno ubrza i da se provodi tako da se ne uništavaju ni poduzeća ni radna mjesta. Koliko ja znam, postoji kupac zainteresiran za Vjesnik i Hrvatsku tiskaru. Ali Vlada sigurno neće financirati neku svoju novinu.

* Gucić, međutim, tvrdi da će zbog stečaja njegovih poduzeća sedam tisuća radnika ostati bez posla...

- To je pokušaj manipulacije javnošću. Stečajni postupak, koji je pokrenula Zagrebačka banka, neće likvidirati 16 Gucićevih tvrtki, niti će ukinuti sedam tisuća radnih mjesta, ali će netko izgubiti svoja vlasnička prava, a netko drugi će se naplatiti iz te imovine, to jest postat će vlasnik. A tvrtke će i dalje poslovati, ali s novim vlasnikom...

* Vladajuća je koalicija najavila reviziju svega što je dosad učinjeno u privatizaciji; dakle, ne poništavanje, nego kontrolu svakog pojedinog slučaja. Nitko nije unaprijed ni kriv, ni nevin. Ali premijera Ivicu Račana javnost je već vidjela kako u režiji medijskog tajkuna Nina Pavića dijeli Murtićeve grafike šarenom društvu prvoboraca demokracije. Ne pitam vas kako je nastao taj popis (iako je to u javnosti izazvalo veliko zanimanje), nego kako je moguće da se prije revizije ulazi u bilo kakve poslove s nekim od tajkuna? Tim više što privatizacija, također, spada u vaše ministarstvo?

- Ja unaprijed ne osuđuje nikoga od onih koji su nešto stekli u privatizaciji, ali ih i ne amnestiram. Osobno nisam tako stekao ništa. Zakon o reviziji tek treba donijeti, a ja ću se zalagati za rješenja koja su zapisana u programu s kojim smo išli na izbore. Zakon ćemo provoditi bez obzira tko se s kim slikao; uostalom, svatko je nevin dok mu se ne dokaže suprotno. Ali, iako sam na ovom poslu samo nekoliko dana, shvatio sam da mnogi imaju duboke ladice pune dokumenata i da ih već vrlo agilno i spremno stavljaju na raspolaganje novoj vlasti.

 

                   OPTUŽENI BEZ IMUNITETA

 

* Što mislite o prijedlogu da se ukine zastupnički, ali i svaki drugi imunitet dok traje revizija privatizacije?

- Za to nema potrebe. Imunitet se može ukinuti svakome tko bude optužen. Bitno je da nova vlast ne bude bahata prema javnosti i da organi pravosuđa odmah reagiraju na signale koji od nje dolaze.

* I na kraju, mnogo se spominje tzv. sukob interesa, odnosno da vi, kao privatni poduzetnik, ne biste mogli istodobno biti i ministar. Kako to komentirate?

- Ja sam očistio svoj stol u tvrtki u kojoj imam dionice i u kojoj sam radio. Sada sam tu, a ne tamo. Želio sam pohraniti svoje dionice u odvjetničkom uredu koji me zastupa, kao što se to radi u Americi, ali su me odvjetnici uvjerili da to nema nikakva smisla. Te dionice, naime, nisu na tržištu, pa nitko ne može ni zaraditi trgujući njima. Ja svojoj tvrtki mogu pogodovati samo na jedan način; tako da budem uspješan ministar gospodarstva. A tako ću pogodovati i svim drugim tvrtkama u zemlji.