Povoda za razgovor o prometnoj problematici doista ne nedostaje, na što u mnogome podsjećaju i posljednji u nizu novinskih naslova o skupim mostovima i još skupljim tunelima, neizgrađenim autocestama, siromašnim željeznicama... O svemu tome, ali i koječemu drugome, za Nedjeljni Vjesnik govori Alojz Tušek, ministar pomorstva, prometa i veza.
• Bliži se travanj kad se očekuje osnivanje poduzeća »Hrvatske autoceste«. Kako teku pripreme, znade li se ime čelnika?
- Ako 22. veljače Vlada usvoji prijedlog, on u ožujku ide na usvajanje u Sabor jer treba mijenjati i Zakon o cestama. Kad se sve to završi, HAC može u travnju početi s radom. A što se ravnatelja tiče, e to vam tri mjeseca ranije ne mogu reći, jer zašto čovjeku unaprijed napraviti pakao u životu...

• Objasnite nam ukratko tu novu podjelu posla između dvaju ministarstava...
- Po tome Tunel »Sveti Rok« i čitava autocesta Zagreb-Split, primjerice, više ne spadaju u djelokrug ovog Ministarstva, već su »prebačeni« kolegi Čačiću u njegovo Ministarstvo. Štoviše, on će biti nadležan za sve ceste s naplatom, dok će Ministarstvo prometa biti zaduženo za gradnju i održavanje cesta bez naplate i ostalih državnih cesta. S tim u vezi je najavljena i reorganizacija cestogradnje koju pripremamo za Vladu i koja je praktički gotova. Slijede prijedlozi izmjene zakona, a podjelom sadašnje Hrvatske uprave za ceste dobit ćemo dva nova poduzeća - Hrvatske autoceste (HAC) i Hrvatske ceste (HC). Napravljen je jedinstven četverogodišnji plan izgradnje svih cesta i svih oblika njihova financiranja i gradnje i to po usvojenim strategijama o kojima će 22. veljače raspravljati Vlada na svojoj tematskoj sjednici o cestogradnji.
 

• Jeste li zadovoljni prošlogodišnjim radovima te što planirate do kraja mandata?
- Zanimljivo, no malo se piše o tome da smo u 2000. godini obnovili oko 400 kilometara prometnica, posebno na cesti D1, ličkoj cesti, Jadranskoj magistrali i pravcima u Podravini. Radovi su nastavljeni i od Kopanice prema Lipovcu, napravljeno je 20 km asfalta kod Popovca i Komina pa je u funkciji cijela dionica, a planira se i nastavak radova od Brezničkog Huma do Varaždina, dok je dio ceste prema Bregani već gotov. Postoji i inicijativa Jadransko-jonske autoceste koja se dijelom nastavlja od Zadra, možda čak i od Senja prema »Sv. Roku« jer je kanimo »voziti« kroz Liku, a ne uz more. Dakle, planova za autoceste je mnogo. Planiramo i čitav niz od 20-ak obilaznica kako bismo poboljšali protočnost prometa na državnim cestama nižeg ranga i izbjegli prolaske kroz veća mjesta. To su ponajprije Karlovac, Osijek, Slavonski Brod, Varaždin, Čakovec, Virovitica, Koprivnica, Bjelovar, Slatina, Zadar, Plitvice, Gračac, Slunj, Knin, Sinj... Sve je to u četverogodišnjem planu. Dio cesta, kao prvo cestu D1, moramo »podići« na razinu brze ceste, što podrazumijeva ubacivanje trećih traka i smanjivanje uspona kroz gradnju tunela i usjeka.

• A što će se sve graditi u 2001. godini?
- Ove je godine u proračun ušlo mnogo toga, popis sadrži 20-30 stavaka. Ipak, ističem nastavak radova na cesti D1 (Zagreb-Plitvice-Gračac-Knin-Sinj) i uređenje karlovačkog gradskog prstena, projekt osmišljen s gradskim čelnicima. Kako se u Karlovcu tegobe javljaju svake godine, smislili smo sustav koji u špicama sezone omogućava isključivanje lokalnog prometa s brze ceste. Glavna cesta kroz grad ići će kao da nema semafora i križanja jer će svi ulazi i izlazi iz nje biti isključeni osim onih koji idu u smjeru vožnje. U prvoj fazi lokalni bi se promet odvijao i s jedne i s druge strane brze ceste te ispod nje. Druga faza koja slijedi 2002. godine uključuje još i izradu dvaju mostova, drežničkog i kod izlaza prema Plitvicama i produžetka sadašnje brze ceste do Turnja, kako bi se izbjegla »zmija« na izlazu s ceste i spajanje na staru cestu prema Plitvicama. Ove ćemo godine definirati prsten, riješiti više gradskih križanja i prolaza te jednu do dvije spojne ceste unutar grada, a do godine i dovršiti projekt i prema Drežniku i prema Plitvicama.

• Znači li to da nas ove sezone naposljetku čeka ljeto bez famoznoga »čepa«?
- Usudio bih se reći da klasičan karlovački »čep« nismo imali ni lani. Najduže je čekanje jednog jutra trajalo dva sata i to zbog kiše, pri čemu je karlovačka prometna policija dala najveći obol, mogu reći da smo stvarno zadovoljni. Policija je odlično »odradila« i Rijeku. Riječki prometni čvor je istog značenja u turističkoj sezoni kao i karlovački, jer oko 50 posto turista dolazi tim pravcem. Ove godine počinjemo i nastavak ceste od Orehovice prema Križišću, a nastavlja se i rad na cesti u privrednoj zoni Bakar. U projekt četverogodišnje obnove značajno je uključena i Rijeka koja nam je vrlo važna za dio turista koji stižu preko Italije.

• Hoće li dionica autoceste Zagreb-Rijeka do Vukove Gorice uistinu, kako je najavljeno, biti otvorena do Dana državnosti?
- Graditelji imaju tek jedan problem - vlasnika kuće koja stoji nasred ceste. Ako se to riješi, onda je Dan državnosti realan datum otvaranja.

• Što će se ove godine, osim, dakako, Karlovca, raditi na pravcu put Splita?
- Na nekim je dionicama nužno izvanredno održavanje, a novca imamo i za otkup zemljišta za plitvičku obilaznicu, očekujemo radove i u Sinju i Kninu, a uspijemo li definirati vlasnički dio zemljišta, počinjemo s gradnjom treće trake kod Malovana. Izravno iz proračuna osigurali smo 80 milijuna kuna, a računamo i na oko 40 milijuna izvanproračunskih sredstava.

• Hoće li to biti dovoljno za ovu godinu?
- Lani smo radili tolikim intenzitetom da nam je pred sezonu u Hrvatskoj »nestalo« asfaltnog bitumena. Na plitvičkoj cesti nije bilo kilometra kojeg nismo obnovili, popravili signalizaciju... Kad smo nastavili radove nakon sezone, nismo potrošili sav novac za izgradnju ili obnovu. Ove godine smo izradili detaljne planove pa su u proračun ušle samo ceste koje realno možemo dovršiti. Računamo da ćemo kraju privesti dionicu Sv. Helena-Vrbovec, ali ne prije ljeta, jer ta cesta i nije toliko bitna za sezonu, već više za tranzitni promet.

• Je li put prema Jadranu zbog Vaših mjera lani bio mnogo kraći no inače?
- Mislim da smo u srcu sezone do Splita sigurno putovali više od sat vremena kraće u suhim uvjetima, odnosno dva sata kraće po kiši, za razliku od ranijih godina kada kamioni nisu morali ići drugim putem. Uz to, za kamionski promet uredili smo i staru ličku magistralu, asfaltirali mnoge dionice, uredili veliko i malo odmorište, pa je vozačima kamiona ipak bilo puno lakše...

• ...slažem se, no oni su Vam, unatoč tome, ipak uputili podosta strelica.
- Nisu me toliko napadali hrvatski prijevoznici koliko oni iz BiH, ali ne bih o tome. Uglavnom, prošlu su sezonu svi sudionici odradili vrlo dobro, čime smo dobili tih sat-dva manje na putu u Split. No, te mjere ne mogu biti trajne, prava će stvar biti kad napravimo obilaznice prema Dalmaciji, kad plitvičku cestu »podignemo« na parametre brze ceste, kad dovršimo obilaznice, kao, recimo, kod Udbine gdje valja zaobići brdo koje stvara »čepove«. Sve ćemo to, nadam se, odraditi do kraja mandata ove Vlade.

• Osim dubrovačkog, javnost najviše zanima i imaginarni most Klek - Pelješac?
- Ne, ne, tog mosta sigurno neće biti. No, kad već govorimo o tom pravcu, kao ministar prometa svakako dajem prednost podvodnom tunelu. Riječ je o sofisticiranim elementima koji bi se potopili pod more što je mnogo jednostavnije, a izbjegli bi se i problemi koje bi izazvao sporni most. Pitanje je uopće hoćemo li se opredijeliti za takvu varijantu, no ponavljam, ako tako bude odlučeno, mislim da je od mosta daleko vjerojatniji tunel pod morem.

• A otok Korčula...
- To je sasvim druga stvar, Korčula se bez teškoća može vezati mostom jer je sve to hrvatski teritorij i tu ne bi trebalo biti problema. Pitanje je jedino cijene koja bi za oba projekta bila golema.

• Lani je donekle »zapinjao« trajektni promet. Kanite li ga čime poboljšati?
- Ne slažem se s vama jer je lani trajektni promet funkcionirao gotovo besprijekorno. Pa samo je »Jadrolinija« prošle sezone imala 4300 polazaka iznad plovidbenog reda, što je preko sto polazaka dnevno više. »Jadrolinija« je sa svim ostalim brzobrodskim i trajektnim linijama odradila »muški« posao, zato je i dobila nagradu za najveći doprinos turističkoj sezoni.

• Zar će i ove sezone premašiti plan?
- Lani su radili na principu »vozi dok ima vozila i putnika«, a tako će biti i ove godine. Od »Jadrolinije« očekujemo da poboljša kvalitetu usluge na brodovima, dakle da bude više čistoće, no što se tiče plovidbe i prijevoza, za njih imam samo pohvale.

• Što je s najavljenih 11 brzih pruga?
- Sedam ih je već u funkciji, a ostale četiri nismo uspjeli popuniti ni na tri natječaja, iako su linije iz proračuna izdašno subvencionirane. Ne nađemo li ubrzo zainteresirane za prijevoz na tim prugama, morat ćemo opremiti »Jadroliniju« da ih ona preuzme.

• Uz brodske, mnoge zanimaju i željezničke pruge, a vi ste otvorili onu Unsku...
- Taj projekt smo »gurali« cijelu godinu i konačno smo ga »izgurali«. Njegova politička pozadina nam je vrlo važna jer svijetu šalje poruku da smo u stanju na ovim meridijanima sjesti, dogovoriti se i realizirati ovakav projekt. Od pruge će profitirati oba gospodarstva, a uz to se njome zaista može skratiti put do Jadrana, jer je činjenica da je zbog konfiguracije tla Unska pruga uvijek bila dva sata »kraća« od Ličke. Ona je danas u dobrom stanju, treba je malo urediti i tako omogućiti veće brzine, a ove ćemo godine i obnoviti u ratu uništenu elektrifikaciju. U tijeku je i cjelovit program obnove Ličke pruge, jer moramo imati i prugu koja cijelom trasom prolazi samo kroz hrvatski teritorij. Napominjem da će tehnologija nagibnih vlakova koja se koristi u Europi omogućiti bržu vožnju na obje pruge. Vlada planira do kraja mandata nabaviti pet garnitura tih vlakova, dvije za relaciju Zagreb - Split, dvije za Zagreb - Rijeka i jednu za nužnu pričuvu, pa bi vožnja do Splita, uz sva poboljšanja, Unskom prugom mogla trajati čak oko četiri i pol sata.

• Željezničari predlažu da se dio kamionskog prometa prevozi željeznicom, kako bi se rasteretile ceste i zaposlio HŽ.
- To bi se, vjerujem, odnosilo samo na kamionski transport u tranzitu, i ideja nije loša. Takvi kamioni dosad zbog toga odlaze u austrijski Villach, stoga mi planiramo izgraditi tri terminala za ukrcaj, onaj najveći i glavni u Zagrebu te druga dva u Vinkovcima i Kninu. No, sve kamione prevoziti željeznicom je fizički nemoguće. Znamo li da cestom prema moru u sezoni prođu čak i do dva kamiona u minuti, to znači da ih je dnevno oko 1500. Tako veliku željezničku kompoziciju svijet valjda još nije vidio.

• Iz željezničkih krugova optužuju Vas da ste gorljivi zastupnik cestovnog lobija.
- Hm, a da ste pitali kamionske prijevoznike, rekli bi vam da sam željezničar jer sam iz željezničarske obitelji i da zato gledam samo njihove interese, dok jadne vozače ljeti tjeram da se vuku po Lici. To nije istina, a pozadina tih napada je posve drukčija, usmjerena na »isisavanje« novca iz željeznice. Oko nje se vrti golem novac, željeznica iz proračuna godišnje dobiva 500 milijuna DEM, što je pet milijardi DEM u zadnjih 10 godina - to je 10 dubrovačkih mostova poredanih jedan do drugoga u jednoj godini svake godine zaredom!

• Jeste li zadovoljni stanjem sigurnosti hrvatskog zračnog prometa?
- Naše nebo je vrlo sigurno, jedno od najsigurnijih u ovom dijelu Europe, a tko ne vjeruje, neka pogleda statističke podatke. Zračni je promet najsigurniji i od svih oblika prometa koje pokriva ovo Ministarstvo, u zraku bilježimo najmanji broj nesreća po broju prevezenih putnika. Najgore su svakako ceste pa željeznice, slijedi pomorstvo, a tek na kraju je zrakoplovstvo. Unatoč raznim pričama, uvjeravam da imamo i opremu i ljude da po svim standardima održavamo vrlo visok stupanj sigurnosti. U suprotnome, nijedna velika svjetska tvrtka ne bi nas niti prelijetala niti slijetala u naše zračne luke, a to čine svakodnevno.

• Luka Rijeka postupno vraća prijeratni promet. Kako im možete pomoći?
- Ta Luka ima velike šanse za revitalizaciju i na njenoj je upravi da ih iskoristi. Luka ima jaku podršku ne samo Lučke uprave već i ovog Ministarstva i cijele hrvatske Vlade. Pa ja sam se zbog toga više bavio Lukom Rijeka nego svim ostalim lukama zajedno! Luci je za obnovu odobreno korištenje vrijednog kredita Vlade Južne Koreje, što znači da imaju i tu šansu koju trebaju iskoristiti. Ne učine li to, sami će biti krivi.

• Riječkom Lukom bavi se i potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Kako ocjenjujete njegovu nedavnu izjavu i kasnije burne reakcije?
- Ne, Linić se ne bavi Lukom Rijeka. On je samo imao neke prigovore na poslovanje Luke još dok je bio gradonačelnik Rijeke, ali Linić kao potpredsjednik Vlade s Lukom izravno nema ništa, jer je Luka pod ingerencijom ovog Ministarstva. Linić je, štoviše, podržao i namjeru da se taj kredit iskoristi baš u Luci, a ne negdje drugdje.

• Što mislite o nekim kritikama po kojima ste jedan od lošijih ministara u Vladi?
- Ma tko to kaže? To su pisali samo neki novinari, a bez ikakvih argumenata, valjda po nečijem diktatu. Netko je odlučio smišljeno napasti neke ministre, nisam samo ja bio na meti. Kako bi bilo da ja kažem da je netko loš, nesposoban i podmićen novinar. Da ga imenujem bez iznošenja ijednog argumenta?! S lanjskom turističkom sezonom, ali i cijelom godinom rada ovog složenog Ministarstva, dokazao sam, ako sam to i trebao dokazivati, da znam svoj posao.

Antun Krešimir Buterin